Connect with us

Svijet

FRANCUSKO BRITANSKI NOVINAR “Evropa kakvu poznajemo nestaje”

Francusko-britanski novinar i istraživač Ben Džuda poručio je da se način na koji se živi u Evropi mijenja veoma brzo, najviše zbog imigracije i društvenih mreža.

”Način na koji živimo u Evropi se mijenja veoma brzo i duboko, čak i brže nego u SAD, gdje trenutno živim. Prvo, tu je imigracija, koja duboko mijenja teksturu svakodnevnog života, to važi u gradovima, ali i selima. SAD su zasnovane na imigraciji, naravno, ali to nije ništa novo. Ali, donedavno to nije bio slučaj sa italijanskim selom”, rekao je on.

U razgovoru o svojoj knjizi priča o raznim sudbinama Evrope, za francuski list Mond, na novinarsku konstataciju da je Evropa oduvijek primala migrante, on je rekao da su u prošlosti bili ”drugačiji procenti”.

”U dvije generacije, Britanija, Francuska i Njemačka postale su raznolike kao SAD. U Njemačkoj danas 18 odsto stanovništva čine imigranti. To je veoma duboka transformacija”, rekao je Džuda.

On je ocijenio da Evropljani podzemlje zamišljaju kao konkretna mjesta u gradu, a da su se ona sada preselila u ćoškove interneta.

”Na primjer, imate letonsku tinejdžerku koja očajnički želi da finansira svoje studije i otkrije da treba da se seksualno razmeće na internetu kako bi to postigla. Ili izbjeglica iz Sirije koja želi da bude poznata i pokušava da unovči lajkove u svijetu pornografije. Danas je ovaj podzemni svijet na svakom našem telefonu”, rekao je novinar.

Istakao je da u SAD vlada pogrešna percepcija o Evropi kao o muzeju u kojem se ništa ne dešava.

”Mislim da je to velika greška. Shodno tome, politička Evropa mora da bude iskrena prema svojim građanima, da kaže da prolazimo kroz duboke promjene. Mora ispričati još jednu priču o Evropi, ne samo onu iz 20. vijeka, koja počinje duhom Franca Ferdinanda koji lebdi iznad Sarajeva, a završava se padom Berlinskog zida”, rekao je Džuda.

Smatra da je Evropa sa utvrđenim zamkovima, menhirima i rimskim crkvama – Evropa prošlosti.

”Današnja je Evropa Evropske unije, trgovinskih sporazuma. Ali za mene je Evropa prije svega zajednica sudbina, okrenuta budućnosti. Svi ljudi u mojoj knjizi, čak i ako su došli iz Afrike ili Sirije, sebe smatraju Evropljanima, jer tu vide svoju budućnost. Važno je da Evropljani više razmišljaju o budućnosti i da u tom smislu grade politički identitet”, zaključio je Džuda.

Svijet

GOTOVO JE SA ROPSTVOM AFRIKE! Lavrov poslao brutalnu poruku koja je digla na noge moćnike sa Zapada

Afričke države ne žele da budu puki dobavljači sirovina za Zapad, saopštio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov, tokom razgovora s komesarom Afričke unije za politička pitanja, mir i bezbjednost Banholom Adeojeom.

On je dodao da je u kontekstu dubokih promjena i potresa koji se odvijaju na globalnoj sceni, primjetno nastojanje afričkih naroda da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste prirodne resurse, kako je naveo, “u interesu sopstvenih naroda, a ne da ostanu puki dobavljači sirovina globalnim korporacijama”.

Rusija širi svoj uticaj: Otvaranje vrata za saradnju sa Afričkom unijom

Prema njegovim riječima, Rusija će rado pružiti svaku vrstu podrške otvaranju predstavništva Afričke unije u Moskvi.

Ruski ministar je naglasio da Rusija širi svoje diplomatsko prisustvo u Africi: na afričkom kontinentu trenutno radi 45 ruskih ambasada, a uskoro će biti otvorene još četiri.

“Afričke zemlje pokazuju namjeru da razvijaju sopstvenu industriju, a ruska strana, koja u tom pogledu posjeduje ogromno iskustvo, spremna je da na svaki način pruži podršku afričkim kolegama, pri čemu je sada za to veoma pogodan period”, dodao je Lavrov.

Ključni susret u Moskvi: Samit Rusija-Afrika u oktobru!

On je saopštio i da se Moskva nada da će većina afričkih lidera, kao i predsjednik Komisije Afričke unije, moći lično da učestvuju na samitu Rusija-Afrika, koji će se prema najavama, održati u Moskvi 28. i 29. oktobra.

Nastavi čitati

Svijet

KRIZA GASI SVJETLO! Zemlje EU troše sve manje energije

Potrošnja energije u domaćinstvima Evropske unije nastavila je trend pada i on je prisutan već nekoliko godina zaredom, pokazuju podaci Evrostata.

Pogoršanje uslova

Iza ovog trenda, prema ocjenama ekonomskih analitičara, stoji pogoršanje ekonomskih uslova života u velikom dijelu Evropske unije. Iako su nominalne plate u pojedinim zemljama rasle, inflacija i rast cijena osnovnih životnih namirnica i usluga značajno su umanjili stvarnu kupovnu moć građana.

Podaci pokazuju da su upravo troškovi stanovanja i energije među najvećim opterećenjima za domaćinstva. Prema podacima Evrostata, više od 20 odsto stanovništva Evropske unije nalazi se u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, što predstavlja oko 90 miliona ljudi.

Pored toga, značajan dio građana nema mogućnost da priušti osnovne životne potrebe u potpunosti, uključujući i grijanje tokom zime ili odlazak na godišnji odmor.

Ekonomisti ističu da je pad potrošnje energije u domaćinstvima djelimično posljedica i takozvanog energetskog siromaštva, odnosno situacije u kojoj domaćinstva, zbog visokih troškova života, svjesno smanjuju potrošnju energije kako bi uskladila budžet sa osnovnim potrebama.

Potrošačke navike

Dodatni faktor predstavlja i promjena potrošačkih navika, od smanjenja grijanja i racionalnije upotrebe električnih uređaja, do odlaganja većih investicija u domaćinstvu.

Iako se dio pada može objasniti i većom energetskom efikasnošću i investicijama u obnovljive izvore energije, analitičari upozoravaju da je ekonomska komponenta sve izraženija.

U tom kontekstu, pad potrošnje energije u domaćinstvima sve više se posmatra kao indirektan pokazatelj promjena u životnom standardu građana Evropske unije, koji se suočavaju sa dugotrajnim pritiskom visokih cijena i sporijim oporavkom kupovne moći.

Nastavi čitati

Svijet

NEMA PROLASKA BRODOVA DO DALJNJEG: Iran potvrdio zatvaranje Ormuskog moreuza

Novo iransko tijelo zaduženo za nadzor Ormuskog moreuza potvrdilo je da je ovaj strateški pomorski prolaz zatvoren za saobraćaj do daljnjeg, nakon što je sličnu odluku tokom noći objavio Korpus Islamske revolucionarne garde (IRGC).

Uprava Persijskog zaliva (PGSA), institucija osnovana početkom maja radi nadzora tranzita kroz Ormuski moreuz, saopštila je da je odluka donesena zbog, kako navode, „tenzija izazvanih agresijom američkih snaga u regionu“.

„Zbog tenzija koje su izazvale američke snage u regionu i saopštenja koje su sinoć objavile iranske oružane snage, Ormuski moreuz biće zatvoren do daljnjeg“, navela je PGSA u objavi na društvenoj mreži X.

Istovremeno, vlasti su pozvale sve kompanije i brodare kojima su ranije odobrene dozvole za prolazak da sačekaju nova uputstva, prenosi Tanjug.

Jedan od najvažnijih plovnih puteva na svijetu
Ormuski moreuz predstavlja ključnu pomorsku vezu između Persijskog zaliva i Omanskog zaliva, kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom i tečnim prirodnim gasom.

Svaka ozbiljnija obustava saobraćaja kroz ovaj prolaz mogla bi imati posljedice po globalno tržište energenata, posebno u trenutku pojačanih geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku.

Iran optužuje SAD za novi napad
Objava o zatvaranju moreuza uslijedila je nedugo nakon što je iranski zvaničnik optužio Sjedinjene Američke Države za napad na teretni brod u Omanskom zalivu.

Prema navodima iranskih medija, guverner okruga Sirik u južnoj provinciji Hormozgan, Reza Šahidijan, izjavio je da je pogođen brod koji je prevozio osnovne životne namirnice iz jedne omanske luke.

On je naveo da su svi članovi posade spaseni i prebačeni u Oman.

SAD osporavaju tvrdnje o potpunoj blokadi
Dok Iran tvrdi da će prolaz biti zatvoren za sva plovila, američka Centralna komanda (CENTCOM) osporila je te navode.

Prema američkim tvrdnjama, komercijalni brodovi i dalje ulaze i izlaze iz Ormuskog moreuza, uprkos saopštenju iranskih vlasti.

Za sada nema nezavisne potvrde o tome da li je saobraćaj kroz moreuz u potpunosti obustavljen ili se odvija pod posebnim režimom.

Strah od novih poremećaja na tržištu nafte
Najnoviji razvoj događaja dodatno je povećao zabrinutost na svjetskim tržištima zbog mogućih poremećaja u snabdijevanju energentima.

Ormuski moreuz godinama se smatra jednom od najosjetljivijih geopolitičkih tačaka na svijetu, a svaka prijetnja njegovom zatvaranju izaziva pažnju vlada, energetskih kompanija i finansijskih tržišta širom svijeta.

Nastavi čitati

Aktuelno