Connect with us

Zanimljivosti

FRAPANTNO ISTRAŽIVANJE! Smrt se može predvidjeti i do 14 godina prije!

Naučnici su došli do frapantnog rezultata kada su posmatrali zdravstveno stanje 46.634 Britanca koji su umrli u 60. godini života ili kasnije.

Krvni pritisak najčešće je opadao kod onih koji su bolovali od demencije, srčanog udara, gubitka kilograma koji „ide“ često sa godinama i onih koji su imali visok pritisak.

– Naše istraživanje baca svjetlo na važnost praćenja stanja starijih pacijenata kakve ljekari viđaju svuda. Bio bih jako uznemiren kada bi neko protumačio naš rad kao motiv da se hipertenzija u kasnijim godinama ne tretira lijekovima i da se oni ne izdaju – kaže autor istraživanja, a prenosi „Kurir“.

Postoji prirodna i nasilna smrt i prva se dešava usljed starosti, bolesti i druga koja je izazvana raznim nasilnim okolnostima. Prva se može astrološki predvidjeti, pod jednim uslovom i to ako u horoskopu nema naznaka nasilne smrti. Nasilna smrt se može uočiti u natalnoj karti.

Postoji još nešto što može biti pokazatelj da je smrt blizu. Kažu da svi 72 sata pred smrt govore iste stvari.

Istraživanja kažu da 72 sata pred smrt ljudi pričaju o metaforama o putovanju, samo što je terminologija različita. Neko želi kući, a već je kod kuće, drugi spominju cipele, pakovanje kofera…

Zanimljivosti

Zašto NIKADA ne bi trebalo da jedete PARADAJZ I KRASTAVAC zajedno?

Kako je vrijeme ljeta i toplih temperatura, najčešće se na našim trpezama nađu salate od povrća, uglavnom paradajz i krastavac. Međutim, stručnjaci upozoravaju da baš kombinacija ove dvije namirnice, iako djeluju bezazleno, mogu izazvati probleme sa varenjem. Kažu da je ovo jedna od najpogrešnijih kombinacija, a koju zapravo svi volimo, pomenuti paradajz i krastavac.

Iako su osvježavajući i puni vitamina, zajedno mogu napraviti više štete nego koristi. Evo zašto bi ipak trebalo da razmislite prije nego što ih stavite u istu posudu.

Ljudima je često jedino važno da salata bude ukusna i da sadrži omiljene sastojke, ali osim ukusa, postoje i drugi faktori koje treba uzeti u obzir. Prije nego što pomiješamo sastojke, važno je znati koliko se brzo koji od njih vari, jer svako povrće ima različitu brzinu apsorpcije u organizmu.

Paradajz i krastavac ne bi trebalo da se miješaju niti konzumiraju zajedno. Kada enzimi za varenje stignu u stomak i započne proces fermentacije, kiselina koja se tada stvara može izazvati razne digestivne tegobe.

Pored toga, kombinovanje namirnica koje se različito vare nije preporučljivo, jer će lakši sastojak proći kroz stomak upravo kada se teži još vari. To može dovesti do fermentacije sadržaja u stomaku, što potencijalno može negativno uticati na cijeli organizam, piše The khmer today, prenosi Ona.rs.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

EGIPAT VIŠE NIJE JEDINA ZEMLJA KOJA IH IMA: Tajne piramide kraljice Viktorije nalaze se u Evropi

Na škotskom kraljevskom imanju, u šumama Balmorala koje je obožavala kraljica Viktorija, krije se jedna masivna granitna piramida, kao i 11 malo poznatih spomen kamenja. Izgrađeni da obilježe kraljevske prekretnice, gubitke i izgradnju nacije.

Imanje Balmoral krije neobične mnoge priče, ali nijedna nije toliko zaintrigirala javnost kao ona o tajnim “piramidama”. Ima ih ukupno 11, rasutih po velikom imanju. Najveći je kameni monolit, po dizajnu više nalik velikim građevinama drevnog Egipta nego bilo čemu škotskom, dok su manji raspoređeni kao tragovi nekakve misterije. Potraga za njima, često se upoređuje sa potragama iz filmova o Indijani Džonsu, što još više doprinosi njihovoj mističnosti.

Kraljica Viktorija prvi put je posjetila zamak Balmoral u ruralnom Aberdinširu 8. septembra 1848. godine, šest godina nakon svoje prve posjete Škotskoj, uživala je u ljepotama šuma, vrtova i planina.

„Sve je odavalo osjećaj slobode i mira, tjeralo me da zaboravim na svijet i njegove tužne nemire“, zapisala je u svom dnevniku. Ubrzo nakon toga, baronsko imanje postalo je stalni do njenog života.

Zamak posjeduje 167 soba, balsku dvoranu, dvorište i vrt sa lavirintom u obliku čička. Prava je atrakcija, posebno u periodu od aprila do početka avgusta kada je cijela raskoš zamka otvorena za posjetioce uz ulaznice. Na širem imanju postoji i oko 80 stambenih objekata, hidroelektrana, mogućnosti za lov na jelene i tetrebe, kao i teren za golf.

Nakon pandemije Covid-19 ovi neobični spomenici počeli su da se pojavljuju na društvenim mrežama i postajali su sve više popularni.

Glavno pitanje je zašto su napravljeni?

Prema riječima profesora škotske istorije sa Univerziteta u Edinburgu, Evena Kamerona, većinu je naručila kraljica Viktorija kako bi obilježila važne događaje u životima svoje porodice, uključujući brakove svoje devetoro djece. Spomenici su posvećeni princu Albertu Edvardu, princezi Alis, princu Arturu i princezi Beatris, formirajući neku vrstu porodične mape kroz šumska brda.

Spomenik princeze Luise ima jednu od najzanimljivijih priča”, rekao je Kameron, čija se istraživanja bave istorijom Škotske od 1700-ih. „Ona je bila šesto dete i četvrta kćerka, a udala se za Džona Kembela, što je dodatno učvrstilo porodične veze s Highlandsom, što je kraljici Viktoriji bilo izuzetno važno. Postoji izvesna ironija u tome da je potomak dinastije Hanover bio tako opčinjen ovom romantičnom predstavom Škotske.“

Još jedan spomenik podignut je nakon smrti princa Alberta u decembru 1861. To je najveći spomen-kamen na imanju, u obliku piramide od granita. Sakriven na vrhu brda Craig an Lurachain, s nevjerovatnim pogledom na Nacionalni park Cairngorms, zahtijeva najviše truda da bi se do njega stiglo, i danas se često naziva “Velika piramida Škotske”, objašnjava Gordon Kesli, poznati heraldičar i bivši novinar zainteresovan za mitove i legende sjeveroistočne Škotske.

„Spomenici su fantastičan i neočekivan dodatak imanju. Apsolutno su intrigantni, jer svaki ima svoju priču i jedinstveni dizajn, ne čudi me što sve više posjetilaca želi da ih pronađe. Njihove legende zaslužuju da budu ispričane,”  rekao je Kesli.

Mnogi ne znaju da su spomenici zamalo završili na nekom drugom mjestu. Sredinom 1800-ih, kraljica Viktorija i princ Albert posjetili su više imanja prije nego što su se odlučili za Balmoral. U jednom trenutku čak su razmatrali da kupe imanje Ardverikie, koje gleda na jezero Loch Laggan na zapadu planinskog vijenca Cairngorms. Prema mišljenju Kamerona, ono im je možda bilo previše nepristupačno, čak i za Škotsku. Na kraju odluka je pala na zamak Balmoral. Najprije je uzet pod zakup 1848. godine, a cijela imovina je otkupljena četiri godine kasnije.

„Balmoral je bio daleko, ali ne previše“, objasnio je Kameron. „Imao je sve: surovi pejzaž Highlandsa, rijeku Dee i planine, a kraljica je bila očarana tom slikom o Škotskoj. Balmoral je za nju bio veoma koristan, pogotovo nakon Albertove smrti 1861. Imanje joj je pružilo utočište od svijeta.“

Potraga za spomenicima jeste putovanje u prošlost kao i u samu ideju Škotske onako kako su je oblikovali viktorijanski ideali. Kraljica Viktorija bila je zaslužna za ono što je nazvano „balmoralizacija“ Highlandsa, i kako kaže Kameron, ta ideja i dalje živi u svesti mnogih koji posjećuju ovaj kraj.

U zemlji koja obiluje drevnim kamenjem, neolitskim lokalitetima i tajanstvenim istorijama, ovaj viktorijanski spomenik i dalje izaziva divljenje. Prilaziti njemu kao i ostalim spomenicima, pješke, sam i u tišini, dok ti društvo prave zujanje insekata i pjesma ptica, dodatno pojačava njihovu čaroliju.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NEVIDLJIVA PRIJETNJA: Naučnici istražuju sireve, evo do kakvog saznanja su došli

Sir je jedan od najomiljenijih prehrambenih proizvoda širom svijeta i nezaobilazan dio mnogih trpeza.

Novo naučno istraživanje stavilo je upravo ovu svakodnevnu namirnicu pod lupu, otkrivajući podatke koji bi mogli iznenaditi potrošače.

Šta su izdvojili?
U studiji sprovedenoj u saradnji Univerzitetskog koledža u Dablinu i Univerziteta u Padovi, naučnici su analizirali razne mliječne proizvode kako bi utvrdili potencijalno prisustvo – mikroplastike, inače, nevidljive golim okom.

I dok su ranija istraživanja bilježila mikroplastiku u vodi, pivu, čajevima i mleku u prahu, sir se do sada nije našao na toj listi. Nova analiza to mijenja, prenosi Dejli Mejl.

Naučnici su ispitali različite vrste mliječnih proizvoda i otkrili da je prisustvo mikroplastike značajno više nego što se ranije pretpostavljalo. Posebno su se izdvojili zreli sirevi – oni koji sazrevaju duže od četiri mjeseca, a kod kojih je u proseku pronađeno čak 1.857 čestica mikroplastike po kilogramu.

Sir pod lupom
Svježi sirevi sadržali su oko 1.280 čestica, dok je i samo mlijeko pokazalo prisustvo od 350 čestica po kilogramu. Radi poređenja, to znači da zreli sir može sadržati i do 45 puta više mikroplastike nego flaširana voda.

Nova studija je objavljena u časopisu npj Science of Food, a istraživači tvrde kako mikroplastika dospeva u mlečne proizvode najčešće kroz procese prerade i pakovanja.

Međutim, u studiji nije precizirano odakle potiču uzorci, osim da su kupljeni u velikim trgovinskim lancima. Nisu navedeni konkretni brendovi, zemlje porekla ili proizvođači analiziranih proizvoda.

Plastika ulazi u sir putem filtera, opreme, ambalaže, pa čak i odeće radnika u prehrambenoj industriji, poput kuta, rukavica i mrežica za kosu. Zanimljivo je i to da se tokom prerade mleka u sir, uklanjanjem tečne surutke i koncentrisanjem čvrstih materija, povećava i koncentracija mikroplastike, navode naučnici.

Autori studije naglašavaju potrebu za dodatnim istraživanjima i hitnim mjerama:

– S obzirom na sveprisutnu upotrebu plastike u mliječnoj industriji i složenost proizvodnog lanca, ključno je razumjeti puteve ulaska mikroplastike u proizvode kako bi se osigurala bezbjednost hrane i zaštita potrošača”.

Nastavi čitati

Aktuelno