Connect with us

Banjaluka

Gajo iz Knina poručio s Trga Krajine: Tražim porodicu koja nam je pomogla

Gajo Radmilović rođen je u mjestu Žegar u opštini Obrovac. Kao i hiljade njegovih komšija, prijatelja i sunarodnika, u vrtlogu rata, napustio je svoje rodno mjesto avgusta 1995. godine.

Tada je imao samo 11 godina. Iako još kao dječačić, ipak se kaže, sjeća tog mučnog prizora na banjalučkom Trgu Krajine.

Tih avgustovskih dana 1995. nekoliko desetina hiljada Srba iz nekadašnje RSK tražilo je utočište, pomoć, vodu, hranu ili samo put koji vodi dalje.

Pamtiće kaže, do kraja života dobre ljude koji su tada pomogli njegovim roditeljima i njemu. Prišli su im, primili ih u svoju kuću, nahranili, pružili utočište.

Da dođu sebi, da se saberu, odmore, okrijepe i odluče šta i kako dalje. To im kaže nikada neće zaboraviti. Ipak, ti dani bili su košmarni za Srbe iz Kninske krajine, a on tek dječačić koji je želio samo jedno, topli dom. I sretno djetinjstvo.

Ne sjeća se veli imena tog dobrog čovjeka, niti imena članova dobročiniteljske porodice koja im je tog košmarnog dana pomogla, a tako bi volio saznati o kome je riječ.

Odlučio se stoga na neobičan gest. Izradio je transparent na kojem je bilo napisano da traži porodicu koja im je pomogla, te u narodnoj nošnji Kninskog kraja prošetao Trgom Krajine, obrativši se medijima, u želji da prenesu poruku sa ovog neobičnog događaja, jednog od najemotivnijih, koji se ikada desio u centru Banjaluke.

Tražim porodicu koja me primila te 1995 godine, pisalo je na transparentu, dok smo prilazili deliji u narodnoj nošnji koji je plijenio pažnju naših sugrađana.

Kaže da mu je dugo trebalo da se odluči na ovaj korak, da je dugo, dugo razmišljao, ali da je želja da pronađe porodicu koja im je pomogla, kada je njemu i njegovoj proodici bilo najteže, ipak prevagnula.

“Imao sam samo 11 godina, kada smo došli u Banjaluku, na ovaj Trg, tu smo, sjećam se dobro, primljeni od jedne porodice. Oni su došli po nas automobilom. Bili smo ja, moj brat Miloš, sestra Kristina, brat od tetke Bojan, moja majka Milica, tetka Stana i tetak Peđa. Taj čovjek nas je dveo u svoju kuću, pružio nam hranu, piće, da bi došli sebi od tog puta, od sve te naše muke, zato sam želio da ovim putem apelujem da ako iko išta zna o toj porodici, i ako me prepoznaju, da se javi. Mi smo tada imali automobil Lada Samara, kninskih registarskuh tablica. Volio bih da stupim u kontakt, da se odužim, ako ikako mogu tim ljudima, toj porodici”.

Sjeća se kaže da je već padao mrak. Stigli su na Trg Krajine, na kojem su bili parkirani kamioni sa hranom. To je bila tolika gužva kao da se cijeli Knin sjatio u Banjaluku, zbori Gajo Radmilović

“Mi smo nekako stigli među zadnjima. Bila je tolika gužva da, sjećam se dobro, nismo mogli da dođemo do hrane. Onda se pojavio taj čovjek. U nekim četrdesetim godinama. Mi smo stajali na Trgu, nas troje djece. On nas je pozvao da krenemo za njim do njegove kuće da se malo oporavimo, jer je bilo vidno da smo bili izbezumljeni, da više ne znamo ni kuda idemo, ni šta tu radimo. Tada nismo znali ni za mnoge članove naše porodice. Taj čovjek nas je odvezao svojim automobilom svojoj kući, gdje smo se oporavili, okrijepili, gdje nas je utješio, ponudio nam svoj dom, i hranu, piće, odjeću”, zbori u grču Gajo Radmilović.

“Tu noć ne mogu nikako da zaboravim. Nisam mogao da spavam. To je bio za mene košmarni film”, kaže Gajo.

Prisjeća se, da im je taj dobri čovjek, tada ponudio, da se preko policije potraži neko utočišta za njih, da se pokušaju pronaći i ostali članovi porodice, pojašnajvajući zašto se na kraju ipak odlučio na ovaj korak.

“U zadnje vrijeme sam počeo često da sanjam tu kuću, tu djecu, teško mi je pričati o tome, baš teško”, kaže Gajo Radmilović kazavši da se svakog petog avgusta sjeti te dobre porodice iz Banjaluke sjeti se Petrovca, tragedije koja je zadesila naš narod te 1995. godine.

“Eto, na kraju, uz Božju pomoć, mi smo uspjeli da se vratimo svojoj kući, na našu imovinu, na našu djedovinu”, zbori Gajo Radmilović, poželjevši samo jedno, da ako je ikako mogiuće stupi u kontakt sa ljudima koji su njemu i njegovoj porodici puno pomogli.

Prisjeća se kaže često te kuće, možda bi ju čak prepoznao.

Sjeća se onoga što je kao dječačić zapamtio. Sjeća se da je bila na sprat, da je na spratu živio njegov brat, vrata su bila drvena sa žutim staklom, u kuhinju se ulazilo lijevo, koliko je kao dječačić zapamtio u tom košmaru. “Ja sam ovo planirao i ranije da uradim, ali nekada nisam mogao, pa nisam imao vremena, teško mi se bilo na sve ovo odlučiti, sjećam se cijelog tog puta od Drvara do Grahova, naših ljudi koji su izgubili svoje živote, zbog čega, i da li je to tako moralo biti”.

Dolazak u Banjaluku bio je strašan. Naviru sjećanja. Sjećam se prelaska preko Vrbasa, to ne može da se opiše riječima, ljudska nesreća. To dozivanje, i danas čujem. Dozivanje tih ljudi, sine, brate, zovu…

Tu je bila policija, vojska, oni su nama davali hranu i vodu, iako je nemoguće taj toliki narod namiriti sa hranom i vodom. To je bilo 50.000 ljudi na ovom Trgu, koji je tada bio, čini mu, veći, ili sam ja bio manji pa mi je to tada sve bilo veliko.

Sjećam se Boske, ovo drveće, mislim, da tada nije bilo. Sada proživljavam tu svoju tragediju ponovo, samo s jednom željom, da pronađem te dobre ljude, kaže na kraju Gajo Radmilović koji sada živi i radi u Kninu, prenosi ELTA TV.

Related Topics:

Banjaluka

SAVIĆ BANJAC: Banjaluka uvodi mjere, Vlada ih naknadno preuzima

Banjaluka postavlja standarde, dok Vlada Republike Srpske i druge lokalne zajednice naknadno slijede mjere koje je ovaj grad ranije uveo, poručila je gradska menadžerka Mirna Savić Banjac.

Savić Banjac, koja je i predsjednica Gradskog odbora PSS-a Draška Stanivukovića, rekla je za BN da je početak školske godine prilika da se podsjeti na mjere koje je Banjaluka uvela prije drugih.

Kao primjer je navela besplatne udžbenike za osnovce, koje je Grad uveo u septembru 2022. godine, tokom prve godine mandata gradonačelnika Draška Stanivukovića.

„Decenijama Vlada i resorno ministarstvo nisu prepoznali značaj ove mjere, ali su je od ove godine djelimično prepisali i odlučili da u svakoj lokalnoj zajednici finansiraju 70 odsto iznosa za nabavku udžbenika“, navela je Savić Banjac.

„Banjaluka korak ispred“

Prema njenim riječima, Grad kroz različite mjere nastoji da olakša život građanima, a dio tih rješenja sada preuzimaju i druge institucije.

„Banjaluka se raduje što svojim inicijativama i konkretnim mjerama može biti korektivni faktor i pokretač pozitivnih promjena na nivou cijele Republike Srpske“, rekla je ona.

Istakla je i mjere iz kampanje „Banja Luka pruža više“, među kojima su jednokratna pomoć svim učenicima prvog razreda, nagrade za najbolje rangirane studente koji su upisali prvu godinu fakulteta, kao i povećanje pojedinih postojećih davanja.

Kako je navela, povećani su iznosi za mature, vantjelesnu oplodnju i stipendije, kao i subvencije roditeljima čija djeca pohađaju privatne predškolske ustanove.

Od besplatnih placeva do prevoza za penzionere

Savić Banjac je podsjetila i na druge mjere Grada, među kojima su podrška porodiljama, besplatne građevinske dozvole i legalizacija, besplatni projekti za izgradnju kuće, priključci za vodu i placevi.

Među mjerama je navela i besplatan javni prevoz za penzionere i građane starije od 65 godina.

„Jasno je da u politici Grada nema mjesta za populizam. Riječ je o sistemski osmišljenim i pažljivo analiziranim mjerama koje u velikoj mjeri olakšavaju život našim sugrađanima“, poručila je Savić Banjac.

Prema njenim riječima, ove mjere imaju uporište i u Strategiji demografskog razvoja grada Banje Luke za period 2023–2030. godine, koju je označila kao prvi dokument takve vrste u BiH.

„Banja Luka postavlja standarde, a Vlada Republike Srpske ih naknadno slijedi. Grad ostaje korak ispred“, zaključila je Savić Banjac.

Nastavi čitati

Banjaluka

BANJALUKA POVEĆALA STIPENDIJE: Učenici za deficitarna zanimanja dobijaju 200 KM mjesečno

Grad Banjaluka raspisao je konkurs za dodjelu učeničkih i studentskih stipendija za školsku, odnosno akademsku 2026/2027. godinu, a za ovu namjenu iz gradskog budžeta biće izdvojeno ukupno 2,7 miliona KM.

U okviru mjera „Banja Luka pruža više“, srednjoškolce ove godine očekuju uvećani iznosi stipendija.

Stipendija po osnovu uspjeha u školi i socijalnog statusa iznosiće 150 KM mjesečno, dok će učenici koji se školuju za deficitarna zanimanja dobijati 200 KM mjesečno.

Konkurs je otvoren do 1. oktobra 2026. godine.

Ko može dobiti 200 KM?

Za stipendije namijenjene deficitarnim zanimanjima mogu se prijaviti učenici koji se obrazuju za:

  • bravara-zavarivača u oblasti mašinstva i obrade metala;
  • izvršioca radova na saobraćajnicama u oblasti geodezije i građevinarstva;
  • armirača-betonira u oblasti geodezije i građevinarstva.

Iz Gradske uprave navode da je cilj ovih stipendija, između ostalog, podrška učenicima koji se školuju za zanimanja za kojima postoji potreba na tržištu rada.

Gdje se podnose prijave?

Prijave sa potrebnom dokumentacijom potrebno je dostaviti Odjeljenju za društvene djelatnosti, putem Prijemne kancelarije Gradske uprave, kancelarija broj 16.

Obrasci za podnošenje zahtjeva mogu se preuzeti ispred Prijemne kancelarije, u pretincu broj 64, kao i putem zvanične internet stranice Grada Banjaluka.

Dodatne informacije dostupne su na internet stranici Grada ili putem telefona 051/244-496.

Iz Grada podsjećaju da je za učeničke i studentske stipendije za školsku/akademsku 2026/2027. godinu ukupno planirano 2,7 miliona KM.

Nastavi čitati

Banjaluka

BANJALUKA DOBILA NOVU ATRAKCIJU! Otvorena prva pump-track staza za najmlađe

Banjaluka je dobila svoju prvu pamp-trek stazu, koja je otvorena u najvećem gradskom parku kod Tržnog centra „Delta planet“.

Nova sportsko-rekreativna sadržajna cjelina namijenjena je prije svega djeci i mladima, ali i svima onima koji vole biciklizam, kretanje i aktivan način života.

Kako je istakao gradonačelnik Draško Stanivuković, otvaranjem prve pamp-trek staze naš dobija još jedan savremeni sadržaj na otvorenom, ali i novi prostor za okupljanje, druženje i razvoj sportskih navika kod najmlađih.

Poručio je kako se u Banjoj Luci mnogo toga radi.

-Za nas jedan od najznačajnijih projekata od mnogih koje smo pokrenuli jeste ovaj najveći park kod „Delte“. Cilj nam je da ga nadograđujemo i uređujemo. To znači da ga upotpunimo sa mnogo sadržaja. Ovaj središnji park imaće svoj značaj, kao centralni gradski park. Izvodimo radove kako bi od jezera ovaj park izašao do Vrbasa. Odatle će kretati novo šetalište, koje će se protezati do Rebrovačkog mosta, a znate da smo uradili brojne kilometre šetališta prema Termama Banja Luka  gdje će biti i gondola – rekao je on.

Naglasio je kako je upravo pamp-trek staza dio priče izgradnje i uređenja gradskog parka, a ona je nastala kao rezultat želja brojne djece.

– Otvorili smo prvu pamp-trek stazu, od nas su to tražili i roditelji i djeca. Možete da je koristite za bicikle, rolere, trotinete. Ovdje spajate zdrave navike i malo adrenalina. Ovo je prva ovakva staza ne samo u Banjoj Luci, nego i u cijeloj Republici Srpskoj. Iznenadila me naša omladina, koja je izrazila želju da ovo dobije u našem gradu – istakao je gradonačelnik.

Istakao je kako želi da mladi ljudi uživaju, da voze, ali i da paze.

Ova staza predstavlja još jedan korak ka stvaranju Banje Luke kao grada koji ulaže u sadržaje namijenjene djeci i mladima, ali i u javne prostore koji podstiču zdrave životne navike i boravak na otvorenom.

Posebna vrijednost novog sadržaja jeste to što je ovo prva pamp-trek staza u našem gradu, čime se otvara prostor za razvoj biciklizma i drugih sportsko-rekreativnih aktivnosti među najmlađima.

Pored otvaranja pamp-trek staze, naši najmlađi sugrađani danas su uživali i u najvećoj „Banjalučkoj Kasperijadi“.

(BN) Foto: GU BL

 

Nastavi čitati

Aktuelno