Svijet
GAZA ZASUTA LETCIMA! Izrael i SAD upozorili Hezbolah
Palestinci su rekli da su primili nova upozorenja od izraelske vojske da se presele iz sjeverne Gaze u južni dio pojasa, uz dodatnu poruku da bi mogli biti identifikovani kao simpatizeri “terorističke organizacije” ako ostanu tu.
Reuters izvještava da je poruka isporučena u lecima označenim imenom i logom Izraelskih obrambenih snaga od subote i poslana ljudima putem audioporuka na mobilnim telefonima širom Pojasa Gaze.
“Hitno upozorenje, stanovnicima Gaze. Vaša prisutnost sjeverno od Wadi Gaze dovodi vaš život u opasnost. Ko god odluči ne otići sa sjevera Gaze na jug Wadi Gaze, mogao bi biti identifikovan kao saučesnik u terorističkoj organizaciji”, stoji u letku.
Izrael je ranije upozorio Palestince da se presele na jug, iako su Palestinci za Reuters rekli da im ranije nije rečeno da bi se mogli smatrati simpatizerima “terorista” ako to ne učine.
Otkako je započeo s osvetničkim udarima nakon iznenadnog napada Hamasa 7. oktobra, Izrael je više puta bombardovao područja južno od Wadi Gaze, uprkos uputstvima Palestincima da se tamo evakuišu.
U međuvremenu, Izrael i SAD upozorili su Hezbolah, koji ima podršku Irana, da ne otvara drugi front u ratu.
Dvije osobe ubijene u izraelskom napadu na sirijske aerodrome
Glavna uprava za meteorologiju Sirije saopštila je da su dva radnika poginula u izraelskom napadu na međunarodni aerodrom u Damasku. Izrael je pogodio i međunarodni aerodrom u Alepu. Napad je oba aerodroma stavio van upotrebe.
Redovni letovi za i iz Damaska i Alepa preusmjereni su u međunarodni aerodrom Latakia, saopštilo je Ministarstvo saobraćaja. Izrael je ove godine nekoliko puta napao aerodrome u okviru nastojanja da zaustavi isporuke iz Irana svojim posrednicima na Bliskom istoku.
Izraelska vojska tvrdi da je ubila visoku osobu Hamasa i desetine terorista
Izraelska vojska tvrdi da je ubila zamjenika šefa Hamasovih raketnih snaga, kao i desetine terorista u noćnim napadima na Gazu, saopštila je novinska agencija Reuters. Vojska je takođe rekla da je jedan od njenih napada u Libanu pogodio mjesto koje je lansiralo projektile na izraelske avione.
Izraelska vojska objavila je da Hamas kao taoce u Gazi još uvijek drži 212 ljudi.
Dvije Amerikanke puštene su na slobodu u petak, što je Hamas opisao kao humanitarnu gestu. Militantna grupa je tvrdila da namjerava osloboditi još dva taoca iz “humanitarnih razloga”, ali ih je Izrael “odbio primiti”.
Abu Ubaida, portparol brigade Izz el-Deen al-Qassam, rekao je u saopštenju da je u petak obavijestio Katar o svojim namjerama. Nije objasnio zašto su Izraelci navodno odbili zarobljenike, a Izrael se ubrzo oglasio i rekao da su te tvrdnje “propaganda”
Svijet
DAN D! Zašto Amerikanci glasaju baš utorkom? NOVEMBAR NIJE SLUČAJNO ODABRAN
Nedjelja nije dolazila u obzir jer je to dan za odlazak u crkvu, a srijeda je u mnogim oblastima bila pijačni dan.
Amerikanci su prvi put uveli pravilo da se izbori održavaju radnim danom 1845. kada je Kongres usvojio federalni zakon kojim se propisuje da je za glasanje predviđen prvi utorak u novembru.
Prije toga je državama bilo dozvoljeno da organizuju izbore kad god žele u roku od 34 dana pre prve srijede u decembru, ali je taj sistem imao dosta mana.
U to vrijeme, Sjedinjene Države su još bile uglavnom agrarno društvo. Za poljoprivrednike, koji su činili većinu radne snage, veći dio godine bio je određen zemljoradnjom i stočarstvom.
Početak novembra je bio dobar trenutak za glasanje jer je žetva bila gotova, a vremenske prilike i dalje relativno povoljne.
Ipak, neki dani u nedelji su bili bolji od drugih.
Dva dana definitivno nisu dolazila u obzir. Većinu Amerikanaca su činili pobožni hrišćani i zato su nedjelju izdvajali kao dan odmora i bogosluženja. Srijeda je u mnogim oblastima bila pijačni dan, kada su farmeri prodavali svoje usjeve u gradu. Pored toga, ponekad je bio potreban dan putovanja.
U ruralnim oblastima najbliže biračko mjesto je bilo udaljeno nekoliko kilometara, a u eri pre automobila, dolazak je mogao da potraje. Ako ljudi nisu mogli da koriste nedjelju ili srijedu kao dan putovanja, to je značilo da ni dan izbora ne bi mogao biti ponedjeljak ili četvrtak. I tako je utorak bio odabran kao najbolja opcija.
Razlog što je dan izbora određen kao utorak “poslije prvog ponedjeljka” je da se spriječi da padne na 1. novembar.
Taj dan se smatrao nepovoljnim, jer su ga određene hrišćanske grupe slavile kao Dan svih Svetih, a takođe i zato što su trgovci obično uzimali prvi dan mjeseca da izmire svoje knjige za prethodni mjesec.
Iako je utorak tada odabran kao pogodnost, glasanje tog dana se danas smatra nepovoljnim.
Manje od dva procenta Amerikanaca danas je zaposleno u poljoprivredi, a ljudi utorkom uglavnom rade.
Kako je odziv birača vremenom opadao, neki ljudi su predložili da se izbori pomjere za vikend. Drugi su predložili da se dan izbora zadrži u utorak, ali da bude savezni praznik.
Iako ovi konkretni napori nisu bili uspješni, prijevremeni izbori i glasanja putem pošte su uticali na to da izborni dan bude manje važan za iskustvo glasanja nego što je to nekada bio.
(EUpravo zato/History.com)
Svijet
SKANDAL U BRISELU! Jermenski ambasador tvrdi da mu je azerbejdžanski KOLEGA PRIJETIO SMRĆU!
Jermenska ambasada u Briselu je podnijela žalbu drugim diplomatskim misijama u Briselu nakon što je ambasador Jermenije rekao da mu je kolega iz Azerbejdžana prijetio smrću.
U pismu koje je prošle nedjelje kružilo u Briselu tvrdi se da je jermenskog ambasadora Tigrana Balajana „verbalno napao i zastrašivao“ ambasador Azerbejdžana Vakif Sadikov, koji je „iznio eksplicitne prijetnje po njegov život“, prenosi portal Politico.eu.
Incident se navodno dogodio na prijemu u hotelu Tangla u Briselu, koji je organizovala ambasada Turske u čast nacionalnog praznika te zemlje.
Bio je to prvi događaj od rata između Jermenije i Azerbejdžana, bliskog saveznika Turske, koji je organizovala zvanična Ankara, a na koji su pozvani diplomatski predstavnici Jermenije.
Svijet
UKOLIKO AMERIČKI IZBORI ZAVRŠE NERIJEŠENO, ovo je postupak koji slijedi
Demokrata Kamala Haris i republikanac Donald Tramp sutra će se suočiti u jednoj od najizvjesnijih trka za predsjednika u američkoj istoriji.
Ankete i na nacionalnom nivou i u ključnim državama pokazuju veliku izjednačenost, a nije nemoguć i neodlučen ishod elektorskih glasova.
Kao što je poznato, Amerikanci predsjednika biraju elektorskim sistemom, gdje 50 saveznih država i glavni grad Vašington D.C. daju ukupno 538 elektora koji potom imenuju predsjednika.
Svaka savezna država bira određen broj elektora, proporcionalan broju stanovnika.
Najmanji broj elektora (3) daje naprimjer Vajjoming, a najviše (54) Kalifornija. Za pobjedu je potrebno najmanje 270 elektorskih glasova.
Sedam ključnih država
Prema pouzdanim anketama velika većina saveznih država već je odlučila kome će dati svoj glas te su iz izbora u izbore tradicionalno naklonjene ili demokratima ili republikancima. Sedam neodlučnih, tzv. “swing states” država će tako odlučiti novog predsjednika SAD-a.
Ovo je trenutno stanje bez uključenih glasova sedam ključnih država (Pensilvanija, Mičigan, Viskonsin, Sjeverna Karolina, Džoržija, Nevada, Arizona).
269-269
Prema anketama, Tramp ima blagu prednost u Pensilvaniji, Arizoni, Džordžiji i Sjevernoj Karolini, dok Haris vodi u Viskonsinu i Mičigenu. U Nevadi je situacija potpuno izjednačena. Prema takvom stanju, Tramp bi osvojio 281 elektora te bi pobijedio na izborima. Ali, s obzirom na to da je u svim državama prednost bilo kojeg kandidata manja od 1,5 odsto (u Pensilvaniji samo 0,3) te na pozamašan broj neodlučnih birača, rezultate je nemoguće predvidjeti.
U takvom scenariju, nije nerealan scenario neodlučenog rezultata, odnosno jednakog broja elektorskih glasova za Trampa i Haris, 269-269.
To bi se dogodilo ako bi Tramp dobio države koje je 2016. osvojio protiv Hilari Klinton, a 2020. izgubio od Džoa Bajden. Radi se o Mičigenu, Viskonsinu u i Pensilvaniji, državama Srednjeg Zapada te Nevadi. Haris bi pobjedom na jugu, u Arizoni, Džordžiji i Sjevernoj Karolini došla do jednakog broja elektorskih glasova te bi ishod izbora bio neodlučen.
Kakav je postupak u tom scenariju?
Ako niti jedan kandidat ne dobije većinu od 538 elektorskih glasova, o izboru predsjednika odlučuje Zastupnički dom američkog Kongresa, dakle donji dom, pri čemu svaka država ima jedan glas, ali Vašington D.C. ne glasa.
Za pobjedu je potrebna većina država (26). U donjem domu svaka država ima različit broj zastupnika prema broju stanovnika, a ukupni broj zastupnika je 435. Tako bi se zastupnici unutar države morali dogovoriti oko podrške za jednog kandidata ili većinski glasati.
Gornji dom, Senat koji ima 100 senatora birao bi potpredsjednika, a svaki bi senator imao pravo glasa. Za pobjedu je potrebna većina senatora (51). Trenutno u Senatu većinu imaju demokrate a u donjem domu republikanci. U slučaju da domovi ostanu podijeljeni, moglo bi se dogoditi da predsjednik bude Tramp, a potpredsjednik demokrata Tim Valz.
Tramp bi bio u prednosti
S obzirom da se sutra bira novi sastav i dijela Senata i kompletnog Zastupničkog doma, situacija se može promijeniti, a ankete govore da bi republikanci mogli preuzeti Senat i zadržati donji dom, ali i tu su ankete strahovito izjednačene.
U tom razvoju situacije Tramp bi imao veliku prednost. Ipak, u američkom izbornom sistemu postoji siva zona koja kaže da izabrani elektori ne moraju glasati po volji birača svoje savezne države, odnosno mogu glasati za bilo kojeg predsjedničkog kandidata.
Iako se ta praksa iznimno rijetko koristi, u neodlučenom scenariju neki bi elektori mogli dati glas drugom kandidatu, naprimjer onom koji je osvojio pojedinačno najveći broj glasova u cijeloj zemlji. Tu bi u boljoj poziciji bila Haris za koju se predviđa da će osvojiti više glasova od Trampa.
Na taj način elektori bi odlučili pobjednika izbora te se glasanje ne bi trebalo prebaciti u Kongres.
(Index.hr)
-
Hronika2 dana ago
SUĐENJE MONSTRUMU! Supruzi pucao u potiljak “SAD ĆU TE UBITI, j**em ti familiju”
-
Hronika1 dan ago
HOROR U BiH! Ljudski SKELET BEZ GLAVE pronađen u šumi
-
Društvo2 dana ago
VIKEND DONOSI NOVE GUŽVE! Duge kolone na graničnim prelazima
-
Politika2 dana ago
SMILJANA BABIĆ MORAVAC “Skupštinska većina je bila veliki ometajući faktor u radu gradonačelnika u protekle 4 GODINE”
-
Društvo1 dan ago
ALARMANTNO: Samo u Sloveniju i Njemačku otišlo više od 10.000 RADNIKA IZ BIH
-
Region2 dana ago
DAČIĆ “Stanje povrijeđenih u nesreći u Novom Sadu VEOMA TEŠKO”
-
Banjaluka3 dana ago
STANIVUKOVIĆ POSTAO KUM MALOJ MILICI TUBONJIĆ “Velika čast, osjećam duboku ODGOVORNOST I BLISKOST” (FOTO, VIDEO)
-
Svijet1 dan ago
ERUPCIJA VULKANA: Lava, pepeo i kamenje letjeli do 2.000 metara, 10 mrtvih (VIDEO)