Connect with us

Svijet

Generalni sekretar NATO-a uvjerava: Branićemo naše saveznike

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg poručio je danas poslije podne u Bukureštu da će NATO učiniti sve da odbrani svoje saveznike.

Stoltenberg je, na konferenciji za štampu, poslije susreta sa predsjednikom Rumunije Klausom Johanisom, rekao da ta zemlja doprinosi borbenoj grupi u Poljskoj, misijama na Kosovu i u Iraku, kao i da je domaćin ključnog sistema za odbranu NATO-a od balističkih raketa.

Pozdravio je snažnu posvećenost Rumunije održavanju potrošnje na odbranu iznad 2 odsto BDP-a.

“Ulaganje u našu odbranu je od suštinskog značaja jer se suočavamo sa najvećom bezbjednosnom krizom u jednoj generaciji”, naglasio je on.

Stoltenberg je prenio da su razgovarali o bezbjednosti u regionu Crnog mora, koji je od strateškog značaja za cijeli NATO i izazove koje predstavlja ruski ilegalni rat u Ukrajini.

“Kao odgovor na agresiju Rusije, NATO pojačava svoje prisustvo od Baltičkog do Crnog mora. Osnovali smo nove borbene grupe, uključujucći i onu koju predvodi Francuska ovde u Rumuniji. Kanadski borbeni avioni takođe pomažu da vaše nebo bude bezbjedno. A američke rakete Patriot pojačavaju vašu odbranu”, rekao je on.

To, kaže, šalje jasnu poruku da je “NATO tu”.

“Učinićemo sve što je potrebno da zaštitimo i odbranimo sve saveznike”, podvukao je Stoltenberg.

Najavio je da će na sutrašnjem sastanku u Bukureštu, ministri spoljnih poslova zemalja NATO-a razmotriti načine da Alijansa pojača podršku Ukrajini, kao i drugim partnerima koji se, kako tvrdi, suočavaju sa ruskim pritiskom – Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldaviji.

“Ne možemo dozvoliti da Putin pobijedi. To bi pokazalo autoritarnim liderima širom svijeta da svoje ciljeve mogu postići upotrebom vojne sile. I učiniti svijet opasnijim mjestom za sve nas. Dakle, u našem je bezbjednosnom interesu da podržimo Ukrajinu”, kazao je on.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno