Connect with us

Svijet

GLAVOBOLJA ZA TATU: Bajdenov sin optužen za utaju poreza

Američko Ministarstvo pravde danas je optužilo sina predsjednika SAD Džozefa Bajdena, Hantera, da nije platio porez od 1,4 miliona dolara dok je trošio milione dolara na raskošan način života, navodi se u optužnici američkog suda u Kaliforniji.

Ovo je nova krivična prijava protiv Hantera Bajdena, koji je optužen za tri krivična djela i šest prekršajnih poreskih prekršaja, preneo je Rojters.

Ministarstvo pravde saopštilo je da je istraga o Bajdenu u toku, a ukoliko bude proglašen krivim preti mu kazna do 17 godina zatvora.

“Optuženi je četiri godine koristio šemu prema kojoj nije platio najmanje 1,4 miliona dolara federalnih poreza, što je dugovao za poreske godine od 2016. do 2019”, navodi se u optužnici.

Dodaje se da je umjesto toga trošio ogromne sume “na drogu, djevojke, luksuzne hotele i nekretnine za iznajmljivanje, egzotične automobile, odjeću i druge predmete lične prirode”, uključujući preko 70.000 dolara na rehabilitaciju od droge.

Advokat Hantera Bajdena Ajbi Louel izjavio je da je njegov klijent u potpunosti otplatio poreze, optužujući američkog specijalnog tužioca Dejvida Vajsa, koji vodi istragu protiv Hantera Bajdena, da se odrekao prethodnog sporazuma i za političku pristrasnost.

“Da je Hanterovo prezime bilo koje drugo, a ne Bajden, optužnice u Delaveru i u Kaliforniji, ne bi bile podignute”, rekao je Louel.

On je istakao da je Vajs “podlegao pritisku republikanaca” da podnese ranije optužbe za oružje protiv Hantera Bajdena, napisao je Louel.

Britanska agencija napominje da u optužnici stoji kako je Hanter Bajden “prilično zarađivao” dok je bio u odborima ukrajinskog industrijskog konglomerata Burisme, kao i kineskog fonda za privatni kapital.

Tužioci su rekli da je između 2016. i oktobra 2020. godine dobio više od sedam miliona dolara ukupnog bruto prihoda.

To obuhvata skoro 2,3 miliona dolara sa njegove pozicije u upravnom odboru Burisme između 2016. i 2019. godine, kaže se u podnesku.

“Optuženi je imao zakonsku obavezu da plati porez na sve svoje prihode, uključujući prihode ostvarene u Ukrajini od njegove službe u Bursminom odboru, naknade ostvarene sklapanjem poslova sa kineskim privatnim kapitalom, kao i prihode ostvarene njegovim radom kao advokata i iz drugih izvora“, navodi se u optužnici.

Bijela kuća je odbila da komentariše ove navode, a još uvek nije jasno kada će se Hanter Bajden pojaviti na sudu.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno