Connect with us

Društvo

GODINE SUĐENJA, NULA ODGOVORNOSTI! Ko plaća promašene optužnice u BiH?

Gotovo da ne prođe dan, a da na nekom od sudova u BiH ne bude donesena oslobađajuća presuda i to često nakon maratonskog procesa koji ne plaćaju ni oni koji su hapsili ni oni koji su optuživali, već – građani, pošto troškovi, koji su sve, samo ne mali, idu na teret budžeta.

Suštinsko je pitanje – čemu optužnica ako nema čvrstih dokaza, ili čemu oslobađajuća presuda, ako ih ima? Neko je u tom lancu, očigledno, loše uradio svoj posao.

Baš zbog toga, filmska hapšenja, obimne optužnice, a onda i suđenja koja traju godinama, često padaju u vodu, za šta niko ne odgovara, niti plaća penale za eventualne greške i propuste.

Slučaj Milana Miličevića ponovo otvorio pitanje odgovornosti

Posljednji takav primjer zabilježen je nedavno, kada su Milan Miličević, gradonačelnik Teslića, i Nikola Stokić, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje u Tesliću, pravosnažno oslobođeni optužbi, a teretili su ih za malverzacije u vezi sa izdavanjem upotrebne dozvole za stambeno-poslovni objekat vlasnika i investitora Alena Seferovića.

Ovaj sudski proces počeo je u oktobru 2024, a Miličević i njegov advokat Nenad Kovačević mogu da otvore šampanjac. A ceh za suđenje? Platiće građani.

“Troškovi postupka idu na teret budžetskih sredstava”, kaže Kovačević.

Na naše pitanje da li su to skupi procesi, on potvrđuje da jesu.

“Vi imate i dugotrajne procese u nekim predmetima. To nisu samo troškovi branilaca, tu su troškovi tužilaštva, suda, vještačenja, ako ih je bilo u postupku. Ti troškovi mogu da dostignu pozamašne finansijske sume”, otkriva Kovačević u izjavi za “Nezavisne novine”.

Spektakularna hapšenja i slabi dokazi u sudnici

Novinar iz Banjaluke Nikola Morača kaže da posljednjih godina svjedočimo gotovo istom scenariju – spektakularna hapšenja, dramatični snimci i fotografije, pa bombastične optužbe za teški privredni kriminal. U tim trenucima, dodaje on, javnosti se šalje poruka da je država konačno odlučila stati na kraj moćnicima i kriminalu. Međutim,…

“Kada ti slučajevi dođu u sudnicu, slika se mijenja, drastično. Krunski dokazi su nestali ili ih nikada nije ni bilo. Svjedoci i to oni tužilaštva, gotovo da i ne inkriminišu optužene, pa sudu ne preostaje drugo nego da donese i objavi oslobađajuću presudu. E, tada čovjek sebi postavi pitanje, kako je moguće da nekoga hapse na spektakularan način, a dokaza nema i na kraju niko zbog uništavanja ljudskih života ne odgovara, makar finansijski”, poručuje Morača.

Dakle, kako dodaje, godinama nakon hapšenja, sudnice često isporuče potpuno drugačiji epilog, odnosno oslobađajuće presude. Posljednji primjer je, dodaje, pravosnažna oslobađajuća presuda bivšem predsjedniku SDS-a Milanu Miličeviću, koja je samo još jedan u nizu slučajeva koji otvaraju ozbiljna pitanja o radu institucija.

“Jer ako su optužbe bile čvrste kao što se tvrdilo u trenutku hapšenja, kako onda nestanu pred sudom? A ako nisu bile čvrste, zašto su spektakularna hapšenja uopšte organizovana? Između te dvije mogućnosti ostaje samo jedna konstanta, a ona je da niko nikada ne odgovara za promašaj. Ni policija koja je vodila istragu, ni tužilaštva koja su podizala optužnice”, ističe Morača u izjavi za “Nezavisne novine”.

Tako, kako dodaje, javnost ostaje između dvije podjednako loše poruke: ili se hapšenja koriste za politički ili medijski efekat, ili institucije jednostavno ne znaju uraditi posao kako treba.

“U oba slučaja povjerenje građana u pravosuđe nastavlja da se rapidno topi, ako ga danas uopšte ima. A država koja godinama proizvodi spektakularne slučajeve bez pravosnažnih presuda zapravo proizvodi samo spektakl bez pravde”, kaže Morača.

Maratonska suđenja i posljedice po optužene

Da slučajevi znaju trajati unedogled, uvjerio se i bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Radislav Jovičić. Suđenje mu je počelo u januaru 2019. godine, a sedam godina kasnije, pravosnažne presude još nema.

“Ja sam u prvostepenom postupku dva puta oslobođen. U prvom navratu je drugostepeni, Okružni sud, predmet vratio prvostepenom sudu ponovo na odlučivanje. Prvostepeni je ponovo donio oslobađajuću presudu. Ja sam prije 10-15 dana bio na drugostepenom sudu, na izjašnjavanju po žalbi tužioca i sada ponovo čekam odluku drugostepenog organa. To da se toliko vremena vuče po sudovima, te da se pravi toliki trošak i građanima i budžetu, za mene je neshvatljivo”, kaže Jovičić.

Bez odgovornosti nema ni ozbiljnijeg rada institucija

Maratonska suđenja, dodaje on, imaju posljedice i na njega i na bilo koga drugog ko se nalazi u sudskom postupku.

“Ne možete ostvarivati ni svoja osnovna prava, kao što je pravo na zaposlenje. Vi ne možete konkurisati, jer imate postupak koji se toliko dugo vodi protiv vas. Ne možete izvaditi potvrdu da se protiv vas ne vodi krivični postupak”, naglašava Jovičić.

On kaže da, čim nemate odgovornosti, tužioci mogu tako da se ponašaju i olako podižu krivične prijave.

“Čim nemate odgovornosti, nemate ni potrebu da se puno trudite i uozbiljite svoj rad”, ističe Jovičić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno