Connect with us

Banjaluka

Godišnji humanitarni bal Rotari kluba „Banja Luka“

Tradicionalni humanitarni bal u organizaciji Rotary kluba Banjaluka održava se sredinom decembra. Ovaj događaj je kruna humanih aktivnosti kojima se Rotary klub bavi tokom cijele godine. Možete li nam reći nešto više o ovogodišnjem balu, kakva su Vam očekivanja, da li će biti prisutni gosti iz prijateljskih Rotary klubova drugih gradova?

U pravu ste. Godišnji humanitarni bal Rotari kluba „Banja Luka“ je tradicionalni i dobro poznati događaj u našem gradu i šire. Organizujemo ga krajem kalendarske godine zbog čega je on prilka da se, uz prijatno druženje sa dragim prijateljima i gostima, prisjetimo naših aktivnosti u tekućoj i da najavimo najvažnije aktivnosti u narednoj godini.
Ovogodišnji bal, na neki način, predstavlja vraćanje u našu uobičajenu praksu, koja je bila prekinuta pandemijom COVID-a. Pored naših članova i gostiju, prisustvovaće članovi rotari zajednice iz Banjaluke, Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske. Veče će biti posvećeno našim prijateljima iz udruženja građana „Zajedno“. Ponosni smo što će u svečanom dijelu programa nastupati gospodin Tihomir Stanić, glumac, docent dr Dejan Janković, pijanista i Radovan Ivanović, student harmonike na Akademiji umjetnosti u Banjaluci i najbolji svjetski mladi harmonikaš. Tradicionalno, obratiće nam se i gradonačelnik Banjaluke, a gostima će biti služeno vino vinarije „Povratak“ iz Žepča. Sve u svemu, očekujem još jedno veče posvećeno služenju onima kojima je potrebno i druženju dragih prijatelja.

Gdje će biti usmjerena sredstva od prikupljenih ulaznica i donacija ovaj put?

Sredstva prikupljena na ovogodišnjem balu namjenili smo udruženju građana „Zajedno“ iz Banjaluke. Udruženje “Zajedno” zastupa interese lica sa poteškoćama u mentalnom zdravlju, interese porodica koje brinu o njima, a zajednici ukazuje da ova lica imaju svoje vrijednosti. Udruženje zagovara integrisanu, vaninstitucionalnu zaštitu, umrežavanje, poštivanje ljudskih prava, smanjenje stigme i diskriminacije i stvaranje uslova za rehabilitaciju i integraciju lica sa poteškoćama u mentalnom zdravlju u život zajednice. U okviru udruženja radi Dnevni centar za pružanja usluga u kojem lica mogu boraviti tokom dana. Otvaranje Dnevnog centra su 2007. godine podržali Grada Banja Luka i JU “Centar za socijalni rad” Banja Luka. Na ovaj način Banja Luka je jedina lokalna zajednica u BiH koja je licima sa mentalnim problemima pružila ruku i povjerenje. Usluge u Dnevnom centru bazirane su na humanističkom pristupu, koji nije usmjeren samo na bolest kao što je to slučaj u komercijalnoj psihijatriji, nego na afirmaciju zdravih kapaciteta oboljele osobe.
Vjerujemo da ćemo našim sredstvima neposredno pomoći udruženju u lakšem radu i funkcionisanju, ali isto tako pružiti svima u udruženju moralnu i ljudsku podršku, te povećati vidljivost njihovg izuzetnog rada u našoj zajednici.
Koristim priliku da Vas pozovom da obiđete udruženje, napravite prilog o njihovom radu i približite ih široj zajednici.

Kada govorimo o rotarijanstvu prva asocijacija su načela odgovornosti, razumijevanja i služenja zajednici. Koja je ideja vodilja Rotary kluba Banjaluka, koliko članova brojite i šta se očekuje od svakog člana kako bi bio uključen u aktivnosti kluba?

Prvi Rotari klub je osnovan 1905. godine u Čikagu. Danas gotovo da nema države u kojoj ne djeluje neki rotari klub sa više od 1,2 miliona članova širom svijeta. Rotari je, uz UNICEF, najveća humanitarna organizacija priznata od strane Ujedinjenih nacija (UN). Rotari je u svijetu najprepoznatljiviji po svojoj globalnoj akciji suzbijanja opasnog i vrlo zaraznog virusa dječje paralize te je zahvaljujući upravo rotari organizaciji taj virus danas praktički iskorijenjen, odnosno nalazimo ga samo još u dvije države (tek u sporadičnim slučajevima).

Rotari klub Banja Luka je osnovan 1934. godine, a nakon što mu je rad prekinut 1941. godine aktivnosti su obnovljene 1999. godine. Klub je prepoznat po svom istaknutom angažmanu u humanitarnom djelovanju prema ugroženim društvenim grupama, podršci najboljim, kao i po tradicionalnom ratarijanskom humanitarnom balu.

Članovi našeg kluba su ljudi raznih profesija, od liječnika, umjetnika, advokata, inženjera, uspješnih poslovnih ljudi, profesora…Ta sinergija različitosti nam pomaže da najviše doprinesemo društvu. Zajedničko za sve rotarijance je ponašanje u skladu sa principima iskazanim kroz test četiri pitanja:
1. Da li je to što govorim i činim ISTINITO?
2. Da li je POŠTENO prema svima?
3. Da li će dovesti do DOBRE VOLJE I BOLJIH PRIJATELJSTAVA?
Da li će biti KORISNO za sve?

Rotari klub “Banja Luka” broji 27 članova, te ovom prilikom želim istaći odličnu saradnju sa članovima drugih klubova u Banjoj Luci ( “Gloria”, “Feniks”, Rotarakt, Interakt i Inervil klub), kao i brojnim klubovima u BiH i regionu.

Svaki član koji pristupi nekom od rotari klubova ima obavezu prisustvovati sastancima kluba, plaćati članarinu, te učestvovati u radu kluba i klupskim akcijama. Nadalje, od članova se očekuje da posjeduju visoke moralne i etičke kvalitete koje primjenjuju u svom privatnom i poslovnom životu, pozivajući se uvijek na ranije navedena četiri pitanja.

Članovi Rotary kluba Banjaluka aktivni su tokom cijele godine u svojoj humanoj misiji, a to je prikupljanje pomoći za one kojima je pomoć potrebna. Koje aktivnosti su obilježile 2022. godinu?

Od brojnih ovogodišnjih aktivnosti posebno bih istakao pomoć koju smo prikupili i uručili Roditeljskoj kući „Iskra“ u Banjaluci, kojom upravlja istoimeno udruženju roditelja djece oboljelih od malignih bolesti. Ovo je prva kuća te vrste na području Republike Srpske i omogućava zajednički boravak mališana i njihovih roditelja tokom terapija i procesa liječenja. Roditeljska kuća „Iskra“ je od neprocjenjive pomoći porodicama koje su izvan Banjaluke, a mališani se liječe u Univerzitetskom kliničkom centru. Ovogodišnje aktivnosti su predstavljale nastavak naše višegodišnje pomoći ovom udruženju.

Kakvi su planovi za narednu godinu, šta će biti prioritet u radu Rotary kluba Banjaluka?

Naš prioritet u 2023. godini je završetak projekta „Sunčani sat“, čije poklanjanje gradu planiramo za 21. april – Dan grada. Sunčani sat će se nalaziti na uglu između Vidovdanske i Grčke ulice. Inče, biće to prvi sunčani sat u našem gradu. Njegove funcije su praktične, edukativne i estetske zbog čega vjerujemo da će ga građani svih uzrasta, a posebno djeca, rado prihvatiti i često koristiti. Najveći dio pripremnih aktivnosti, uključujući i važna pitanja iz nadležnosti gradske uprave, smo realizovali ove godine, tako da sa radušću očekujem proljeće i radove na terenu.

Na kraju koristim priliku da svim ljudima dobre volje poželim srećne predstojeće praznike, kao i zdravu, radosnu i uspješnu dolazeću godinu!

Related Topics:

Banjaluka

BANJALUKA JE PORODICA! Stanivuković: Ovo nije trošak, ovo je najbolja moguća investicija

Prvi rođendan, prvi korak u životu, ali i prvi znak da Banja Luka brine i podržava život od samog početka. Uz svečani prijem za porodice čiji mališani slave prve rođendane, isplaćujemo novčanu podršku, a od uvođenja ove mjere isplatili smo više od 4 miliona КM za 7089 porodilja.

Ovo je izjavio gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

“Ovo nije trošak, ovo je najbolja moguća investicija: u život, u porodicu i u budućnost našeg grada i Republike Srpske, poručio je Stanivuković.

Кako je istakao, pitanje nataliteta ne rješava se prozivkama i osudama, već podrškom i razumijevanjem.

“Zato u Banjaluci idemo korak po korak, od novčane podrške pri rođenju djeteta, podrške za vantjelesnu oplodnju, besplatnog prevoza i vrtića pa do besplatnih udžbenika i još mnogo toga. Banja Luka je porodica”, zaključio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Banjaluka

TUGA: Služen parastos na spomeniku 12 BEBA na Novom groblju u Banjaluci

U Banjaluci se obilježavaju 33 godine od smrti 12 banjalučkih beba u Kliničkom centru, koje su umrle zbog nerazumijevanja svjetskih moćnika koji nisu dozvolili transport kiseonika.

Služen je parastos na spomeniku 12 beba na Novom groblju u Banjaluci, nakon čega će biti ploženo cvijeće na spomen-obilježje “Život”.

Odlukom Savjeta bezbjednosti UN u maju i junu 1992. godine bili su zabranjeni međunarodni letovi, čak i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je preminulo 12 tek rođenih beba koje su bile u inkubatorima.

Agonija je prekinuta probojem koridora i spajanjem banjalučke regije sa ostalim dijelovima Republike Srpske i Srbije.

Trinaesta beba Slađana Kobas izgubila je bitku za život sa 14 godina, a četrnaestoj bebi Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posljedice za cijeli život, prenosi RTRS.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ: “OVAJ SPOMENIK NE ĆUTI, ON VJEČNO PLAČE!” Obilježene 33 godine od smrti 12 beba

Polaganjem vijenaca i cvijeća na spomen-obilježje “Život” u centru Banjaluke danas je obilježeno 33 godina od smrti 12 beba u Kliničkom centru u Banjaluci, koje su umrle zbog nedostatka kiseonika za inkubatore.

Željka Tubić, sekretar Udruženja “12 beba” i majka jedne od nastradalih beba, kazala  je da je ovo period kada srpski narod, nažalost, obilježava mnoge godišnjice stradanja.

– Pored svih apela i molbi da se kiseonik dostavi, te 1992. godine počinjen je zločin o kojem je čuo cijeli svijet – ubijeno je naših 12 beba. Danas, 33 godine kasnije, naše bebe stoje na braniku otadžbine i upravo njihova žrtva bila je znak da Vojska Republike Srpske mora krenuti u našu odbranu – kazala je Tubićeva i dodala:

S ovog mjesta svake godine šaljemo poruku – da se nikada više ne ponovi ovakav zločin. Naše zvjezdice će zauvijek sijati u našim srcima, a dok ima sjećanja – one će živjeti – kazala je ona.

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac rekla je da se ovaj strašan zločin nikada ne smije zaboraviti.

-Kada bismo mogli da vratimo vrijeme, da se vratimo u taj maj 1992. godine, kada su majke rađale svoju djecu, svi bismo uradili isto što i one – vapili za pomoć, molili da se spasu životi nevinih beba. Da su moćnici tada čuli njihove jauke, njihove molbe, možda bi sve bilo drugačije. Ali tada su radili o našoj glavi – i stradala su nevina djeca – kazala je ona.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković kazao je da svaki spomenik nešto govori, ali ovaj plače.

– Svaki spomenik nešto govori, ali ovaj – ovaj spomenik plače. Plače jer priča o 12 beba koje su trebale da upoznaju svijet. O 12 života koji su mogli da budu, ali nisu – jer im to nije dozvoljeno. Plače i zbog međunarodne zajednice, one iste koja danas govori o ljudskim pravima, a tada je ostala nijema. Samo jedan poziv, samo jedna odluka mogla je spasiti živote. Nije se radilo samo o tih 12 beba – to je značilo 12 djetinjstava, 12 odrastanja, 12 budućnosti. Danas bi svako od njih trebalo da ima svoj život, svoje snove, svoje porodice. Ali to im nije dozvoljeno. I zato ovaj spomenik ne ćuti – on vječno place – kazao je Stanivuković.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je stradanje banjalučkih beba najveći zločin i tragedija koja se ne smije ponoviti.

– Najveći zločin u sudskoj praksi je gušenje, a ako je to gušenje bebe, to je onda zločin nad zločinima. Nisam siguran da ćemo dočekati dan kada će se svijest i odgovornost za ovaj zločin pojaviti ili doći pred neki sud, ali sam siguran da smo svi svjesni da nam se to nikada više ne smije dogoditi – kazao je Stevandić.

Iz Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, koja je organizator obilježavanja, podsjećaju na nehumanu i necivilizovanu odluku svjetskih moćnika iz 1992. godine kojom je onemogućen transport kiseonika za Banjaluku zbog čega je u Kliničkom centru Banjaluka umrlo 12 beba.

– Trinaesta beba umrla je 13 godina kasnije, dok je četrnaesta beba preživjela sa teškim mentalnim i fizičkim oštećenjima – podsjećaju iz ove organizacije.

Naime, odlukom Savjeta bezbjednosti UN u maju i junu 1992. godine bili su zabranjeni međunarodni letovi, čak i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je preminulo 12 tek rođenih beba koje su bile u inkubatorima.

Prva beba umrla je 22. maja 1992. godine, nakon čega je uslijedila agonija i smrt ostalih beba.

Do 19. juna iste godine u Banjaluci je umrlo 12 beba koje su postale simbol kršenja ljudskih prava i neljudskosti međunarodne zajednice.

Trinaesta beba Slađana Kobas izgubila je bitku za život sa 14 godina, a četrnaestoj bebi Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posljedice za cijeli život.

Nastavi čitati

Aktuelno