Connect with us

Društvo

GOMJENICA PRED VASKRS: Ovako mještani dočekuju praznike

Zamislite da u danima pred Vaskrs do kućnog praga idete u gumenim čizmama, jer gazite po vodi prepunoj fekalija. Nije ovo neka scena iz filma, već realnost mještana prijedorskog naselja Gomjenica koji su krajem marta doživjeli i preživjeli strašne poplave.

Scene iz ovog grada danima su punile medijski prostor. Voda je tada prekrila mnoga naselja. Danas je u većini kuća i dvorišta nema. Ali, posljedice martovskih poplava neki i dalje i te kako osjećaju.

–Iz čizama se ne može izaći. Napravio sam privremenu mini skelu da mogu sa ulice da dođem do ulaznih vrata. Čekam da se voda povuče, da mogu u patikama da izađem – kaže za Srpskainfo stanovnik naselja Baltine Bare pred čijom kućom je doslovno jezerce, prepuno fekalija.

Problem su njemu i komšijama napravile podzemne vode, koje su krenule nakon što su se Sana i Gomjenica povukle. Oni imaju svoje mišljenje zašto ih je poplavilo. Krivca vide u šljunkarama, iskopanim u blizini njihovih kuća. Ne znaju čije su, ali im prave ogromne probleme.

-Prekopane su velike površine, a voda mora negdje da izađe. Ovako nije bilo od 2014. godine. A onda su 2019. počeli da kopaju šljunkare i evo šta nam se dogodilo. Voda samo leži, a ovdje ima puno djece. Tako je kada je dopušteno privatnicima da krampaju – kaže naš sagovornik iz Gomjenice.

Poručuje da pomoć ne očekuje. On veću štetu nije pretrpio, ali mu je gora bara ispred kuće. Priča i da se ne veseli preterano vaskršnjim praznicima.

-Čemu da slavim praznik? Vidite po čemu gazimo. Padne mi na pamet da od grada tražimo da nas isplate i da odemo odavde. Zašto moramo da doživljavamo stres ovdje. Kada ode zdravlje ko će da nas pita. Ko će da mari za naš pretrpljeni strah – govori on.

Kada smo u utorak posjetili mještane ovog dijela Gomjenice, rekli su nam da je stanje koje vidimo mnogo bolje nego što je bilo prije samo koji dan.

–To je sada bara. Kada se voda povuče, imaće se šta prati 10 dana – kažu mještani. Kada ih je poplavilo, vatrogasci su im najviše pomogli. Iz Crvenog krsta su im donijeli šta treba da dezinfikuju kuće.

-Molim Boga da se voda što prije povuče, da se može normalno kući prići – objašanjava nam stanarka ove ulice. Priča da su 5 dana branili da im voda uđe u kuću, ali da na kraju nisu uspjeli. Izbacili su sve što su imali. Nije im lako sa malom djecom, ali za spavanje se snalaze.

Mještani objašnjavaju da se na prostoru od njihovih kuća, pa do rijeke Sane nakuplja voda.

-Mi smo još 2014. godine tražili da se ovi kanali zatrpavaju zemljom, ali nije odreagovano uopšte. Da vatrogasci nisu odradili ono što jesu ovih dana, sa nama bi bilo isto kao 2014. Meni je te godine u kući bilo 2,5 metra – priča mještanka Gomjenice i dodaje da su se komšije ranije organizovale i u blizini sami napravili nasip.

-Da je prešla preko tog nasipa, bilo bi teško nama – objašnjava ona.

Još jednoj mještanki voda je ušla u kuću, nekih od 25 do 30 centimetara. Sada su u potkrovlju, tu spavaju, a donji dio suše i čiste.

-To je dugotrajan proces. Oko kuće je voda, što je još gore. To je ustajala voda, pravi se žabokrečina, izmješane sa septičkom, to nam je gorući problem. Kuća će se osušiti, renovirati i nekako ćemo nastaviti dalje – optimistično govori. Dodaje da se, uprkos svemu, veseli Vaskrsu, koji će ove godine biti malo drugačiji. Očekuju da im stignu djeca, za spavanje će biti problem, jer su prostorije uništene.

-Ali, snaći ćemo se. Uglavnom u svojoj kući ćemo proslaviti – kaže ona.

I baš dok smo u utorak pričali sa mještanima, pročulo se da je stigao gradonačelnik Slobodan Javor, da ih obiđe. Dočekali su ga, a on je obuo gumene čizme i sa njima zagazio u baru. Govorili su mu o tome šta ih je snašlo, šta misle da je problem, a onda ga proveli i do šljunakara, da pokažu kako to izgleda.

-Ovo mjesto je pretrpilo veliku štetu. Ovdje voda nije bila kada su bili veliki talasi Sane i Gomjenice, ovdje su došle podzemne vode. Intenzivno smo radili sa vatrgascima, bilo je uključeno preko 12 pumpi i 18 vatrogasaca, da pokušamo na sve načine da ispumpamo vodu da kuće ne bi bilo ugrožene. Samo da podsjetim da je 2014. godine ovo naselje bilo pod vodom, došla je do prvog sprata – ističe on za Srpskainfo i dodaje da je važno da se ispumpa voda koja je ostala, jer iz nje vrebaju potencijalne zaraze. Problem ovog naselja je što je niži od nivoa rijeke i uvijek će postojati opasnost da bude plavljeno.

-U što kraćem roku ćemo poslati struku da vide mogu li se ugraditi neke pumpe koje bi bile instalirane malo više od ovog mjesta i kada se bude povećavao vodostaj, da se automatski pumpe uključe i vodu na drugo mjesto prenosi – poruka je gradonačelnika Prijedora. Dodaje i da će biti provjereno da li su šljunkare, o kojima mještani govore, u funkciji, ko su ljudi i firme koje obavljaju eksploataciju i imaju li sve papire.

Ovogodišnje poplave u Prijedoru jedne su od najvećih poplava u istoriji grada. Više stotina objekata bilo je poplavljeno, a nastala je velika šteta.

Inače, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će institucije doznačiti Prijedoru 10 miliona KM za sanaciju štete od poplava, te da će u saradnji sa “Vodama Srpske” biti izgrađeni nasipi i proširena korita reke Gomjenice i Sane.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama pravi ljetni dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vrlo toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 35 stepeni Celzijusovih.

Prolazna kiša biće moguća ponegdje na sjeveru i istoku.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske saopšteno je da će nebo biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 21, na jugu i sjeveru do 23, a dnevna od 29 do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

POZIV ZA POMOĆ! Upućen apel za pomoć u liječenju Banjalučanke Jelene Karajice

UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.
Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.

U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:

Poštovani,

Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.

U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.

Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.

U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.

Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.

Kako pomoći Jeleni:

Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:
Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka
Putem PayPal aplikacije:
paypal@humanitas.ba
Pozivom na humanitarni broj telefona 17069
(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)

Nastavi čitati

Društvo

KATASTROFALNA GODINA ZA ERS: Izgubili preko 140 miliona KM

Preduzeće “MH Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) bilježi drastičan pad dobiti u 2024. godini u odnosu na prethodnu, piše Akta.ba.

Nakon što je u 2023. ostvarilo impozantnu dobit od 144.856.730 KM i zauzelo drugo mjesto na listi najprofitabilnijih kompanija u Republici Srpskoj, u ovoj godini ERS više nije ni među top 20 firmi po dobiti. Prema najnovijim podacima, dobit je svedena na svega 3.250.022 KM.

Osim značajnog pada profita, smanjen je i ukupan prihod. U 2023. godini prihod ERS iznosio je 1.151.994.463 KM, dok je u 2024. taj iznos opao na 1.006.874.879 KM, što dodatno potvrđuje finansijski pad ove energetske kompanije.

Elektroprivreda Republike Srpske se u 2024. godini suočava s ozbiljnim izazovima – od naglog pada dobiti i prihoda, preko sve izvjesnijih međunarodnih arbitražnih tužbi, pa do strateške promjene IT infrastrukture.

Arbitražni spor s Elektrogospodarstvom Slovenije prijeti milionskim gubicima

Na lošu finansijsku sliku kompanije dodatno utiču i međunarodni arbitražni sporovi. Najveći među njima je postupak koji je Elektrogospodarstvo Slovenije pokrenulo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu (ICSID) zbog ulaganja u RiTE Ugljevik.

Slovenačka kompanija potražuje čak 695,2 miliona evra (više od 1,3 milijarde KM), dok se dodatno potražuje i 67 miliona evra zateznih kamata za neisporučenu električnu energiju.

Premda je spor privremeno zamrznut, dogovorom BiH i Elektrogospodarstva Slovenije predloženo je novo odlaganje nastavka arbitraže do 31. jula 2025. godine.

Pitanje odgovornosti za arbitražne sporove, uključujući i slučaj “Viadukt” vrijedan 110 miliona KM zbog propalog projekta HE Vrbas, ostaje bez odgovora.

Pravobranilaštvo BiH upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne, a istovremeno izostaje institucionalna reakcija odgovornih.

Ulaganja od 40 miliona KM nepovratno izgubljena?

Podsjetimo takođe, da je ERS dodatno uzdrmala odluka o napuštanju SAP ERP sistema, u koji je uloženo 40 miliona KM. Sistem se koristio od 2015. godine, a glavni izvođač radova bila je kompanija “Prointer”, koja je ostvarivala višemilionske prihode.

Međutim, nakon što je njemačka SAP kompanija prekinula saradnju s “Prointerom” 2023. godine i obustavila podršku za ERP 6.0 verziju, ERS je odlučio krenuti putem razvoja vlastitog softverskog rješenja.

Iz ERS tvrde da će novi softver razviti i održavati interni tim stručnjaka, čime žele zadržati sredstva unutar Republike Srpske i steći vlasništvo nad izvorom softverskog koda.

Kao dodatno opravdanje, navode i primjere globalnih kompanija poput Lidla, Nikea i Avona, koje su nakon ogromnih ulaganja obustavile svoje SAP projekte zbog neusaglašenosti sa internim procesima.

Dok javnost i dalje čeka odgovore o odgovornosti za višemilionske štete i potencijalno ugroženu energetsku stabilnost, ERS ulazi u nesigurnu fazu poslovanja, čije posljedice tek treba procijeniti.

Nastavi čitati

Aktuelno