Društvo
GORAN STANKOVIĆ, generalni sekretar Saveza sindikata RS: Radnici su postali NAJVAŽNIJA KARIKA SISTEMA

Radnici moraju biti svjesni da se situacija promijenila i da su sada oni najbitnija i najvažnija karika u procesu rada. Ne trebaju se plašiti da zaštite svoja prava i traže veće plate.
Poslodavci, s druge strane, moraju shvatiti da ovo nisu vremena od prije deset, 15 godina kada su imali na raspolaganju nepresušan izvor radne snage. Došlo je vrijeme da moraju čuvati svakog zaposlenog ako žele da njihovi biznisi opstanu i traju.
Poruka je ovo generalnog sekretara Saveza sindikata RS Gorana Savanovića svim radnicima i poslodavcima u Republici Srpskoj povodom Međunarodnog praznika rada koji se obilježava 1. i 2. maja.
– Pozivam poslodavce da zaključe kolektivne ugovore i dozvole zaposlenima sindikalno organizovanje, jer samo kroz razvijen socijalni dijalog na relaciji sindikat poslodavac situacija o pitanju položaja radnika se može promijeniti nabolje – rekao je Stanković.
GLAS: Kako ocjenjujete trenutni položaj radnika u Srpskoj?
STANKOVIĆ: Položaj radnika nije na zadovoljavajućem nivou. Veliki broj radnika prima najnižu platu ili nešto iznad tog iznosa s kojim ne mogu obezbijediti ni minimum egzistencije.
Te stvari se moraju promijeniti i već se polako mijenjaju.
Radnicima će se ili povećati plate ili će oni spakovati kofere i otići na Zapad. Mnogi su već otišli i karte nažalost kupili u jednom smjeru zajedno sa porodicama. Ostaćemo bez radne snage, ako se stvari hitno ne promijene.
GLAS: Imaju li radnici u Srpskoj uopšte razloga da slave 1. maj?
STANKOVIĆ: Ima radnika koji imaju visoke plate i slobodne dane će iskoristiti da sa porodicom odu na odmor, a ima i onih koji će taj dan raditi kao i svaki drugi. Za njih smo se izborili da dobiju uvećanu dnevnicu tog dana. Svi oni koji nisu zadovoljni uslovima rada i platama pozivam ih da zajedno s nama 1. maja, kada ćemo se kao i svake godine okupiti u Banjaluci, pošaljemo jasnu poruku socijalnim partnerima, odnosno Vladi RS i Uniji poslodavaca RS da se plate moraju kontinuirano povećavati, da se mora na bolji i kvalitetniji način urediti radni odnos.
GLAS: Javnost smatra da se prava radnika u javnom sektoru daleko više poštuju od zaposlenih u realnom sektoru. Ima li osnova za takav stav?
STANKOVIĆ: U javnom, odnosno budžetskom sektoru imamo uređen sistem zato i jeste bolja situacija, ali i tu ima problema koji se tiču prava radnika. Prvenstveno u javnim preduzećima gdje su plate male, kasne, gdje se ne uplaćuju porezi i doprinosi što se ne bi smjelo dešavati. Pa u zdravstvu je na stotine miliona dugovanja po osnovu neuplaćenih uplaćeno. Tako da kada posmatramo generalno sliku ne možemo reći da je sve dobro u javnom sektoru. Ni kod njih više ne teče med i mlijeko. Dešava se da radnici iz javnog sektora prelaze u privatni zbog većih plata. To je posebno izraženo u IT industriji. Mnogi poslodavci u javnom sektoru ostaju bez najkvalitetnijih radnika jer ih ne mogu platiti koliko mogu privatne kompanije. Zato stalno ponavljam da se plate moraju povećavati. Zarada je glavni razlog koji opredjeljuju radnika za koga će raditi.
GLAS: Kakvo je stanje u realnom sektoru o pitanju poštivanja radničkih prava?
STANKOVIĆ: U realnom sektoru mnoga pitanja nisu uopšte uređena, nema posebnih i granskih kolektivnih ugovora.
Poslodavci ne žele pregovarati kako bi se utvrdio minimum prava za radnike. Imamo samo Zakon o radu i najnižu platu. Zbog toga veliki broj radnika u realnom sektoru je recimo prijavljen na najnižu platu, a ostalo prima u koverti. Znamo da je nemoguće da zidar u trenutnim tržišnim okolnostima radi za 900 KM, ali mnogi su na taj iznos prijavljeni.
GLAS: Jesu li poslodavci svjesni stanja na tržištu rada, odnosno nedostatka radnika zbog odliva kadra za koji donekle snose krivicu?
STANKOVIĆ: Nažalost svijest poslodavca se teško mijenja. Razmišljaju samo o svom profitu, gledajući da se njihova zarada iz godine u godinu povećava, čak i udvostručuje. Pa samo lani je dobit poslodavaca u odnosu na 2022. godinu povećana za 26 odsto, a plate nisu rasle u tolikom procentu, izuzev najniže koja se uređuje zakonom. Poslodavci razmišljaju o problemu tek onda kada radnik saopšti da odlazi, a tada je već kasno. Nemamo više situaciju da na jedno radno mjesto pretenduje pet, deset radnika, ali poslodavci to nikako da shvate. Rijetki su oni koji razmišljaju na sistemski način i koji radnika stavljaju na prvo mjesto. Većina ih se ponaša kao da su otuđeni centri moći, ne razmišljaju da li radnik sa platom od 900 maraka može da preživi.
GLAS: Isplata plata u koverti je sveopšta pojava, ima li naznaka ka poboljšanju situacije?
STANKOVIĆ: To je velika rak-rana našeg društva. Zbog toga smo, između ostalog, i insistirali na povećanju najniže plate jer smo znali da to u suštini nije novi novac već samo prelijevanje sredstava iz nelegalnih u legalne tokove. Stalno insistiramo na izmjeni zakonskih rješenja o inspekcijama i poreskom postupku, a problem su i stimulativne kazne za poslodavce koji nepoštuju zakon. To je vidljivo na primjeru poslodavca koji recimo zapošljava 100 radnika, a kojima ne isplaćuje topli obrok. Taj poslodavac po tom osnovu mjesečno uštedi 22.000 KM. Inspekcija, ako i utvrdi kršenje propisa, što je malo vjerovatno jer je preduzeća mnogo, a inspektora malo, prvo djeluje preventivo i upozori na kršenje zakona. Ako se i desi da napišu kaznu, ona je između 2.000 i 4.000 maraka. Kazne se moraju povećati. Naš mentalitet je takav da samo sankcija daje pozitivan efekat.
GLAS: Da li se svijest radnika mijenja, da li u većoj mjeri sarađuju sa sindikatima i prijavljuju poslodavce koji krše zakon?
STANKOVIĆ: Nažalost i dalje postoji strah radnika. Postoji nepovjerenje u institucije, svjesni su da je malo vjerovatno da će ih inspekcija ili sud zaštititi ako prijave poslodavca. S druge strane, treba znati i da je radnik uvijek najslabija karika. Svjestan da od plate živi, neovisno o tome da li je prima na račun ili na ruke. Ako prijavi poslodavca plaši se da će ostati bez posla pa radije bira da ćuti.
GLAS: Pojedini poslodavci su prijetili da će otpuštati radnike ako se minimalac poveća na 900 KM. Međutim, to se nije desilo. Kako to komentarišete?
STANKOVIĆ: To je uobičajena pojava kada se priča o povećanju plate. Tada dolaze orkestrirani napadi od poslodavaca, pojedinih ekonomskih analitičara potpomognuti pojedinim medijima koji objavljuju članke o urušavanju privrede i gašenju desetina radnih mjesta. To je samo vrsta pritiska prema Vladi RS da ne poveća najnižu platu, da se Savez ućutka i da se utjera strah u kosti radnicima da će ostati i bez onoga što imaju. Na izmaku smo četvrtog mjeseca otkako je minimalac uvećan, a te prijetnje se nisu obistinile. Firme koje su otpustile radnike uradile bi isto i bez povećanja najniže plate jer su negativno poslovale duže vrijeme. Najglasniji u borbi protiv rasta minimalca su upravo oni koji ostvaruju najveću dobit. Ima poslodavaca koji bi bili spremni da njihovi radnici pređu na budžet, a oni da ubiru dobit.
GLAS: Da li će u toku godine Sindikat imati vanrednih zahtjeva za rast najniže plate i koliko je realno da ona iznosi?
STANKOVIĆ: Trenutno analiziramo stanje, da vidimo da li je svuda primjenjena dogovorena najniža plata i da li su ostale plate rasle. Podaci sa terena pokazuju da je u 99 odsto preduzeća primjenjena plata od 900 KM jer ima firmi gdje plate kasne pa se još nije došlo da isplate primanja iz ove godine. Već nekoliko godina naš zahtjev i cilj je da najniža plata mora pokriti troškove prehrane u sindikalnoj potrošačkoj korpi za četvoročlanu porodicu koji iznose više od 1.100 KM. To je po našem mišljenju osnov za izračun najniže plate.
Imate riječ sa Milijanom Kos
Emisija glavne i odgovorne urednice informativnog programa daće priliku riječima da stignu do vas.
Ona je lice kojem se vjeruje, lice koje zna kako se rađa dobra priča, kako se osvajaju riječi, pred sebe će, oči u oči, dovesti sagovornike iz političkog i javnog života iz Republike Srpske, BiH, ali i iz regiona i pokrenuti najintrigantije teme. Ko? Šta? Kada? Gdje? Zašto? Kako? I tu se pitanja ne zaustavljaju – otvoreno i odvažno.
Planovi
GLAS: Šta će Savez sindikata RS ove godine raditi o pitanju stvaranja boljeg položaja radnika u Srpskoj?
STANKOVIĆ: Nastavljamo raditi na uređenju novog sistema plata u Srpskoj na čemu Savez sindikata RS već dvije godine intenzivno radi, jer je trenutno stanje neodrživo. U mnogim firmama svi zaposleni primaju minimalac na račun, počevši od spremačica do menadžera, što se mora promijeniti. Cilj novog sistema plata jeste to da utvrdimo najnižu platu po mjestu rada, to jest, polazni koeficijent po poslovima stručne spreme. Na taj način bi inspekcija i Poreska uprava imala instrumente da iskontrolišu poslodavce što sada nije slučaj. Dobili smo podršku od resornih ministarstava, Vlade, predsjednika RS i kontrolnih organa. Svi su saglasni da se mora ići u izmjene sistema plata. Potrebna nam je poslovna zajednica, ali oni se za sada oglušuju jer im ovakvo stanje odgovara. Nadam se da ćemo do kraja godine imati mnogo više naznaka za rješenje ove situacije. Novi sistem plata smanjiće sivu ekonomiju, isplatu plata u kovertama, a biće i više novca u budžetu. U suprotnom nezadovoljstvo radnika će nastaviti da raste, kao i odliv kadra.
Glas Srpske
Društvo
VIKEND POČINJE NESTABILNO! Vrijeme sunčano i toplo, uveče naoblačenje sa padavinama!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra će biti sunčano i toplo, a uveče se očekuje naoblačenje sa padavinama.
Ujutro će biti pretežno vedro, a uz rijeke i po kotlinama biće magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Uveče se očekuje nagla promjena vremena, naoblačenje sa kišom koja će zahvatiti prvo sjeverne krajeve i premještaće se ka istoku i jugu.
Doći će i do priliva znatno hladnijeg vazduha, pa će kiša u brdsko-planinskim predjelima preći u snijeg, koji je moguć i ponegdje u nižim predjelima na istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Uveče i u noći na nedjelju duvaće jak vjetar, ponegdje i olujni, sjevernog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha biće od tri do osam, na jugu do 10, u višim predjelima od minus jedan, a najviša dnevna od 15 na istoku do 22 ponegdje u Krajini, a u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih.
U Republici Srpskoj i FBiH danas je umjereno do pretežno oblačno, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Temperatura vazduha u 14.00 časova: Han Pijesak i Čemerno sedam, Gacko i Sokolac devet, Kneževo i Srebrenica 10, Mrakovica i Rudo 11, Višegrad, Drinić i Mrkonjić Grad 12, Sarajevo, Ribnik i Foča 14, Zvornik 15, Banjaluka, Bileća i Trebinje 16, Bijeljina, Doboj i Novi Grad 17, Prijedor i Srbac 18, te Mostar 20 stepeni Celzijusovih.
Društvo
NAJVEĆI PROBLEM TURIZMA U FOČI Pliva u turistima, ali ne i u prijavljenim gostima!

Suzbijanje poslovanja u sivoj zoni, prijavljivanje turista i ispunjavanje svih zakonskih obaveza rafting kampova, te popravka izuzetno loših puteva koji vode do turističkih destinacija, najvažnija su pitanja o kojima je danas bilo riječi u Foči na sastanku ministra trgovine i turizma Denisa Šulića sa turističkim radnicima.
Prema podacima opštinske Turističke organizacije, Foču godišnje posjeti više od 100.000 turista, a najveći broj dolazi zbog raftinga na Tari i Drini, dok je broj prijavljenih gostiju tek nešto veći od 20.000.
“Statistički podaci su poražavajući, zato što nisu u skladu sa stvarnim stanjem, a u interesu svih nas je da radimo na tome da budemo vidljiviji kada je u pitanju statistika”, rekla je direktor Turističke organizacije Foča Spomenka Popadić.
Ministar Šulić istakao je da je rafting jedna od najvažnijih ljetnih atrakcija u Republici Srpskoj, te da je cilj Ministarstva da se iz godine u godinu podiže nivo usluga i kapacitet smještaja.
On je naveo da su sastanke sa davaocima turističkih usluga i pokrenuli radi suzbijanja sive ekonomije.
“Imamo blagi iskorak u odnosu na prethodnu godinu, ali je to daleko od onog stanja koje je realno na terenu. Sa nama su ovdje i predstavnici inspekcijskih organa koji će sa ljudima koji imaju rafting centre proći sve one stvari koje je potrebno da ispune da bi poslovali u legalnim tokovima”, naveo je Šulić.
On je najavio da će od rafting sezone 2026. godine svaki rafting centar biti obavezan da bude dio centralno-informacionog sistema, čiju je realizaciju Ministarstvo pokrenulo ove godine.
“Bez dolaska u rafting centar moći ćemo vidjeti koliko ima prijavljenih gostiju i na osnovu toga ćemo inspekcijske organe usmjeravati prema onima koji nelegalno rade”, rekao je Šulić novinarima.
On je pojasnio da je u martu završen tender i izabran izvođač radova koji ima rok od 365 dana da završi centralni-informacioni sistem.
“U posljednjem kvartalu ove godine imaćemo testnu fazu, a već krajem prvog kvartala sljedeće godine u potpunosti implementiran centralni-informacioni sistem”, dodao je Šulić.
Predsjednik Udruženja raftera Foča Zdravko Matović kaže da je od 36 rafting kampova 20 učlanjeno.
Priznaje da se uplaćuju manje boravišne takse u odnosu na broj gostiju koji je prošao kroz rafting kampove, ali i kroz Nacionalni park, hotele, motele i stanove za iznajmljivanje.
Pomak je napravljen, tvrdi Matović, pa je u prethodnoj godini uplaćeno 47.000 KM boravišne taksu u odnosu na 17.000 KM iz 2023. godine.
Iznio je i podatak da 16 kampova nije uplatilo nijednu KM boravišne takse, koja je do ove godine koštala 1,50 KM, a od ove godine je povećana na 2,50 KM.
Rafteri su na sastanku upoznali ministra Šulića da je vožnja putem kroz kanjon Tare veliki rizik i da se jedva odvija.
Načelnik Foče Milan Vukadinović kaže da su put uz Taru, struja, interenet, voda, ključni problemi koji koče razvoj turizma.
“Imamo najave iz Vlade da će biti riješena strateški bitna putna komunikacija Foča-Šćepan Polje, ali isto tako želimo da istaknemo da je neophodno da se uvedu legalni tokovi, prije svega naplata boravišne takse. Insistiraćemo da imamo mnogo veći broj prijavljenih gostiju, da stanemo rame uz rame sa velikim centrima”, rekao je Vukadinović.
Time će Foča, dodao je, pokazati da zavređuje mnogo veću pažnju u rješavanju putne i druge infrastrukture.
Vukadinović je dodao da će opština incirati izdvajanje Parka prirode “Tara” iz okrilja “Šuma Srpske” i njegovo zaživaljavanje kao javne ustanove koja bi kontrolisala rafting turizam.
Društvo
U VIŠE SELA U POTKOZARJU, dramatična klizišta ugrožavaju kuće!

U više sela u Potkozarju nakon poplave pojavila su se klizišta koja ugrožavaju kuće, pomoćne objekte i puteve.
Najteža situacija je u Grbavcima, Turjaku, Trnovcu i Šaškinovcima. Domaćinstva Zorana i Mire Ilisića iz Grbavaca zahvaćena su klizištem.
“Nisu nas ugrozile poplave zato što su naše kuće izvan područja ugroženog nabujalim rijekama i potocima. Međutim, pojavilo se klizište, zemlja je počela pucati i kliziti prema dolini. Smatrali smo da je ovo mjesto bezbjedno, da ne možemo imati takve probleme, ali se drugačije ispostavilo”, kazao nam je Miro Ilisić.
Dramatično je i u Srednjoj Jurkovici, u zaseoku Šaškinovci. Ugrožena je kuća Milana Jokića.
Pukotine su se pojavile na širokom području oko kuće. Domaćin je zabrinut.
“Ne znam šta da kažem i šta da radim. Zemlja je pukla u dvorištu, ugrožena je kuća. Pukotine su na sve strane. Zemlja klizi prema putu Turjak – Jurkovica. Očekujem stručnjake koji će mi, nadam se, objasniti ovu situaciju i preporučiti mjere”, kazao je Milan Jokić u panici i strahu za cijelu porodicu.
Milutin Grubešić iz Trnovca, gdje je klizište prekinulo seoski put, očajan je.
“Moja i još dvije kuće su odvojene od ostatka sela. Nikuda ne možemo, osim pješke, preko njiva. Put je do sada bio stabilan, uređen, ali su se, neočekivano, pojavile pukotine i zemlja je počela da klizi. Uplašeni smo. Ne znamo šta će biti dalje, jer su ovdje mnoge kuće izgrađene na brdima i potencijalnim klizištima. Takvo je selo”, rekao je Grubešić za “Nezavisne novine”.
U Gradskoj upravi Gradiška sve službe su angažovane na terenu, gdje utvrđuju situaciju, traže hitna rješenja za ugrožena područja i pomažu stanovništvu da što lakše prebrodi posljedice ove elementarne nepogode. Prioritet su naselja gdje su se pojavila klizišta i gdje su porušeni mostovi.
“Odredili smo prioritete, a to su naselja koja su najteže pogođena poplavama. Nastala je velika šteta. Za sanaciju treba mnogo novca i truda. Organizovali smo se i svaka služba jasno zna svoje zadatke. Mjesne zajednice takođe su veoma aktivne”, kazao je Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške.
Iz ove uprave pozvano je stanovništvo da prijavi štetu od poplave.
Dezinfekcija na poplavljenim područjima
Na području Gradiške, u mjestima zahvaćenim poplavama, počela je dezinfekcija. To se odnosi na objekte iz kojih se voda potpuno povukla. Ovaj posao obavlja Dom zdravlja. Prema podacima Štaba za vanredne situacije, poplavljeno je 70 domaćinstava u Vrbaškoj, Krajčinovcu, Podgradcima, Lužanima, Drageljima, Grbavcima i još nekim mjestima.
“U saradnji sa Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske, od početka pratimo epidemiološku situaciju na poplavljenom području.
Preduzimamo opsežne mjere kako bismo izbjegli zarazne bolesti i njihovo širenje”, kaže Slađana Tepavac, direktorica Doma zdravlja Gradiška.
U Vrbaškoj poplavljeno 40 kuća
U mjesnoj zajednici Vrbaška poplavljeno je 40 domaćinstava i 150 hektara obradivog zemljišta.
“Štetu je teško procijeniti, ona je veoma velika i za mnoge mještane gotovo nenadoknadiva”, kazao je Ilija Grbić, predsjednik mjesne zajednice Vrbaška.
Domaćinstvo Mile Petrovića poplavljeno je četvrti put u posljednjih 20 godina.
“Pod vodom su bili stambeni i drugi prateći objekti, automobil, plastenik, poljoprivredna mehanizacija. Još sam u šoku”, rekao nam je Petrović.
-
Politika3 dana ago
„VIADUCT“ DNEVNO „ZARAĐUJE“ 19.000 KM: Staša Košarac do sada Srpsku koštao više od 4 miliona KM
-
Politika3 dana ago
DODIK PORUČIO “Dok sam ja predsjednik, SRPSKU NEĆE USPJETI OTETI”
-
Banjaluka1 dan ago
“PODMETANJE NOGE” OD STRANE SNSD-a: Iz PDP-a kritikovali odbijanje naplate parkinga u Banjaluci i POVEĆANJE VRIJEDNOSTI nekretnina
-
Politika2 dana ago
STEVANDIĆ TAGOVAO TRAMPA I MASKA “Prvi smo vas podržali” (FOTO)
-
Politika2 dana ago
NIJE SE DUGO ČEKALO: Dodik odgovorio na poruku generalnog sekretara NATO-a
-
Politika1 dan ago
DODIK OBJASNIO KAKO PRELAZI GRANICU: “Sjednem u auto i prođem, nikada me niko ne zaustavlja” (VIDEO)
-
Politika3 dana ago
DODIK ZA RT BALKAN: Putin je svjetski lider, jedan od najvažnijih ljudi svijeta
-
Politika2 dana ago
RAMO O STEVANDIĆU “Ja njega ONAKO LIKOM I DJELOM doživljavam KAO SEOSKOG LOLU”