Društvo
GORAN STANKOVIĆ, generalni sekretar Saveza sindikata RS: Radnici su postali NAJVAŽNIJA KARIKA SISTEMA
Radnici moraju biti svjesni da se situacija promijenila i da su sada oni najbitnija i najvažnija karika u procesu rada. Ne trebaju se plašiti da zaštite svoja prava i traže veće plate.
Poslodavci, s druge strane, moraju shvatiti da ovo nisu vremena od prije deset, 15 godina kada su imali na raspolaganju nepresušan izvor radne snage. Došlo je vrijeme da moraju čuvati svakog zaposlenog ako žele da njihovi biznisi opstanu i traju.
Poruka je ovo generalnog sekretara Saveza sindikata RS Gorana Savanovića svim radnicima i poslodavcima u Republici Srpskoj povodom Međunarodnog praznika rada koji se obilježava 1. i 2. maja.
– Pozivam poslodavce da zaključe kolektivne ugovore i dozvole zaposlenima sindikalno organizovanje, jer samo kroz razvijen socijalni dijalog na relaciji sindikat poslodavac situacija o pitanju položaja radnika se može promijeniti nabolje – rekao je Stanković.
GLAS: Kako ocjenjujete trenutni položaj radnika u Srpskoj?
STANKOVIĆ: Položaj radnika nije na zadovoljavajućem nivou. Veliki broj radnika prima najnižu platu ili nešto iznad tog iznosa s kojim ne mogu obezbijediti ni minimum egzistencije.
Te stvari se moraju promijeniti i već se polako mijenjaju.
Radnicima će se ili povećati plate ili će oni spakovati kofere i otići na Zapad. Mnogi su već otišli i karte nažalost kupili u jednom smjeru zajedno sa porodicama. Ostaćemo bez radne snage, ako se stvari hitno ne promijene.
GLAS: Imaju li radnici u Srpskoj uopšte razloga da slave 1. maj?
STANKOVIĆ: Ima radnika koji imaju visoke plate i slobodne dane će iskoristiti da sa porodicom odu na odmor, a ima i onih koji će taj dan raditi kao i svaki drugi. Za njih smo se izborili da dobiju uvećanu dnevnicu tog dana. Svi oni koji nisu zadovoljni uslovima rada i platama pozivam ih da zajedno s nama 1. maja, kada ćemo se kao i svake godine okupiti u Banjaluci, pošaljemo jasnu poruku socijalnim partnerima, odnosno Vladi RS i Uniji poslodavaca RS da se plate moraju kontinuirano povećavati, da se mora na bolji i kvalitetniji način urediti radni odnos.
GLAS: Javnost smatra da se prava radnika u javnom sektoru daleko više poštuju od zaposlenih u realnom sektoru. Ima li osnova za takav stav?
STANKOVIĆ: U javnom, odnosno budžetskom sektoru imamo uređen sistem zato i jeste bolja situacija, ali i tu ima problema koji se tiču prava radnika. Prvenstveno u javnim preduzećima gdje su plate male, kasne, gdje se ne uplaćuju porezi i doprinosi što se ne bi smjelo dešavati. Pa u zdravstvu je na stotine miliona dugovanja po osnovu neuplaćenih uplaćeno. Tako da kada posmatramo generalno sliku ne možemo reći da je sve dobro u javnom sektoru. Ni kod njih više ne teče med i mlijeko. Dešava se da radnici iz javnog sektora prelaze u privatni zbog većih plata. To je posebno izraženo u IT industriji. Mnogi poslodavci u javnom sektoru ostaju bez najkvalitetnijih radnika jer ih ne mogu platiti koliko mogu privatne kompanije. Zato stalno ponavljam da se plate moraju povećavati. Zarada je glavni razlog koji opredjeljuju radnika za koga će raditi.
GLAS: Kakvo je stanje u realnom sektoru o pitanju poštivanja radničkih prava?
STANKOVIĆ: U realnom sektoru mnoga pitanja nisu uopšte uređena, nema posebnih i granskih kolektivnih ugovora.
Poslodavci ne žele pregovarati kako bi se utvrdio minimum prava za radnike. Imamo samo Zakon o radu i najnižu platu. Zbog toga veliki broj radnika u realnom sektoru je recimo prijavljen na najnižu platu, a ostalo prima u koverti. Znamo da je nemoguće da zidar u trenutnim tržišnim okolnostima radi za 900 KM, ali mnogi su na taj iznos prijavljeni.
GLAS: Jesu li poslodavci svjesni stanja na tržištu rada, odnosno nedostatka radnika zbog odliva kadra za koji donekle snose krivicu?
STANKOVIĆ: Nažalost svijest poslodavca se teško mijenja. Razmišljaju samo o svom profitu, gledajući da se njihova zarada iz godine u godinu povećava, čak i udvostručuje. Pa samo lani je dobit poslodavaca u odnosu na 2022. godinu povećana za 26 odsto, a plate nisu rasle u tolikom procentu, izuzev najniže koja se uređuje zakonom. Poslodavci razmišljaju o problemu tek onda kada radnik saopšti da odlazi, a tada je već kasno. Nemamo više situaciju da na jedno radno mjesto pretenduje pet, deset radnika, ali poslodavci to nikako da shvate. Rijetki su oni koji razmišljaju na sistemski način i koji radnika stavljaju na prvo mjesto. Većina ih se ponaša kao da su otuđeni centri moći, ne razmišljaju da li radnik sa platom od 900 maraka može da preživi.
GLAS: Isplata plata u koverti je sveopšta pojava, ima li naznaka ka poboljšanju situacije?
STANKOVIĆ: To je velika rak-rana našeg društva. Zbog toga smo, između ostalog, i insistirali na povećanju najniže plate jer smo znali da to u suštini nije novi novac već samo prelijevanje sredstava iz nelegalnih u legalne tokove. Stalno insistiramo na izmjeni zakonskih rješenja o inspekcijama i poreskom postupku, a problem su i stimulativne kazne za poslodavce koji nepoštuju zakon. To je vidljivo na primjeru poslodavca koji recimo zapošljava 100 radnika, a kojima ne isplaćuje topli obrok. Taj poslodavac po tom osnovu mjesečno uštedi 22.000 KM. Inspekcija, ako i utvrdi kršenje propisa, što je malo vjerovatno jer je preduzeća mnogo, a inspektora malo, prvo djeluje preventivo i upozori na kršenje zakona. Ako se i desi da napišu kaznu, ona je između 2.000 i 4.000 maraka. Kazne se moraju povećati. Naš mentalitet je takav da samo sankcija daje pozitivan efekat.
GLAS: Da li se svijest radnika mijenja, da li u većoj mjeri sarađuju sa sindikatima i prijavljuju poslodavce koji krše zakon?
STANKOVIĆ: Nažalost i dalje postoji strah radnika. Postoji nepovjerenje u institucije, svjesni su da je malo vjerovatno da će ih inspekcija ili sud zaštititi ako prijave poslodavca. S druge strane, treba znati i da je radnik uvijek najslabija karika. Svjestan da od plate živi, neovisno o tome da li je prima na račun ili na ruke. Ako prijavi poslodavca plaši se da će ostati bez posla pa radije bira da ćuti.
GLAS: Pojedini poslodavci su prijetili da će otpuštati radnike ako se minimalac poveća na 900 KM. Međutim, to se nije desilo. Kako to komentarišete?
STANKOVIĆ: To je uobičajena pojava kada se priča o povećanju plate. Tada dolaze orkestrirani napadi od poslodavaca, pojedinih ekonomskih analitičara potpomognuti pojedinim medijima koji objavljuju članke o urušavanju privrede i gašenju desetina radnih mjesta. To je samo vrsta pritiska prema Vladi RS da ne poveća najnižu platu, da se Savez ućutka i da se utjera strah u kosti radnicima da će ostati i bez onoga što imaju. Na izmaku smo četvrtog mjeseca otkako je minimalac uvećan, a te prijetnje se nisu obistinile. Firme koje su otpustile radnike uradile bi isto i bez povećanja najniže plate jer su negativno poslovale duže vrijeme. Najglasniji u borbi protiv rasta minimalca su upravo oni koji ostvaruju najveću dobit. Ima poslodavaca koji bi bili spremni da njihovi radnici pređu na budžet, a oni da ubiru dobit.
GLAS: Da li će u toku godine Sindikat imati vanrednih zahtjeva za rast najniže plate i koliko je realno da ona iznosi?
STANKOVIĆ: Trenutno analiziramo stanje, da vidimo da li je svuda primjenjena dogovorena najniža plata i da li su ostale plate rasle. Podaci sa terena pokazuju da je u 99 odsto preduzeća primjenjena plata od 900 KM jer ima firmi gdje plate kasne pa se još nije došlo da isplate primanja iz ove godine. Već nekoliko godina naš zahtjev i cilj je da najniža plata mora pokriti troškove prehrane u sindikalnoj potrošačkoj korpi za četvoročlanu porodicu koji iznose više od 1.100 KM. To je po našem mišljenju osnov za izračun najniže plate.
Imate riječ sa Milijanom Kos
Emisija glavne i odgovorne urednice informativnog programa daće priliku riječima da stignu do vas.
Ona je lice kojem se vjeruje, lice koje zna kako se rađa dobra priča, kako se osvajaju riječi, pred sebe će, oči u oči, dovesti sagovornike iz političkog i javnog života iz Republike Srpske, BiH, ali i iz regiona i pokrenuti najintrigantije teme. Ko? Šta? Kada? Gdje? Zašto? Kako? I tu se pitanja ne zaustavljaju – otvoreno i odvažno.
Planovi
GLAS: Šta će Savez sindikata RS ove godine raditi o pitanju stvaranja boljeg položaja radnika u Srpskoj?
STANKOVIĆ: Nastavljamo raditi na uređenju novog sistema plata u Srpskoj na čemu Savez sindikata RS već dvije godine intenzivno radi, jer je trenutno stanje neodrživo. U mnogim firmama svi zaposleni primaju minimalac na račun, počevši od spremačica do menadžera, što se mora promijeniti. Cilj novog sistema plata jeste to da utvrdimo najnižu platu po mjestu rada, to jest, polazni koeficijent po poslovima stručne spreme. Na taj način bi inspekcija i Poreska uprava imala instrumente da iskontrolišu poslodavce što sada nije slučaj. Dobili smo podršku od resornih ministarstava, Vlade, predsjednika RS i kontrolnih organa. Svi su saglasni da se mora ići u izmjene sistema plata. Potrebna nam je poslovna zajednica, ali oni se za sada oglušuju jer im ovakvo stanje odgovara. Nadam se da ćemo do kraja godine imati mnogo više naznaka za rješenje ove situacije. Novi sistem plata smanjiće sivu ekonomiju, isplatu plata u kovertama, a biće i više novca u budžetu. U suprotnom nezadovoljstvo radnika će nastaviti da raste, kao i odliv kadra.
Glas Srpske
Društvo
GODINU DANA ČEKANJA: Građani još bez povrata PDV-a za prvu nekretninu
Više od godinu dana nakon usvajanja Zakona o povratu poreza na dodatu vrijednost za kupovinu prve nekretnine, građani u Bosni i Hercegovini i dalje čekaju da ostvare pravo koje im zakonski pripada.
Iako je zakon stupio na snagu 12. aprila 2025. godine, njegova primjena još nije počela, a ključni pravilnik bez kojeg povrat PDV-a nije moguć i dalje nije usvojen, pišu Nezavisne novine.
Na čelu procesa nalazi se Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kojim predsjedava ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić. Ovo pitanje do danas nije stavljeno na dnevni red sjednice UO UIO kako bi se konačno omogućio povrat PDV-a građanima koji su kupili svoju prvu nekretninu.
Ipak, Amidžić je prije nekoliko dana izjavio da će uskoro biti sazvana sjednica Upravnog odbora i da postoji saglasnost između njega, Zora Vidović i Toni Kraljević da se ovo pitanje konačno riješi.
Prema njegovim riječima, niko neće biti oštećen, te će svi građani koji su kupili prvu nekretninu nakon 12. aprila 2025. godine imati pravo na povrat PDV-a.
Podsjećanja radi, Upravni odbor UIO BiH je još u septembru prošle godine usvojio Pravilnik o povratu PDV-a na prvu nekretninu. Nakon toga uslijedile su petnaestodnevne konsultacije tokom kojih su zainteresovani mogli dostaviti primjedbe i sugestije. Međutim, sjednica na kojoj bi pravilnik trebalo da bude konačno potvrđen ili izmijenjen nikada nije održana.
Zakon je usvojen s ciljem da građanima olakša kupovinu prve nekretnine u vrijeme rekordno visokih cijena stanova i kuća, kako bi novac vraćen kroz PDV mogao biti iskorišten za opremanje doma. Međutim, u međuvremenu su cijene nekretnina dodatno porasle, pa se danas sve češće postavlja pitanje koliko bi taj povrat uopšte mogao pomoći porodicama.
Dodatnu zabrinutost izaziva i pitanje da li će država, kada pravilnik konačno stupi na snagu, moći istovremeno isplatiti sve građane koji su u proteklih godinu dana kupili prvu nekretninu.
Želimir Nešković otvoreno je kritikovao višemjesečno odgađanje usvajanja pravilnika, poručivši da cijeli proces „putuje sporije od puža“.
Slične kritike uputio je i Saša Magazinović, jedan od predlagača zakona, koji je javno pozvao Amidžića riječima: „Vrati ljudima pare.“
„Zakon o povratu PDV-a za kupovinu prve nekretnine usvojen je u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, objavljen u ‘Službenom glasniku’ i stupio na snagu prije više od godinu dana. Međutim, ljudi i dalje ne mogu ostvariti svoje zakonsko pravo jer UO UIO, na čijem ste čelu, nije usvojio provedbene akte“, naveo je Magazinović u pismu upućenom Amidžiću.
Ekonomista Admir Čavalić upozorio je da građani zbog dugotrajnog čekanja trpe direktnu finansijsku štetu.
„Vrijednost novca kontinuirano pada. Na gubitku su svi oni koji očekuju povrat PDV-a, posebno građani koji su računali da će taj novac dobiti još prošle godine i na osnovu toga planirali opremanje stana, kredite ili posudbe“, istakao je Čavalić.
I predstavnici potrošača dijele isto mišljenje. Dušan Srdić upozorio je da novac koji je prošle godine mogao značajno pomoći porodicama danas vrijedi znatno manje.
„Iznos od 15.000 do 20.000 KM, na koji su porodice računale kroz povrat PDV-a, danas može pokriti mnogo manji dio opremanja stana ili kuće nego prije godinu dana. Zato kašnjenje usvajanja pravilnika nije samo administrativni problem, već direktan finansijski gubitak za građane“, naglasio je Srdić.
Društvo
VELIKI PROJEKAT PRED KRAJEM: Auto-put koji povezuje Beograd i BiH uskoro gotov
Izgradnja dionice auto-puta Kuzmin–Sremska Rača, sa novim mostom preko rijeke Save, je u završnoj fazi.
Ukupne dužine oko 18 km, sa mostom preko rijeke Save, predstavlja dio projekta izgradnje autoputa E-761, Beograd–Sarajevo.
Moderna saobraćajnica visokog kapaciteta
Trasa je projektovana kao klasičan autoputni profil, sa dva kolovoza, svaki sa po dvije vozne i jednom zaustavnom trakom, razdvojene središnjim pojasom. Projektovana brzina kretanja iznosi do 130 km/h.
Početak i završetak trase
Početak saobraćajnice predviđen je u blizini postojeće denivelisane raskrsnice Kuzmin na autoputu Beograd–Zagreb i vodi sve do postojećeg graničnog prelaza kod Sremske Rače.
Geostrateški značaj
Izgradnja dionice autoputa ima izuzetan geostrateški značaj, jer će povezati Republiku Srbiju i Bosnu i Hercegovinu i omogućiti vezu sa Panevropskim koridorima, prenosi B92.
Društvo
RADNI VIJEK BEZ KRAJA? Među 10.000 zaposlenih penzionera i Banjalučanin od 95 godina
Tržište rada u Republici Srpskoj sve više se popunjava radnicima koji su se već penzionisali, pa je tako broj penzionera koji rade premašio 10.000, pokazuju najnoviji podaci nadležnih institucija.
Prema evidencijama Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske, na dan 28. april 2026. godine u Republici Srpskoj je evidentirano ukupno 10.042 korisnika prava – penzionera koji, nakon ostvarivanja prava, imaju i status osiguranika, odnosno radno su angažovani.
Rekorder iz Banjaluke
“U odnosu na isti period 2025. godine, kada je taj broj iznosio 9.030, zabilježen je porast, odnosno veći je broj penzionera koji su radno angažovani”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Fonda PIO Republike Srpske.
Najstariji penzioner koji ima status osiguranika ima 95 godina, muškog je pola i živi u Banjaluci.
“Penzioneri koji nakon ostvarivanja prava nastavljaju radni angažman najčešće su zaposleni u privatnom sektoru, odnosno u privatnim preduzećima, gdje postoji izražena potreba za iskusnim i stručnim kadrom”, kažu iz Fonda PIO Republike Srpske.
Rade i u rudarstvu
Prema evidencijama, najzastupljeniji su u djelatnostima kao što su građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrija, telekomunikacije, rudarstvo, kao i u različitim naučnim i stručnim oblastima.
“Pored toga, dio penzionera angažovan je u zdravstvu, visokom obrazovanju, komercijalnoj poljoprivredi, kao i u okviru različitih organizacija i zajednica”, rekli su iz Fonda PIO RS.
Posebno su traženi stručnjaci sa odgovarajućim licencama i specifičnim znanjima, kao što su inženjeri različitih profila (elektro, mašinski, građevinski, hemijsko-tehnološki, drvoprerada), ljekari, stomatolozi, pravnici i sudski vještaci.
“Takođe, zastupljeni su i radnici sa srednjom stručnom spremom, kao i nekvalifikovani radnici, najčešće na poslovima obezbjeđenja, održavanja i čuvanja objekata”, kazali su iz Fonda PIO Republike Srpske u izjavi za “Nezavisne novine”.
Postoji potreba za njima
Janko Petrović, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, ocjenjuje da postoji potreba za zapošljavanjem penzionera.
“Imate ljude sa 60-65 godina koji mogu da rade na nekim lakšim poslovima, a imaju izuzetno veliko iskustvo. Takav penzioner je bolji nego većina mladih radnika na tržištu rada”, rekao je Petrović.
On smatra da je ovaj dio potrebno urediti i penzionerima omogućiti neki benefit od toga što rade nakon penzionisanja.
“Ako smo im platili poreze i doprinose, da to utiče na dodatni dio penzije, koja bi mogla biti veća. Drugo, ako penzioneri imaju regulisano zdravstveno osiguranje, mislim da bi bilo dobro da se iznađe rješenje da se to zdravstveno osiguranje ne plaća, da se ne plaća duplo, jer je to osiguranje penzioner jednom već ostvario svojim radom. Ima tu dosta poteškoća. Vlada ima namjeru da riješi dio tih pitanja”, rekao je Petrović za “Nezavisne novine”.
Nemaju dovoljno pa rade
I ekonomista Milenko Stanić kaže da privredi u Republici Srpskoj nedostaje radnika, te podsjeća da se brojni poslodavci godinama obraćaju nadležnim institucijama za uvoz radne snage.
“Pojavljuje se potreba da penzioneri nadomjeste nedostatak radne snage, ali mnogo važniji aspekt jeste standard naših penzionera. Visina penzija je nedovoljna da bi naši penzioneri mogli pristojno živjeti. Oni traže način da nadomjeste taj nedostajući prihod svojim angažovanjem u radnim aktivnostima. To je ključni aspekt. Svakako će broj angažovanih penzionera rasti”, naveo je Stanić u izjavi za “Nezavisne novine”.
Nezavisne
-
Politika3 dana agoTOTALNI RASPAD SNSD-A U PRIJEDORU! Velalula se ne javlja ni članovima, Javor nestao, odbor pred kolapsom!
-
Društvo2 dana agoSZO UPALILA ALARM: I u Srpskoj registrovan hantavirus, evo koje organe može napasti
-
Politika2 dana agoPETROVIĆ ZAPRIJETIO BLANUŠI: Nemojte misliti da ćemo sjediti skrštenih ruku?!
-
Svijet3 dana agoAFERA OD 100 MILIONA DOLARA TRESE KIJEV: Pao Jermak, na redu je “Vova”?
-
Hronika2 dana agoOGLASILO SE TUŽILAŠTVO: Poznati prvi detalji o smrti dječaka u Prijedoru
-
Politika3 dana agoŽENA TEŠKO POVRIJEĐENA NA MOSTU UŽASA! Ignorisana upozorenja PSS a, sada pala prva žrtva nemara!
-
Banjaluka3 dana agoSRCE BANJALUKE OSVOJIO MALI KOSTA! Sa nepunih 8 godina zarađuje za poklon mami i baki (FOTO)
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ NA DAN POBJEDE PORUČIO: „Naša je dužnost da pamtimo i čuvamo istinu“ (FOTO)
