Američki predsjednik Donald Tramp, povodom mogućnosti isporuke Ukrajini raketa dugog dometa “tomahavk”, izjavio da su one potrebne i SAD.

Tramp dodao da će se s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom vjerovatno sastati u naredne dvije nedjelje.

U razgovoru s novinarima u “Bijeloj kući”, američki predsjednik je potvrdio da će se prije toga ministri spoljnih poslova dvije zemlje Marko Rubio i Sergej Lavrov dogovoriti da se sastanu malo prije toga, prenosi “Sky news”.

Tramp je povodom mogućnosti isporuke Ukrajini raketa dugog dometa “tomahavk” rekao da su one potrebne i SAD.

“Rakete ‘tomahavk’ su nam potrebni i za Sjedinjene Američke Države. Imamo ih mnogo, ali su nam potrebne. Ne možemo da iscrpljujemo našu zemlju. Ne znam šta možemo da uradimo povodom toga”, rekao je Tramp.

Naveo je i da će u petak, na sastanku u “Bijeloj kući”, obavijestiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o razgovoru sa Putinom.

“Imamo problem, njih dvoje se ne slažu baš najbolje”, dodao je Tramp, navodeći da to zahtijeva odvojene sastanke.

Priznao je da je vjerovao da će se sa ratom u Ukrajini “lakše nositi zbog svog odnosa sa predsjednikom Putinom”, prenosi “b92”.

Ruske snage izvele su napad na vojni aerodrom u Krivom Rogu, gdje su se nalazili avioni NATO-a, izvijestio je koordinator nikolajevskog podzemlja Sergej Lebedev, objavila je ruska državna novinska agencija RIA Novosti.

Tokom noći, ukrajinske vlasti potvrdile su da je u Krivom Rogu odjeknulo više od deset eksplozija za vrijeme vazdušne uzbune.

“Izbrojano je oko 15 eksplozija. Jako gori u području aerodroma Lozovatski na sjeveru grada, gdje se nalazi pet aviona, uključujući i NATO-ove. Odatle se takođe masovno lansiraju dronovi prema južnom dijelu Rusije: Krimu, Krasnodarskom kraju, jugu Rostovske oblasti”, rekao je Lebedev, prenosi Index.

A 17 year old Ukrainian refugee has been murdered in Ireland.

Vadym Davydenko, who'd only been in the country a few days, was knifed to death at a residential care unit in Dublin yesterday.

This report is from RTE, the Irish national broadcaster. pic.twitter.com/A3x8vVqzEK

— Tim White (@TWMCLtd) October 16, 2025

Rusija tvrdi da je, osim aviona , pogođeno je i veliko željezničko čvorište s nekoliko hangara i skladišta oružja.

Masovni napad dronovima
Krivi Rog bio je pod snažnim napadom Šahed dronova, zabilježeno je više od 10 eksplozija dok su sostemi protivvazdušne obrane bili u pogonu, saopštio je na Telegramu predsjednik ukrajinskog Obrambenog vijeća Krivog Roga Oleksandr Vilkul.

“Krivi Rog. Masovni napad Šahed dronova. Već više od 10 eksplozija i više od 10 Šahed dronova iznad grada”, napisao je on .

Oglasio se Zelenski
Rusija i dalje teroriše život u Ukrajini, napisao je predsjednik Volodimir Zelenski na svom zvaničnom Telegram kanalu.

“Ništa se nije promijenilo za Rusiju – ona i dalje teroriše život u Ukrajini. Roj dronova pogodio je Krivi Rog, ciljajući civilnu infrastrukturu. Na našem nebu su se pojavili i desetine drugih napadačkih dronova. Uočeni su i projektili. Zapravo, u posljednjim sedmicama nije prošla nijedna noć bez ruskih napada na Ukrajinu. Većina meta su infrastrukturni objekti – sistemska kampanja terora protiv našeg energetskog sektora“, stoji u objavi.

Međunarodni konzorcijum advokata podnio je Međunarodnom krivičnom sudu (MKS) u Hagu tužbu protiv 122 evropska političara i zvaničnika za zločine protiv čovječnosti, odnosno za smrt više od 30.000 migranata, objavio je španski list “El pais”.

Među optuženima su bivši njemački kancelar Angela Merkel, francuski predsjednik Emanuel Makron, poljski premijer Donald Tusk i bivši italijanski ministar unutrašnjih poslova Mateo Salvini.

Međunarodni konzorcijum advokata optužuje evropske lidere da su saučesnici u smrti migranata u Sredozemnom moru dok su pokušavali da stignu iz Libije do Evrope, kao i u mučenju onih koji su boravili u libijskim zatvorima.

Kako se navodi u tužbi, više od 30.000 ljudi je poginulo u Sredozemnom moru od 2014. godine, a oko 150.000 je prisilno vraćeno u Libiju, gdje su se našli u “uslovima uporedivim sa koncentracionim logorima”.

Tužba, zasnovana na šestogodišnjoj istrazi i izvještaju od 700 stranica koje su sastavili advokati uz podršku Pariskog instituta za političke studije, sadrži iskaze 77 svjedoka, uključujući bivše šefove država i visoke zvaničnike EU, kao i interne dokumente i zapise sa zatvorenih sastanaka.

U tužbi se tvrdi da su evropske vlade namjerno stvorile sistem za sprečavanje ulaska migranata u Evropu, što spada pod nadležnost MKS-a.

Među optuženima je i nekoliko španskih političara, uključujući sadašnjeg ministra odbrane Margaritu Robles, bivšeg premijera Marijana Rahoja i bivšeg zamjenika premijera i ministra spoljnih poslova Hozea Manuela Garsiju Margalja.

Ista grupa advokata je 2019. godine podnijela sličnu tužbu u Hagu, tvrdeći da je smrt migranata u Sredozemnom moru rezultat politika EU.

Tužilac MKS-a je prihvatio osnove za istragu, ali nijedan evropski zvaničnik nije izveden pred lice pravde.