Connect with us

Društvo

GOVORI PREKO 70 JEZIKA divi mu se svijet

Muhamed Mešić, muškarac rodom iz Tuzle, pravi je fenomen, ima 39 godina, a govori više od 70 jezika. Sa samo 16 godina došao je na funkciju gradskog odbornika.

Dobitnik je i prestižne nagrade “Brainswork Make a Difference Award” 2010. godine u Beču. Do sada je radio u preko 20 zemalja na čak četiri kontinenta, a bio je savjetnik predsjednika Makedonije i savjetnik gradonačelnika Tuzle.

U jednom trenutku se skrasio u Beču u Austriji, gdje je vodio pravne poslove u jednoj građevinskoj kompaniji.

Kad je riječ o poznavanju 70 jezika, od hebrejskog do jidiša, japanskog i basjkijskog, tvrdi da je njegova tajna prilično jednostavna.

“Važno je imati želju, a ja sam je imao. Silna ljudska volja je čudo – ona je najčešće glavni ‘krivac’ za naše uspjehe. Svijet na drugim jezicima izgleda drukčije, dok sva ta različita razmišljanja na stranim jezicima imaju sposobnost da stvore sasvim drukčiju sliku nego samo na jednom jeziku. Perspektiva je drukčija kad jednu riječ prevedete na nekoliko jezika. Prvi živi kontakt sa stranim jezikom bio mi je s grčkim, kada sam kao mali sa svojim roditeljima bio na ljetovanju u Grčkoj. Da, eto upravo to me je strašno inspirisalo”, rekao je svojevremeno za Al Jazeeru.

“Sjedio sam u hladu i slušao kako gazdarica i njena kćerka razgovaraju o svakodnevnim stvarima. Žena je rekla svojoj kćerki na grčkom, u bukvalnom prevodu, ‘ovo je mašina za veš’. Meni je ta riječ ‘mašina za veš’ ostala kao prva u sjećanju”, prisjetio se Muhamed.

Jezički genije kaže da samo treba naći način kako da savladate gradivo, “i ako ste dovoljno uporni, uspjeh je neminovan”.

Muhamedu je u prosjeku potrebno dvije to tri nedjelje za savladavanje elementarne komunikacije i osnova jezika.

“Znate, nekad nije dovoljno samo željeti, treba biti uporan. Tako je i kada su jezici u pitanju, kao i sve nauke. Morate da nađete način na koji najlakše i najefikasnije savladavate gradivo i, ako ste uporni, uspjeh je neminovan epilog”, rekao je.

Muhamed je rano počeo da čita i piše, a dok je još bio mali, bilo mu je prirodnije da piše sdesna nalijevo. Roditelji bi u ogledalu čitali ono što on napiše, a i danas bilješke na sastancima vodi na hebrejskom ili arapskom jeziku.

Perfektno govori 12 jezika, sa svim stručnim terminim i izrazima, a razgovor može da vodi na još 61 jeziku svijeta.

“Prema nekoj mojoj definiciji, jezik govorim tečno onda kada mogu da ostvarim samostalnu svakodnevnu komunikaciju, poput one koju imate kad sjedite s nekim u autobusu. Jezike koje duže govorim i s kojima se duže družim, poput engleskog, italijanskog, portugalskog, turskog, jesu jezici koje govorim dosta dobro”, skroman je Muhamed.

Muhamed je osnovnu i srednju školu završio u Tuzli, a za vrijeme rata je često sretao vojnike UNPROFOR-a iz Švedske, Pakistana, Norveške i iz čiste radoznalosti, pokupio nekoliko riječi na švedskom, urdu i norveškom.

Na početku studiranja privlačile su ga nauke poput japanologije, semitistike i judaistike, a najbliža mjesta za studiranje tih nauka bili su Beograd i Beč, a on se ipak odlučio za ovaj drugi grad.

“Kako sam završio građevinsku školu, radim u građevinskoj kompaniji, a kako sam završio pravo, obavljam posao pravnika. S obzirom na to da veoma volim jezike i volim da putujem, da upoznajem ljude, druge kulture i zemlje, ovo je idealan angažman za mene. Od 360 dana u godini ja više od 200 dana provodim u avionu. Uvijek putujem na razna predavanja, seminare, obuke… Ali ne žalim”, rekao je Mešić, prenosi Stil.Kurir.

Kroz svoj posao pokrivao je veliku regiju koja se prostire od Švajcarske do Turske, pa je često poslom bio u Češkoj, Italiji, Grčkoj ili Mađarskoj.

Muhamed je danas rukovodilac u jednoj velikoj građevinskoj firmi iz Austrije i trenutno živi u Beču.

Related Topics:

Društvo

STUDIJA EVROPSKOG PARLAMENTA: Jugoistočna Evropa se naoružava, jedino BiH zaostaje

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu jugoistočne Evrope koja nije povećala izdvajanja za odbranu, objavljeno je u opširnoj studiji na stranici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta koja se bavi bezbjednosnim strategijama zemalja u procesu proširenja.

BiH daleko iza susjeda
Kako je navedeno, procentualno gledano, Kosovo, koje je i u studiji navedeno kao nepriznat međunarodni subjekt, Sjeverna Makedonija i Albanija najviše su povećale ulaganja u odbranu, dok je u apsolutnom iznosu apsolutni šampion Srbija, za koju je naglašeno da je povećala ulaganja u gotovo svim segmentima.

Prema ovim podacima, u protekloj deceniji Kosovo je povećalo ulaganja u odbranu za 242 odsto, Sjeverna Makedonija 154, a Albanija 150 odsto. I Crna Gora je udvostručila svoja ulaganja u odbranu na 115 odsto.

“Kontrasta radi, BiH je svoja ulaganja u odbranu povećala marginalno, za osam odsto tokom dekade, i u odbranu ulaže oko 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je daleko iza njenih susjeda”, navedeno je.

Srbija dominira regionalnom vojnom industrijom
Za Srbiju je navedeno da apsolutno dominira regionalnom namjenskom industrijom i da njenu kičmu čine državna preduzeća i velika mreža malih i srednjih privatnih kompanija koje se specijalizuju u različitim oblastima vojne industrije poput oklopnih vozila, vojnih dronova i projektila.

“Srbija je u periodu od 2021. do 2025. godine zauzimala 37. mjesto u svijetu po uvozu glavnih kategorija naoružanja, znatno ispred ostalih zemalja u regionu. U istom periodu Kina je postala glavni dobavljač naoružanja Srbiji, sa udjelom od 61 odsto u ukupnom uvozu glavnih sistema naoružanja. Srbija je postala prvi evropski korisnik nekoliko ključnih kineskih vojnih tehnologija, među kojima su sistem protivvazdušne odbrane FK-3 i balističke rakete vazduh – zemlja CM-400AKG”, navedeno je, uz napomenu da je nakon ruske invazije na Ukrajinu saradnja Srbije s ruskom namjenskom industrijom prestala i da se Srbija od tada preusmjerila na podršku Ukrajini.

Srbija ulaže milijarde, BiH manje od 200 miliona dolara
Konkretno u brojkama, Srbija je prije deset godina ulagala milijardu dolara u odbranu, 2021. više od dvije, a prošle godine više od 2,5 milijardi. Daleko iza nje su Albanija i Gruzija, koje su prošle godine znatno povećale ulaganja u odbranu, ali u apsolutnom iznosu to je “tek” oko 600 miliona dolara. BiH je u obranu prošle godine uložila manje od 200 miliona dolara, ali taj iznos je čak manji nego godinu dana ranije.

Uprkos marginalnim ulaganjima, BiH i dalje ima relativno veliku vojsku. Od zemalja u procesu proširenja najveća je Ukrajina, koja trenutno ima oko 700.000 vojnika ili oko 1,8 odsto ukupne populacije. Druga je Srbija s oko 28.000 vojnika, odnosno oko pola procenta ukupne populacije. BiH je na četvrtom mjestu u regionu, jer ima oko 11.000 vojnika, odnosno oko trećinu jednog procenta ukupne populacije. To, međutim, nije veoma impresivan podatak jer je BiH druga najveća zemlja u jugoistočnoj Evropi, poslije Srbije, koje nisu članice EU i obuhvaćene su ovom studijom.

BiH među zemljama koje su naoružanjem pomogle Ukrajini
Zanimljivo je i da je BiH okarakterisana kao jedna od zemalja koja je značajno pomogla Ukrajini, što je navedeno u dijelu studije koja se bavi ukrajinskom namjenskom industrijom.

“Između 2021. i 2025. godine Ukrajina je bila najveći svjetski uvoznik glavnih kategorija naoružanja, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, avione i oklopna vozila, sa udjelom od 9,7 odsto u ukupnom svjetskom uvozu naoružanja. Od početka ruske invazije 2022. godine, najmanje 22 države članice EU i tri zemlje obuhvaćene procesom proširenja – BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija – isporučile su Ukrajini glavne sisteme naoružanja”, navedeno je.

Zemlje regiona sklapaju poslove s evropskim kompanijama
Takođe je navedeno da je većina zemalja regiona, za razliku od BiH, ostvarila značajnu saradnju s drugim zemljama. Tako su, na primjer, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija potpisale ugovore s velikim EU kompanijama namjenske industrije kako bi uskladile svoje vojne potencijale s NATO standardima.

“Tokom protekle dvije godine Sjeverna Makedonija je, na primjer, nabavila višenamjenske helikoptere italijanske kompanije ‘Leonardo’, dok su Albanija i Crna Gora potpisale ugovore sa francuskim kompanijama ‘Thales’ i ‘Kership’ o nabavci sistema za nadzor vazdušnog prostora, odnosno patrolnih brodova za djelovanje na otvorenom moru”, navode oni. Takođe, Srbija je potpisala ugovor s francuskom kompanijom “Dassault” za kupovinu aviona rafale, kako bi u svoju vojsku uvela i značajnu evropsku komponentu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Mjestimično kiša i pljuskovi

U Bosni i Hercegovini će preovladavati promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, ponegdje sa prolaznom kišom i kratkotrajnim pljuskovima.

drugom dijelu dana se očekuje smanjenje oblačnosti uz sunčane periode, dok će uveče biti pretežno vedro i svježe, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorloškog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od 10 do 15, na jugu do 17, u višim predjelima na istoku od šest stepeni, a maksimalna od 21 na istoku do 26 na zapadu, na jugu do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih.  Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, na jugu ujutro umjerena i jaka bura, koja će tokom dana oslabiti.

Nastavi čitati

Društvo

IMA LI KRAJA RASTU CIJENA? Evrodizel bi mogao dostići cijenu od 3,80 KM

Predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić rekao je da bi evrodizel mogao dostići cijenu od 3,80 KM.

Savić je istakao da na tržištu nema dovoljno dizela i da je razlika u cijeni između dizela i benzina oko 0,40 KM po litri, iako je akciza na benzin veća za 0,05 KM.

Razlika u cijeni je u prethodnom periodu bila od 0,05 do 0,10 KM, a trenutni jaz je posljedica nestašice dizela, objavio je RTRS.

“Od početka krize na Bliskom istoku cijena sirove nafte je porasla 50 odsto, benzina 50-60 odsto, a dizela preko 120 odsto. Kod formiranja cijena derivata uzima se berzanska kotacija. Na primjer, danas će rafinerije u okruženju ili veletrgovci formirati cijenu za sutra, uzeće berzansku kotaciju, posljednju poznatu, to je kotacija od petka, na nju će dodati svoj rafinerijsku premiju, uzeti kurs dolara, pomnožiti to sa specifičnom gustoćom u litri i dobiti cijenu u markama po litri koja će važiti sutra za veletrgovce”, naveo je Savić.

Dodao je da današnje ulazne cijene za distributere sa uključenim troškom prevoza i PDV-a iznose oko 3,55 KM i da se može očekivati dalji rast.

“Ako pretpostavimo da neko od distributera u ovom trenutku kupuje, a da nema zaliha na benzinskoj pumpi, ta cijena mogla bi ići do 3,80 KM po litri. Kada pričam o ulaznim cijenama, želim da kažem da distributeri ne zarađuju na postojećim zalihama, ali svaka sljedeća nabavka će dovoditi do poskupljenja cijena”, rekao je Savić.

Savić je rekao da se u Republici Srpskoj ne očekuju nestašice derivata, iako Evropi hronično nedostaje dizel koji mora da uvozi iz drugih krajeva, dodajući da bi uspostavljanje mira na Bliskom istoku sigurno ublažilo problem i na kraju dovelo do smirivanja situacije.

Nastavi čitati

Aktuelno