Pošto vlada premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija nije preduzela nijedan korak u pravcu formiranja Zajednice srpskih opština (ZSO), Francuska je od članica Savjeta Evrope (SE) zatražila odlaganje odluke o članstvu Prištine u toj organizaciji, piše Albanijan post pozivajući se na diplomatske izvore.

Portal navodi da su, iako je Kurtijeva vlada stalno tvrdila da je Priština ispunila sve uslove neophodne za članstvo u SE, zemlje sa odlučujućim uticajem poput Francuske i Italije odavno obavijestile Kurtija da je početak značajnih koraka ka primjeni sporazuma o ZSO nepremostivi uslov za članstvo u SE.

Albanijan post dodaje da se čini da je proces ušao u odlučujuću fazu i da posljednje vijesti za Prištinu ne izgledaju nimalo prijatne.

Portal, pozivajući se na diplomatske izvore, piše da se danas u Strazburu očekuje posljednji sastanak ambasadora prije sastanka Komiteta ministara, na kojem se očekuje i odluka o tzv. Kosovu.

Navodi se da su zemlje Kvinte tražile od Kurtija napredak po pitanju ZSO slanjem statuta na razmatranje ustavnom sudu.

“Uzimajući u obzir činjenicu da, uprkos obavezama, Kurtijeva vlada nije preduzela nijedan korak u tom pravcu, Francuska je uputila notu zemljama članicama Savjeta Evrope, tražeći odlaganje odluke o Kosovu”, navodi Albanijan post i dodaje da se očekuje da ambasadori zemalja članica SE pitanje članstva tzv. Kosova ne uvrste na dnevni red sastanka ministara u maju.

Albanijan post ocijenjuje da se, iako stav Njemačke do sada nije bio jasan, čini da i ta zemlja sada zauzima stav da Kurtijeva vlada mora da preduzme konkretne korake po pitanju ZSO da bi dobila članstvo u SE.

Francuska, Njemačka i Italija već su na stanovištu da se članstvo Prištine u SE može odložiti do trenutka kada vlada dokaže posvećenost sprovođenju ZSO slanjem nacrta ustavnom sudu, ali takav pristup nije podržala Velika Britanija, prema kojoj pitanje ZSO ne treba miješati sa pitanjem članstva u SE, piše portal.

Albanijan post ocijenjuje da, i pored epiloga sastanka ambasadora, postoji tehnička mogućnost da se zahtjev Prištine nađe na dnevnom redu nekoliko dana prije sastanka Komiteta ministara, ali da je “jasno da se to neće desiti u nedostatku vidljivog napretka ka implementaciji ZSO”.

Predsjednik Francuske Emanuel Makron je u nedavnom telefonskom razgovoru sa Kutijem istakao da, u kontekstu zahtjeva Prištine za članstvo u SE, Pariz veliki značaj pridaje napretku u uspostavljanju ZSO, dok je njemački kancelar Olaf Šolc u razgovoru sa Kurtijem istakao značaj konkretnih koraka Prištine ka uspostavljanju ZSO i u kontekstu podnošenja zahtjeva za članstvo u SE.

Formiranje ZSO je, inače, obaveza Prištine po Briselskom sporazumu, ali Priština već 11 godina odbija da je sprovede.

Parlamentarna skupština SE je 16. aprila usvojila preporuku da Priština postane član Savjeta Evrope, a konačnu odluku donosi Komitet ministara, čiji bi sastanak trebalo da bude održan od 16. do 17. maja u Strazburu.

Izvjestilac za prijem tzv. Kosova, grčka poslanica Dora Bakojani preporučila je prijem, iako je ispunjen samo jedan od tri uslova koja je prvobitno zahtijevala od Prištine, a to je povratak zemljišta manastiru Visoki Dečani i to osam godina nakon što je ustavni sud presudio da zemljište mora biti upisano u katastar kao imovina manastira.

Druga dva uslova – formiranje ZSO i rješavanje pitanja ekspoprijacije zemljišta u opštinama gdje žive uglavnom Srbi – Priština nije ispunila.

Kancelarija Ujedinjenih nacija za koordinaciju humanitarnih pitanja saopštila je danas da je Pojas Gaze “praktično odsječen” od spoljašnje humanitarne pomoći zbog zatvaranja dva granična prelaza kod gradova Rafa i Kerem Šalom.

“Dvije glavne arterije za dostavljanje pomoći u Gazu su trenutno zatvorene”, rekao je portparol kancelarije UN Jens Laerke.

On je upozorio da bi zaustavljanje dostavljanja nafte u Gazu u “produženom periodu” značilo “sahranjivanje humanitarne operacije”, prenosi Rojters.

Izraelska vojska saopštila je ranije danas da je preuzela operativnu kontrolu nad palestinskom stranom južnog prelaza Rafa u Gazi, koji se graniči sa Egiptom, kao i nad prelazom Kerem Šalom

Predsjednik Rusije Vladimir Putin položio je zakletvu na inauguraciji u Moskvi, čime je stupio na dužnost i započeo novi peti šestogodišnji mandat.

“Zaklinjem se da ću prilikom vršenja ovlašćenja predsjednika Ruske Federacije poštovati i čuvati ljudska prava i slobode i prava i slobode građana, da ću poštovati i braniti Ustav Ruske Federacije, čuvati suverenitet i nezavisnost, bezbjednost i cjelovitost države i da ću vjerno služiti narodu”, rekao je Putin prilikom polaganja zakletve u svečanoj sali ruskog Kremlja.

Ceremoniji prisustvuje više od 2.500 gostiju, među kojima su članovi vlade, poslanici Državne dume i Savjeta Ruske Federacije, rukovodioci predsjedničke administracije, sudije Ustavnog suda, te predstavnici diplomatskog kora i poznate ličnosti.

Inauguracija ruskog predsednika tradicionalno se održava u Velikoj palati Kremlja.

(Srna)