Srpska pravoslavna crkva u četvrtak, 21. maja slavi Spasovdan, dan kad se, po predanju, Isus Hristos vazneo na nebo i sjeo sa desne strane Boga. Spasovdan je takozvani pokretni praznik – uvijek se slavi 40 dana poslije Vaskrsa, a s obzirom na to da je upisan crvenim slovom u crkvenom kalendaru, mnogi su u dilemi da li bi tog dana trebalo da poste ili ne. Vaznesenje Gospodnje, u narodu poznat kao Spasovdan, jedan je od 12 Gospodnjih praznika. Obilježava se uvijek 40 dana poslije Vaskrsa, a 10 dana prije Svete trojice, odnosno Duhova rođendana Crkve. Kako se Vaskrs uvijek slavi u nedjelju, tako Spasovdan uvijek “pada” četvrtkom, a u narodu postoji vjerovanje da je upravo ovaj praznik najsrećniji dan u godini. U crkvenom kalendaru obilježen je crvenim slovom, a mnogi su u dilemi da li bi na Spasovdan trebalo da se pridržavaju posta.

Dilema nastaje upravo zbog crvenog slova, kojim se obilježavaju najvažniji praznici u pravoslavlju. S obzirom na to da Spasovdan ne “pada” u vrijeme crkvenih postova, na ovaj dan se ne posti – naprotiv. U srpskom narodu dugo je važilo pravilo da od Nove godine, koja “pada” 14. januara po julijanskom kalendaru, do Spasovdana ne bi trebalo piti mlijeko, niti ga koristiti za pripremu jela. Na dan Hristovog Vaznesenja običaj je bio da se dan započne jagodama, kako bi cijela godina bila slatka, odnosno povoljna za napredak i zdravlje ukućana, piše Žena Blic. Potom bi domaćice na trpezu iznosile cicvaru, prvo jelo na bazi mlijeka koje bi ukućani jeli od Nove godine po julijanskom kalendaru.
Dalji običaji nalagali su da se za ručak na trpezu iznosi jagnjetina, posebno u kućama koje su proslavljale Spasovdan kao krsnu slavu.

Naši stari strogo su se držali pravila da na Spasovdan ne odlaze na njivu i da nikako ne spavaju tokom dana, jer se vjerovalo da će onaj ko na Spasovdan drema popodne biti pospan tokom čitave godine.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se nakon vedrog jutra očekuje naoblačenje sa kratkotrajnom kišom, pljuskovima i grmljavinom, uz dnevnu temperaturu vazduha do 25 stepeni Celzijusovih.

Jutro će biti vedro i svježe, uz malu do umjerenu oblačnost, saopšteno je Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana se očekuje razvoj oblačnosti, koja će donijeti kratkotrajnu kišu ili pljuskove praćene grmljavinom, dok će na jugu Hercegovine biti sunčano i toplo tokom većeg dijela dana. Jutarnja temperatura vazduha biće od osam do 13, u višim predjelima od tri, a dnevna od 20 do 25, u višim krajevima od 14 stepeni Celzijusovih.

Duvaće umjeren i pojačan vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini jaka, na udare i olujna bura.

Bivši zatvorenik ustaškog logora Jasenovac i dugogodišnji predsjednik banjalučkog Udruženja logoraša Drugog svjetskog rata Dobrila Kukolj preminula je danas u Banjaluci u 94. godini, rečeno je u ovom udruženju.

Kukoljeva je rođena 30. jula 1932. godine u selu Međeđi kod Kozarske Dubice.

Kao desetogodišnja djevojčica odvedena je u ustaški logor Jasenovac u kojem je bila zatvorena tri mjeseca. Ustaše su joj uništile djetinjstvo, život i porodicu.

Cijeli život neumorno je govorila o stradanju srpskog naroda, a dok ju je zdravlje služilo posjećivala je manastir Jasenovac i Spomen-područje Donja Gradina.

Vrijeme komemoracije i sahrane Kukoljeve biće naknadno saopšteno