Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da Srpska ne ruši ono što je Dejton izgradio, već se štiti od onih koji su zaboravili šta je Dejton.

“Nismo ovdje da razgrađujemo BiH, već da podsjetimo svijet šta ona zaista jeste: složena suverena zemlja, sastavljena od dva entiteta i tri naroda. Tom zemljom se ne može upravljati dekretima, nju može održati samo unutrašnji dogovor”, objavio je Dodik na društvenoj platformi X.

Osvrnuvši se na proteklu sedmicu, Dodik je naveo da se obratio u Narodnoj skupštini Republike Srpske povodom 30 godina Dejtonskog sporazuma i da je tom prilikom predložio načine izlaska iz političke krize.

Takođe, dodao je, upriličio je prijem za djecu koja su se liječila preko Fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu i njihove roditelje.

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović sastala se danas u Dejtonu sa delegacijom američkog Kongresa, predvođenom kongresmenom Majkom Tarnerom.

Tokom sastanka sa kongresmenima, Cvijanović je izrazila zadovoljstvo pristupom nove američke administracije i nastupom najviših zvaničnika SAD, kojima se ohrabruje samostalno odlučivanje demokratski izabranih lidera.

Istakla je da od SAD, koje su i uspostavile dejtonski sistem, ne očekujemo favorizovanje, već fer i izbalansiran pristup prema svima u BiH.

Podsjetila je da Dejtonski sporazum nikada nije dao pravo neizabranom strancu da nameće zakone, suspenduje ustave, kažnjava političke partije i, kroz zloupotrebu pravosuđa, demokratski izabrane lidere koji se suprotstavljaju njegovom diktatu.

Cvijanović je istakla da predstavnici Republike Srpske nisu separatisti, već ustavobranitelji.

Dodala je da su spoljni pritisci smetnja kako za ekonomski, tako i za demokratski razvoj BiH.

“Karl Bilt bio je prvi, ja sam osmi i radiću na tome da budem zadnji visoki predstavnik”, rekao je u svom govoru u Dejtonu Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, povodom 30. godišnjice potpisivanja Mirovnog sporazuma.

On je rekao da bi u se u tom trenutku međunarodna zajednica, ne potpuno pomakla, ali bila u pozadini, prenosi Euronews.ba.

“Jer ljudi očekuju da je međunarodna zajednica tu u slučaju izazovnih situacija da pomogne onima koju su patili četiri godine…”, rekao je Šmit.

Govoreći o budućnosti, on je rekao da je potreban fer balans između tri naroda i ostalih da nađu rješenje.

“Nije lako naći taj balans između etničkih grupa. Hrvata oko odluke ustavnog suda, na primjer, izbora članova Predsjedništva, što su neki od problema”, rekao je Šmit i dodao da ostali i manjine nemaju pravo da se kandiduju za Predsjedništvo.

“Ovo nije priprema za EU integraciju, Evropski sud je bio jasan prije 15 godina, ništa se nije uradilo da se ovaj problem popravi u Ustavu”, rekao je on.

Kazao je da međunarodna zajednica još vidi potencijalne opasnosti za mir i stabilnost.

“Neki neodgovorni ljudi u jednom entitetu, ne entitet, počeli su sa ilegalnim akcijama koje napadaju ustavni poredak”, rekao je Šmit.