Connect with us

Društvo

Građani BiH na internet kupovinu potrošili 3,8 miliona KM

Poručivanje robe putem interneta nije strano za bh. građane, a pošiljke im, po svemu sudeći, sve češće pristižu iz inostranstva, potvrđuju za “Nezavisne” iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Građane je internet kupovina prošle godine koštala 3,8 miliona KM, a ako se uzme u obzir da UIO registruje samo pošiljke na koje poručioci moraju platiti dažbinu, može se zaključiti da je realan broj samo veći.

“Stvarni broj naružbi je mnogo i značajno veći”, poručuju iz UIO.

Kako su objasnili, njihova evidencija bilježi samo pošiljke čija je vrijednost veća od 300 KM, dok su na pošiljke ispod ove vrijednosti poručioci oslobođeni plaćanja uvoznih dažbina.

“Plaćajući dažbine građani su prošle godine potrošili 846.400 KM”, poručuju iz UIO, dodajući da je ovo njihova obaveza koju moraju ispuniti.

Tendencija građana da naručuju putem interneta se vidi i po broju pošiljaka, kojih je prošle godine uvezeno 3.140.

Dalje, ako svu uvezenu robu naručenu online posmatramo po težini, radi se o 26.433 kilograma robe, a najviše ove robe je ocarinjeno u Sarajevu.

“Gotovo 16.000 kg robe ocarinjeno je u Sarajevu, dok je ostatak uvezen u Mostaru i Banjaluci”, kazali su iz UIO.

Na pitanje šta građani najviše naručuju iz drugih zemalja, iz UIO su istakli da se najčešće radi o garderobi.

“Online kupovina se u većini slučajeva odnosi na tekstil i tekstilne proizvode, nerijetko na kozmetiku, a dosta se uvozi i bijela tehnika”, kazali su oni.

Da građani svoje potrepštine sve više naručuju online, pokazuju isti podaci kada ih poredimo sa 2021. godinom. Porast se održava kako u vrijednosti robe, tako i u dažbinama.

“Prošle godine bh. građani su uredno platili više od 800.000 KM dažbina, dok su 2021. godine platili dažbine u vrijednosti od oko 600.000 KM”, kazali su oni.

Pored ovog, vidimo da je vrijednost uvezene robe veća u odnosu na 2021. godinu za preko 700.000 KM.

Iako su građani prije bili dosta skeptični što se internet kupovine tiče, sve više su se prilagodili ovoj ideji. Sada žene i muškarci svoju odjeću često poručuju putem interneta, a kako su neki kazali, razlog je dobrim dijelom nedostatak vremena, kao i veći izbor u online shopovima.

Kako nam je kazala Ivana K., prvi put je naručila nešto online tokom pandemije, kada je sve bilo zatvoreno, a nakon toga je nastavila jer je uvidjela da je mnogo lakše i iziskuje manje vremena.

“Nemam vremena da dugo tražim odjeću, znam unaprijed šta mi treba i kada to pronađem, stavim u korpu”, kazala je ona.

Kako ističe, dosta njenih drugarica radi isto, te im je ovo postala praksa, a pored toga, dodaje, imaju veći izbor.

Jovan M. kaže da je putem interneta naručio slušalice koje nije nigdje mogao da pronađe, a bile su mu potrebne za posao.

“Bio sam skeptičan da unosim svoje lične podatke online, ali sam imao povjerenja u mjesto sa kojeg sam naručivao”, kazao je on, dodavši da je čekao par mjeseci na pošiljku, ali da se isplatilo.

Društvo

SPREMITE SE NA ČEKANJE: Gužve na graničnim prelazima Gradiška i Kostajnica

Na graničnim prelazima Gradiška i Kostajnica jutros je pojačan intenzitet saobraćaja na izlazu iz BiH, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

Iz AMS navode da na ostalim prelazima nema dužih zadržavanja. Na graničnom prelazu Karakaj kod Zvornika zabranjen je saobraćaj za vozila nosivosti veće od pet tona

Teretna vozila preko pet tona preusmjeravaju se na novi most Bratoljub u Bratuncu i na prelaz Rača, dok autobusi mogu koristiti prelaz Šepak.

Nastavi čitati

Društvo

DJEVOJČICE VODE: U Srpskoj za 24 časa rođeno 18 beba

U porodilištima u Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođeno je 18 beba, 10 djevojčica i osam dječaka.

U Banjaluci je rođeno osam beba, u Doboju tri, po dvije bebe u Zvorniku i Gradišci, a po jedna beba u Bijeljini, Nevesinju i Foči.

U Banjaluci je rođeno pet djevojčica i tri dječaka, u Doboju dva dječaka i jedna djevojčica, u Zvorniku dvije djevojčice, u Gradišci jedan dječak i jedna djevojčica, po jedan dječak u Bijeljini i Nevesinju, i u Foči jedna djevojčica

Poroda nije bilo u Istočnom Sarajevu, Prijedoru i Trebinju.

Nastavi čitati

Društvo

OKUPILI SE VJERNICI: Obilježena slava manastira Milošević kod Prijedora

Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit banjalučki Jefrem rekao je da je manastir Miloševac kod Prijedora poslije vijekova ležanja u ruševinama djelimično obnovljen i danas obilježava slavu manastirskog zimskog hrama Vaznesenja Gospodnjeg.

Vladika je zahvalio vjernicima što su se ponovo okupili u manastiru, povodom ustanovljenja ljetnog sabora povodom Vaznesenja Gospodnjeg i povodom slave zimskog hrama koji se nalazi u sastavu manastirskog konaka.

Naš manastir bio je uništen do tog stepena da je preko temelja orano, sijano. Ostalo je jedino ime, toponim ovoga lokaliteta, mjesnog groblja i šire crkvina. Danas je narod zove crkvina, dakle postojala je crkva, postojao je manastir – rekao je vladika Jefrem.

Vladika je dodao da se obnova nastavlja, podsjetivši da je prije nešto više od pola godine postao živi manastir jer monasi na čelu sa vladikom Savom svakodnevno vrše bogosluženja.

Episkop marčanski Sava rekao je novinarima da je ovo prvo sabranje u manastiru povodom slave zimskog hrama Vaznesenja Gospodnjeg koji punih osam mjeseci redovno bogosluži.

Vladika Sava rekao je da je život u manastiru obnovljen nakon više vijekova.

– Blagoslovom našeg episkopa organizovan je prvi ljetni sabor povodom slave sa nadom i željom da od ove godine nedjelja po Spasovdanu bude ljetnji manastirski sabor – rekao je episkop Sava.

Saborovanju je prisustvovao i gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor kojem je drago što tu ima puno mladih, istakavši da je u prethodnom periodu akcenat stavljen na izgradnju hramova i parohijskih domova.

– Tako će biti u budućnosti i smatramo da na taj način podstičemo ljude da se okrenu Bogu i vjeri. Prije svega cilj nam je da mladim generacijama ostavimo upravo nešto poput ovog hrama – rekao je Javor.

Prema navodima, u staroj crkvenoj dokumentaciji, manastir Miloševac nalazio se u blizini rječice Miloševice u naselju Čirkin Polje (u narodu poznato kao i kaluđersko polje), na mjestu pod nazivom Crkvina.

Manastir je stradao, kao i ostali na ovom području, tokom austrijsko-turskog rata 1683-1699. godine.

Na mjestu porušenog manastira bilo je groblje. Često se prilikom iskopavanja grobnica nailazilo na opeku, kamen, čak i na ostatke temelja.

Radovi na obnovi manastira počeli su u avgustu 2018. godine. Tri mjeseca kasnije episkop banjalučki Jefrem osveštao je temelje.

Prvu Svetu arhijerejsku liturgiju u manastiru služio je NJegova svetost patrijarh srpski Porfirije 2021. godine. Već dvije godine Manastir Miloševac obilježava u oktobru svoju krsnu slavu, Pokov Presvete Bogorodice.

Zimski hram dio je manastirskog konaka koji je osveštan na dan te slave 2023. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno