Connect with us

Društvo

Građani BiH u začaranom krugu siromaštva: HRANA POSTAJE VELIKI LUKSUZ

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva Bosna i Hercegovina je dočekala u siromaštvu, u grupi najsiromašnijih zemalja Evrope, sa dugim redovima ispred javnih kuhinja i sa javnom kuhinjom za bebe.

Prema podacima koje je nedavno objavio Međunarodni monetarni fond, za razliku od Luksemburga, Irske i Švajcarske, koji predvode popis najbogatijih zemalja Evrope kada se u obzir uzme bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika, na začelju kolone među najsiromašnijim zemljama nalazi se Bosna i Hercegovina.

Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja građana “Mozaik prijateljstva” iz Banjaluke, u okviru kojeg postoji javna kuhinja, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da oni svakog dana naprave 800 obroka, a vikendom 1.200.

“Bojim se da ću morati razočarati i sebe i druge ljude, siromašnih je sve više i više. Sve više i više ljudi traži ono možda najvrednije danas, a to je hrana. Nije više ni mercedes, niti išta drugo, već je hrana. Hrana je postala jedan veliki luksuz. Što se tiče ‘Mozaika prijateljstva’, a vjerovatno i drugih javnih kuhinja, potreba za hranom je najveća”, kaže Subašić.

Kako navodi, oko 1.900 ljudi na različite načine traži pomoć kroz “Mozaik prijateljstva”.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, ističe za “Nezavisne novine” da je osnovni problem analize svih statističkih podataka u BiH da oni obrađuju prosječnu platu, prosječne cijene ili potrošačku korpu.

“Ono o čemu statistika ne vodi računa je da više od 80 odsto građana BiH ima primanja koja su ispod prosjeka. Ne vodi se računa ni o tome da su kod ovih 20 odsto iznadprosječnih, uglavnom dva člana porodice zaposlena i oba na platama iznad prosjeka, dok je kod ovih drugih samo jedan član porodice zaposlen”, kaže Arnautović i dodaje da statistika ne kazuje ni da su primanja obično obrnuto proporcionalna s brojem djece u jednoj porodici.

Takođe, prema njegovim riječima, cijene življenja u većim gradovima su uglavnom i mnogo više nego u manjim mjestima.

“Ogromna većina penzija je puno manja od prosječne penzije. Rast cijena je strahovito pogodio ogromnu većinu građana BiH i kupovna moć postaje sve niža. Za nemali broj građana i voće postaje misaona imenica i onda to vodi slabijem imunitetu. A uz slabiji imunitet raste potrošnja na lijekove i onda to sve ponovo vodi nižem standardu. I tako u začaranom krugu većina građana postaje sve siromašnija i prinuđena da se odrekne sve više i više stvari u životu kako bi mogla samo preživjeti”, govori Arnautović za “Nezavisne novine” i dodaje da zima donosi nove izazove poput, nabavke ogreva i zimske odjeće, a time život iz dana u dan postaje sve teži i teži.

Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je ovaj dan u Bosni i Hercegovini dočekan s povećanim brojem onih koji žive u apsolutnom siromaštvu.

“Taj broj se povećava i ono što nas može sve zajedno zabrinuti jeste što su najveće žrtve siromaštva upravo najosjetljivije društvene kategorije, a to su djeca i starije osobe. To bi za sve u BiH trebalo da bude prvorazredno pitanje i alarm za političke lidere. Dakle, kako smanjiti broj prije svega djece koja žive u apsolutnom siromaštvu i onih najranjivijih, a to su stariji. Odgovor na to bi bio vrlo jednostavan, a bilo bi potrebno da nas naši politički lideri, ljudi koji vode institucije, koji su u politici, manje pljačkaju”, tvrdi Todorović.

Kako dodaje, sve je veća razlika između bogatih i siromašnih.

“Naše siromaštvo je povezano sa našom političkom naivnošću i neznanjem, jer država ima obavezu prema socijalno ugroženim kategorijama stanovništva koje ne ispunjava. Država se ponaša bahato i arogantno. Mi nismo siromašni zato što je BiH siromašna zemlja, mi nismo siromašni zato što građani BiH ne žele da rade, mi smo siromašni zato što godišnje doslovno milijarde maraka novca građana BiH završi pljačkom, kriminalom i korupcijom u rukama političara koji na taj način postaju još bogatiji”, ističe Todorović za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Društvo

CIJENE RASTU, GRAĐANI ĆUTE I PLAĆAJU! Prijedor NAJSKUPLJI grad u Srpskoj!

Rast cijena već duže vrijeme potresa tržište Republike Srpske, a osim što idu ka gore, one i variraju od mjesta do mjesta.

Analizirali smo cijene nekoliko istih proizvoda i usluga u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru i Trebinju kako bismo vidjeli za šta su i gdje su građani lani izdvajali najviše para, prenose Nezavisne.

Cijene namirnica
Za hranu su građani najviše izdvajali u Prijedoru, a najmanje u Trebinju.

Tako su svi oni u čijim su se korpama našli kilogram bijelog pšeničnog brašna, kilogram bijelog hljeba, isto toliko junetine s kostima, ali i svinjetina bez kostiju, kao i svježa piletina, te ulje, jabuke i paradajz u Banjaluci za to izdvajali ukupno 44,93 KM, u Bijeljini 47,49 KM, u Prijedoru 48,98 KM, a u Trebinju 44,16 KM.

Pojedinačno gledano, brašno je po cijeni od 1,8 KM bilo najskuplje u Prijedoru, a hljeb sa cijenom od 3,74 KM u Banjaluci. Junetina s kostima po cijeni od 14,49 KM i svinjetina bez kostiju po cijeni od 13,03 KM najskuplje su bile u Bijeljini, dok je svježa piletina sa cijenom od 6,68 KM najskuplje plaćana u Trebinju. Ulje sa cijenom od 3,25 KM bilo je najskuplje u Banjaluci, a Prijedor je dominirao sa cijenama jabuka i paradajza, za šta se trebalo izdvojiti 2,38 KM, odnosno 3,92 KM.
Cijene odjeće

Da bi kupili jaknu, muškarci su u Banjaluci izdvajali 148,40 KM, u Bijeljini 106, 78 KM, u Prijedoru 115,11 KM, a u Trebinju najviše, i to 191,56 KM.

S druge strane, žene u Banjaluci su za kaput iz novčanika morale izvaditi 221,66 KM, u Bijeljini 341,20 KM, dok je u Prijedoru za kaput bilo potrebno dati 181,24 KM. U Trebinju je ženski kaput u prosjeku koštao 284,86 KM. Takođe, muška košulja najskuplja je bila u Banjaluci, i to 84 KM, a najjeftinija u Prijedoru 52,87 KM. Žene su za suknju morale izdvojiti najviše u Trebinju, i to 79,91 KM, a najmanje u Prijedoru 58,88 KM.

Ogrjev i klima-uređaj

Oni koji su se tokom zimskih dana grijali na drva za metar kubni su izdvajali od 100 do 140 KM. Najjeftinija drva su bila u najjužnijem gradu Srpske, i to 100 KM, zatim u Prijedoru 102,38 KM, dok su u Banjaluci bila 114,86 KM i Prijedoru 138,33 KM.

S druge strane, ko se tokom zimskih dana grijao na struju, a ljeti tražio spas od vrućina, za klima-uređaj je morao izdvojiti od 732 do 1.000 KM.

Klima je u najjeftinija bila u Prijedoru, i to 732 KM, u Banjaluci 859 KM, u Bijeljini 891 KM, a u Trebinju 1.001 KM.

Opremanje stana

Ni opremanje stana ili kupovina nekih od potrebnih uređaja i stvari nisu bili jeftini.

Za kupovinu trpezarijskog stola, bračnog kreveta, tepiha, jorgana, frižidera sa zamrzivačem i mašine za veš građani su u Banjaluci trebali da izdvoje 2.636,54 KM, u Bijeljini 2.846,07 KM, u Prijedoru 2.968 KM, a u Trebinju 3.130,71 KM. Trpezarijski sto i bračni krevet bili su najskuplji u Trebinju i za njih su građani morali izdvojiti oko 700, odnosno 1.000 KM. Jorgan, frižider sa zamrzivačem i mašina za veš najskuplji su bili u Prijedoru, a tepih u Bijeljini.

Cijene u apotekama

Odlazak u apoteku i kupovina antibiotika, sirupa za kašalj, vitamina i sedativa najviše je koštala u Bijeljini, gdje su navedeni proizvodi ukupno koštali 18,38 KM. Isti proizvodi u Prijedoru su koštali 17,82 KM, u Trebinju 17,47 KM, a u Banjaluci 16,02 KM. Za antibiotike su najviše izdvajali građani Bijeljine, i to 4,48 KM, kao i za sirup za kašalj i vitamine, čije su cijene iznosile 10,57, odnosno 1,54 KM. Sedativi su bili najskuplji u Prijedoru i koštali su 3,80 KM.

Cijene u restoranima

Svi koji su poželjeli pojesti picu u Banjaluci za taj užitak morali su izdvojiti 11,37 KM, u Bijeljini 9,27 KM, u Prijedoru 12,45 KM, a u Trebinju 10 KM. Šnicla s prilogom u Banjaluci je bila najskuplja i koštala je 20,11 KM, a zatim u Trebinju 17,01 KM. Niža cijena bila je u Bijeljini i Prijedoru, odnosno 12,99 KM i 14,84 KM. Svi koji su htjeli zasladiti, komad torte u Banjaluci plaćali su 6,12 KM, dok je cijena niža u drugim gradovima. U Bijeljini je 3,72 KM, u Trebinju 3,5 KM, a u Prijedoru 3,16 KM. Pivo je bilo najskuplje u Trebinju, i to 3,27 KM, a zatim u Banjaluci 3,02 KM. U Bijeljini je 2,73 KM, a u Prijedoru 2,5 KM. S druge strane, šoljica kafe bila je najjeftinija u Bijeljini, i to 1,84 KM, dok su najskuplje užitak plaćali Banjalučani po cijeni od 2,32 KM.

Cijene goriva

Tokom 2023. godine prosječna cijena dizela u Banjaluci i Trebinju bila je 2,69 KM. Za fening manje u Prijedoru, a 2,61 KM u Bijeljini. Motorni benzin 95 oktana u Trebinju je koštao 2,67 KM, Bijeljini 2,55 KM, dok je u Banjaluci i Prijedoru 2,6 KM.
BL-portal

Nastavi čitati

Društvo

ZA SUTRA UPALJEN METEOALARM! Izdato upozorenje za građane Srpske

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

NAJTEŽE ŠTO RODITELJ MOŽE DOČEKATI! Majka sama podizala djecu, ONI JE DANAS ZABORAVILI!

Kako izgleda stisak ruke i lijepa riječ onih koje je rodila, zaboravila je Radojka Petrović. Kad je neko pita gdje su joj djeca, ne može da sakrije suze.

Za neke ne znam ni gdje su. Neće ni da se jave, kroz suze progovara Radojka.

Teška mladost i borba da djecu nakon razvoda izvede na pravi put, donijeli su joj još težu starost. I ruke kojima je prehranila porodicu izdale su je, pa više ne može da radi.
“Odem u grad i prosim u zadnje vrijeme, jer ne mogu da radim”, kazala je ona.

– Boli što dosađujem porodici koja je u teškoj situaciji. Iako je to moja sestra, to je tuđa kuća.

Radojka o sebi i svom zdravlju brine sama. No, njenu bol ne može da izliječi ljekar. Ni želje nisu velike, a upućene su deci.

– Makar taj telefonski poziv i da se sastanemo da progovorimo. Drugo ne tražim poručuje ona.

Radojki bi jedan poziv uljepšao dan, ali i mnogim roditeljima, da znaju da o njima misle oni kojima su život posvetili, a to je najmanje što možemo da učinimo, piše RTCG.

Nastavi čitati

Aktuelno