Connect with us

Politika

Građani će od naredne godine morati tražiti ODOBRENJE ZA ULAZAK U EU

Nakon što od nedjelje na vanjskim granicama stupi na snagu novi sistem EES koji će podrazumijevati davanje otisaka četiri prsta i fotografisanje, već od naredne godine Evropska unija, odnosno zemlje članice Schengena planirale su uvođenje, još jednog sistema ETIAS.

On će podrazumijevati da se prije putovanja u EU, odnosno zemlje članice Schengena pribavi takozvano odobrenje za ulazak koje će se naplaćivati prema posljednjoj odluci Evropske komisije 20 eura.

Ova nova pravila, kada je u pitanju region Zapadnog Balkana, odnosno jugoistoćne Evrope najviše će pogoditi građane Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije, te Kosova koji su do sada bez ikakvih ograničenja i posebnih uslova mogli putovati u EU, odnosno područje Schengena i tamo boraviti do 90 dana u roku od 180 dana.

Upozorenje industrije putovanja i turizma
Na, opasnosti od takse za ETIAS već su upozorili iz evropskih udruženja i asocijacija.

Tako Evropska industrija putovanja i turizma izražava zabrinutost zbog nedavnog prijedloga Evropske komisije da se naknada za odobrenje putovanja putem ETIAS-a poveća sa 7 na 20 eura po zahtjevu, što je gotovo trostruko povećanje u usporedbi s izvornim iznosom dogovorenim 2018. godine.

“Evropski sistem za informacije i odobrenja putovanja (ETIAS), za koji se očekuje da će postati operativan krajem 2026. godine, zahtijevat će od putnika izvan EU koji su izuzeti od vize da prije ulaska u EU dobiju online odobrenje i plate naknadu prije putovanja u schengenski prostor. Predloženo povećanje naknade postavlja pitanja o proporcionalnosti i pravednosti u vrijeme kada se europski turistički sektor i dalje suočava s kombiniranim pritiscima geopolitičke nestabilnosti, visoke inflacije i rastućih operativnih troškova”, navodi se.

Ističu da iako naknada može predstavljati mali dio ukupnih putnih troškova, kumulativni utjecaj na porodice nije zanemariv, posebno s obzirom na širi kontekst povećanja poreza na noćenje.

“Ovo povećanje čini se nesrazmjernim i suprotno je izvornoj namjeri suzakonodavaca (Evropskog parlamenta i Vijeća), koji su se tokom pregovora 2018. godine dogovorili o skromnoj i razumnoj naknadi – ključnom ishodu koji je podržao sektor putovanja i turizma. Industrija je zabrinuta zbog nedostatka transparentnosti oko predloženog iznosa i poziva na pojašnjenje o tome jesu li procijenjeni alternativni modeli određivanja cijena (npr. 10 € ili 12 €). Trenutno nije ponuđeno dovoljno dokaza koji bi opravdali tvrdnju da je takva razina naknade potrebna za rad i održavanje ETIAS-a”, naglašava se.

Mjere Evropske komisije
Pominjanje drugih sistema autorizacije putovanja (npr. britanskog ETA i američkog ESTA) kao referentnih vrijednosti za određivanje cijena, ističu, postavlja zabrinjavajući presedan.

“Odluke o naknadama trebale bi odražavati stvarne operativne potrebe sistema EU i biti u potpunosti opravdane. Ne bi trebale težiti usklađivanju s nepovezanim shemama bez jasnog obrazloženja i pravne osnove”, cijene.

S obzirom na ove zabrinutosti, putnička i turistička industrija pozvala je da Evropska komisija treba objaviti procjenu učinka kojom se opravdava predloženo povećanje naknade, uključujući detaljnu raščlambu troškova i potvrdu jesu li razmatrani alternativni modeli određivanja cijena.

“Vijeće i Europski parlament trebaju odbaciti prijedlog od 20 € i zatražiti proporcionalniju naknadu utemeljenu na dokazima. Sav višak prihoda prikupljen putem ETIAS-a, nakon pokrivanja službenih troškova, trebao bi se dodijeliti posebnoj proračunskoj liniji ili idealno namijeniti sektoru putovanja i turizma, kao dio sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO). Ovo finansiranje trebalo bi podržati turističku infrastrukturu, osposobljavanje osoblja i inicijative održivog razvoja. Turistička industrija podržava sigurne, pametne i učinkovite granice. Dolazna industrija ostvaruje vrijedne izvozne prihode koji mogu finansirati ulaganja. Finansijski i administrativni tereti za posjetitelje moraju biti pažljivo uravnoteženi kako bi se održala i ojačala konkurentnost Evrope kao globalne turističke destinacije”, upozorava se.

Politika

SIT GLADNOG NE RAZUMIJE! Blanuša “Dok narod grca, vlast blokira pomoć!”

„Sit gladnog ne razumije. Zaista je ljudski neshvatljivo da delegati SNSD-a i HDZ-a svojim nedolaskom blokiraju zamrzavanje akciza u zemlji koja ima najmanja primanja u Evropi i najskuplje gorivo u regionu“, poručio je predsjednik SDS-a Branko Blanuša. Samo oni koji ne izdržavaju porodicu sa 1.600 KM i ne sipaju gorivo iz svog džepa, dodaje on, mogu biti tako neosjetljivi na ekonomsku krizu i inflatorni udar.

„Kada živite sa 10.000 KM prihoda mjesečno, onda možete gorivo plaćati i 10 KM. Ali, kada sa 1.600 KM izdržavate porodicu onda morate biti čarobnjak da pregurate mjesec dana. Prosto je nevjerovatno da neko može biti toliko bezosjećajan prema tome kako preživljavaju naše komšije i poznanici“, konstatuje Blanuša.

Predsjednik SDS-a podsjeća da je u Domu naroda PS BiH već dvije godine blokiran i prijedlog zakona SDS-a kojim se uvodi nulta stopa PDV-a na osnovne životne namirnice, lijekove i poljoprivredni materijal za sjetvu.

„Blokirani su i zakoni koji bi nam oslobodili sredstva iz Plana rasta, a među tim sredstvima je i 150 miliona evra za rekonstrukciju magistralnog puta Sarajevo – Foča i 100 miliona evra za izgradnju puta Foča – Šćepan polje. Foča je danas zbog nemara vlasti odsječena od svijeta“, podsjeća Blanuša i zaključuje:

„Poslanici i delegati moraju shvatiti da su tu radi naroda i da politika treba biti profesija koja služi interesima naroda i njegovog standarda, a ne ličnim interesima. Nije patriotizam uzimati od naroda, nego davati narodu.“

(BN)

Nastavi čitati

Politika

OPET ĆEMO MI PLATITI! Orbanov pad skupo će koštati! Dodiku sada treba DUPLO VIŠE PARA ZA LOBIRANJE

Pad Viktora Orbana ostavio je Milorada Dodika bez ključnog saveznika u Evropskoj uniji. Izborni rezultat u Mađarskoj prekinuo je neformalni kanal prema Vašingtonu, koji je godinama prolazio kroz Budimpeštu. Administracija Donalda Trumpa neće obustaviti podršku, ali će sada postati direktnija i skuplja. Presuda Suda BiH, višegodišnje sankcije i gubitak političkog pokrovitelja dodatno su suzili Dodikov prostor za manevrisanje.

Sunčana i pretopla Budimpešta. Avgust je. Peti. 2025. godina. Novinari Žurnala u bašti hotela Continental zatiču presuđenog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegovu suprugu Snježanu i članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željku Cvijanović. Dok one ugodno ćaskaju, Dodik je nervozan. Razgovara telefonom i maše rukama. Istovremeno, Radio-televizija RS objavljuje kako je u posjeti mađarskom premijeru Viktoru Orbanu. Razgovor je na „visokom nivou“. Građanima zvuči izuzetno važno. Ali, Dodikov govor tijela nije bio takav. Bašta hotela kao čekaonica kod ljekara – naručen, a nikad stići na red.

S budimske strane grada, u raskošnim klimatizovanim zdanjima, Orban nije žurio. Nakon tri-četiri sata RTRS objavljuje fotografije s „velikog“ sastanka. Presuđeni Dodik tvrdi da je govorio o budućnosti ljudi u entitetu.

Međutim, Sud Bosne i Hercegovine četiri dana ranije potvrdio je presudu kojom je u prvostepenom postupku osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. Osim nesnosne vrućine, pritišću ga i američke sankcije. Privatne firme zadužene za izvlačenje novca iz budžeta polako nestajaju, izvori finansiranja gotovo da su presušili…

Ali, građani su tu da šute i priskoče. Odlučeno je da se iz budžeta izvuče novac za lobiranje kod nove američke administracije koju predvodi Donald Tramp. U javnosti Dodik mu se divi, naziva ga spasiocem svijeta i hrišćanskih vrijednosti. S neutvrđenom sumom, a spominju se stotine miliona KM, trijumfovao je.

Presuda bh. pravosuđa samo ga je malo sklonila u stranu, a sankcije ne postoje od oktobra prošle godine.

Orban je bio spas i spona između balkanskog „borca za hrišćanstvo“ i lidera Trampovog MAGA (Make America Great Again) pokreta. Ipak, konci se nenadano pomrse pa Orban, čovjek za kojeg se vezuju brojne korupcijske afere i širenje ultradesničarskih ideja, izgubi u rano proljeće 2026.

Dodiku je, kaže, žao prijatelja. Ne želi da zvuči kao opraštanje, ali se oprostio:

„Žao mi je što je izgubio, bio je moj prijatelj i ostaje moj prijatelj. Pokazao je da su mnoge laži koji su mu prepisivali u smislu diktature, apsolutno izgubljene, jer je priznao izbore bez ikakvih ograničenja je izvršio tranziciju vlasti. Narod u Republici Srpskoj ostaće veoma zahvalan Orbanu na onome što je učinio, prije svega, razumijevajući našu poziciju.“

DODIK NIJE U CVATU, A MNOGO IZAZOVA JE PRED NJIM

Izborni rezultat daleko iznad dvotrećinske većine u korist opozicionog lidera Petera Mađara za Dodika je izazov. Novoizabrani mađarski premijer jasno je rekao da se neće miještati u politike balkanskih zemalja, a mađarski analitičari napominju da će se zvanična politika orijentisati na saradnju sa zvaničnim, tj. državnim politikama.

Ipak, naivno je vjerovati da će Dodik potpuno izgubiti podršku Trampa. Svjetski mediji pišu – očekuje se promjena dinamike u kojoj će morati razvijati direktnije, lične veze s Vašingtonom. Mađarsku kao posrednika je izgubio.

„Ovo je kraj ‘Budimpeštanskog kanala’“, ocjenjuju.

Orban je, zapravo, godinama bio glavni zagovornik Dodika u Trampovim krugovima. Nije zaboravio da ga promoviše kao “MAGA lidera na Balkanu”. Valjda zato, uz milione KM koje je bivši entitetski predsjednik uzeo od građana, koji dolar odvojio je i za kupovinu crvenog MAGA kačketa, stao pred režimske objektive u Banjaluci i dokazivao lojalnost.

Odlaskom s vlasti mađarskog diktatora, kako ga ocjenjuju u građanskim, medijskim i političkim krugovima, Dodik gubi najpouzdanijeg partnera koji je tu komunikaciju činio prirodnom i ideološki usklađenom.

KRAJ JE BLIZU, OSJEĆAM

U ruskim političkim krugovima i među ovdašnjim političarima bliskim Kremlju mjesecima se znalo za pad popularnosti Viktora Orbana. Dodik „cijeni prijatelja“, al’ vlast je vlast. Sve karte već je prebacio na direktno povezivanje s Trampovim najbližim saradnicima.

Na primjer, dok je u Budimpešti bio potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država J.D. Vens, u Banjaluci je boravio Donald Tramp Jr. Stigao je, kako je rekao Dodikov sin Igor, na njegov poziv, jer su prijatelji. Tramp mlađi obećao je da će „dovesti neke investitore koje mi sada i ne znamo“.

Očito, preletio je preko neobrađenog i zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, uništenih fabrika i pogleda opljačkanog naroda, prebrojao je milione KM koje je vlast SNSD namijenila za lobiranje pa je pohvalio „radnu etiku“ Istočne Evrope, a kritikovao „nered“ Evropske unije.

Dodik može biti zadovoljan, iako će proces biti usporen, jer Vašington sada ostaje bez saveznika unutar EU koji takve poteze koordiniše s Evropom. Ipak, dok god koristi retoriku blisku programu „America First“, vjerovatno će zadržati povlašten status u Bijeloj kući.

MAGA BEZ BUDIMPEŠTE

Svjetski mediji, takođe, ističu da je poraz Viktora Orbana ozbiljan udarac za MAGA pokret. Htio, ne htio, Dodik je trenutno „politički fosil“ ovog političkog modela u „našem“ dijelu Europe.

Budući da bivši mađarski premijer više ne može blokirati EU sankcije, a mogao bi se suočiti i sa pravosuđem vlastite zemlje u ozbiljnim procesima za korupciju, Tramp bi mogao postati Dodikov jedini preostali štit na Zapadu. Dodik, jasno je, neće imati problem da još snažnije podilazi interesima administracije SAD, kako bi na vlasti osigurao sebe. Za vrat Trampu sjeda sve više Amerikanaca koji se protive njegovoj politici.

Pojednostavljeno, Orbanov poraz ne znači kraj Trampove podrške Dodiku, ali će podrška postati skuplja, a transakcije sve češće. Pred presuđenim bivšim predsjednikom Republike Srpske mnogo je truda kako bi ostao kakav-takav faktor u Vašingtonu. Glavni evropski mentor moraće utihnuti.

(zurnal.info)

Nastavi čitati

Politika

VUKOVIĆ OTKRIO ISTINU O PARLAMENTU BiH! “Sve je vještački održavano, institucije pred pucanjem!”

Hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH ponovo je prekinuta zbog nedostatka kvoruma, a prema riječima delegata PDP-a Nenada Vukovića, ključni problem leži u gubitku političke većine unutar ovog doma, a ne u samim tačkama dnevnog reda.

Vuković je nakon prekida sjednice poručio da je važno zakazivati sjednice i kada je unaprijed jasno da neće biti održane, kako bi javnost imala uvid u stvarno stanje u institucijama.

-Ovo je način da se osvijetli o čemu se zaista politički radi u Domu naroda – rekao je Vuković, dodajući da Kolegijum Doma naroda već duže vrijeme nema potrebnu podršku većine delegata.

Kako je pojasnio, aktuelni Kolegijum izgubio je većinu nakon političkih promjena, uključujući izlazak „Trojke“ iz koalicije i odlazak jednog delegata, zbog čega više nema kapacitet da dogovore pretvori u konkretne odluke.

-Nema glasova. Sve što se dogovori na Kolegijumu ne može biti provedeno u Domu naroda – istakao je Vuković, ocjenjujući da je postojeće stanje „vještački održavano“ i glavni uzrok dugotrajne blokade rada ove institucije.

Govoreći o pitanju akciza, Vuković je optužio SNSD za političku nedosljednost, podsjećajući da su upravo njihovi predstavnici ranije predlagali zakonska rješenja koja danas osporavaju.

-Danas se zloupotrebljava patriotska retorika o zaštiti Republike Srpske kako bi se opravdao izostanak sa sjednica – naveo je on, dodajući da je stvarni cilj punjenje budžeta u izbornoj godini.

Kritike je uputio i HDZ-u BiH, ističući da podrškom SNSD-u doprinosi blokadi institucija i usporavanju evropskog puta Bosne i Hercegovine.

-Očigledno je da im je važnije partnerstvo sa SNSD-om nego funkcionisanje institucija – rekao je Vuković.

Kao moguće rješenje krize naveo je formiranje nove parlamentarne većine, ocjenjujući da do izbora 2026. godine nije realno očekivati značajnije promjene u radu institucija BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno