Connect with us

Društvo

Građani Istočnog Sarajeva od januara više neće kupovati gas iz FBiH

Građani Istočnog Sarajeva od januara 2023. godine više neće kupovati gas iz Federacije BiH, kao što je to do sada bio slučaj, već isključivo iz Republike Srpske.
Naime, kompanije Gas-Res, BH Gas i Sarajevo gas postigli su dogovor da Sarajevo-gas od početka naredne godine kupuje i doprema plin za stanovnike Istočnog Sarajeva od kompanije Gas-Res, koja je glavna za snabdijevanje građana Srpske.

Spremni su ugovori između Gas-Resa, BH gasa i kantonalnog preduzeća, te Sarajevo gasa. Našli smo tehničko rješenje i očekujemo da u prvim danima januara krenemo da kupujemo gas od Gas-Resa, koji je jedini uvoznik gasa za Republiku Srpsku, jer ima potpisan ugovor sa Gasprom Exportom. Mislim da ćemo do kraja godine imati sve završeno, ali podsjetiću vas da Gas-Res mora sa Gaspromom i Srbija-gasom riješiti još neka tehnička pitanja”, kazao je za “Nezavisne novine” Nedeljko Elek, direktor Sarajevo gasa.

Na ovaj način, nastavlja Elek, biće obezbijeđena jeftinija cijena gasa za stanovnike Istočnog Sarajeva, jer je, podsjeća, cijena gasa u Srpskoj jeftinija nego u FBiH.

“Odmah na početku imamo dobru vijest. Transport kroz Federaciju BiH koji je nama naplaćivan podrazumijeva da su oni uveli taksu od pet dolara po kubnom metru za vraćanje duga Ruskoj Federaciji, što znači da smo mi građani Istočnog Sarajeva servisirali jedan dio duga FBiH. Samo za tih pet dolara odmah će biti jeftinija cijena gasa, plus naravno razlika u cijeni koja postoji između Gas-Resa i Federacije”, pojasnio je Elek.

On je za “Nezavisne novine” potvrdio da će Sarajevo gas uskoro biti u stoodstotnom vlasništvu Republike Srpske.

“Vlasništvo će biti u rukama Republike Srpske i to preko Investiciono-razvojne banke (IRB) RS, te fondova u Srpskoj. Za to će biti izdvojeno oko devet miliona KM”, istakao je Elek.

Kada je u pitanju cijena gasa za potrošače u Republici Srpskoj od Nove godine, Elek kaže da u ovom trenutku nema informacije, te da će se više znati u narednim danima. Ali, prema njegovim riječima, situacija na terenu ne bi trebalo da donese neke enormne promjene do kraja marta iduće godine, a da očekuje da tokom februara i marta dođe i do pojeftinjenja cijene gasa.

Društvo

PAKAO NA GRADILIŠTIMA! Radnici rade po +40, inspekcija otkrila HOROR USLOVE!

Prilikom izvođenja radova na otvorenom poreporuka poslodavcima je da prilagode radni proces kako bi zaštitili radnike koji rade izloženi suncu i visokoj temperaturi, rečeno je Srni u Inspektoratu Republike Srpske.

Iz Inspektorata navode da je preporuka poslodavcima da prilagode radni proces s obzirom na to da u ljetnim mjesecima radnici u građevinarstvu ili poljoprivredi koji obavljaju poslove na otvorenom rade u nepovoljnim uslovima.

Poslodavac može organizovati rad u fazama, u jutarnjim i večernjim časovima i primjeniti niz organizacionih mjera kako ne bi došlo do obolijevanja zaposlenih.

Poslodavacu se preporučuje rotacija poslova, izbjegavanje rada radnika u najtoplijem dijelu dana od 11.00 do 15.00 časova, češće pauze uz obezbjeđivanje velikih količina tečnosti, organizovanje rada u smjenama, uvođenje dodatne radne snage kod ekstremnih uslova.

Kada je riječ o izvođenju građevinskih radova u vrijeme vrućina važećim zakonima nije konkretno definisano pri kojoj temperaturi bi poslodavci morali obustaviti radove u određenim djelatnostima.

Svakodnevnim preventivnim radom na terenu inspektori nastoje da pored preduzimanja korektivnih mjera, kroz savjetodavno djelovanje upoznaju poslodavce i radnike sa njihovim pravima, obavezama i načinom na koji mogu zajedno unaprijediti uslove rada u Republici Srpskoj.

“U prethodnom periodu primjećen je napredak u pogledu primjenjivanja preventivnih mjera kod izvođača koji za obavljanje građevinskih poslova moraju posjedovati odgovarajuće licence za građenje izdate od nadležnog ministarstva. Veći rizik trenutno je uočen kod malih izvođača radova koji najčešće obavljaju određene završne radove u građevinarstvu, adaptacije, dogradnje i slično”, pojašnjavaju u Inspektoratu.

Iz Inspektorata podsjećaju da je republička inspekcija rada i zaštite na radu, uključujući i integrisane inspekcijske preglede u 2024. godini i ovoj godini obavila je 2.180 kontrola sprovođenja propisanih mjera zaštite na radu, od čega su u 948 slučajeva utvrđene nepravilnosti, te izrekla kazne u ukupnom iznosu 474.400 KM.

U Inspektoratu naglašavaju da su od ukupnog broja kontrola u oblasti građevinarstva u 2024. i ovoj godini obavljene 102, od čega je 49 bilo sa nepravilnostima.

“U 2024. godini u oblasti zaštite na radu, uključujući i integrisane inspekcijske preglede, izvršeno je više od 1.500 kontrola, od čega je 650 bilo sa utvrđenim propustima. Po tom osnovu izrečene su kazne od 361.650 KM. Od ukupnog broja kontrola, u oblasti građevinarstva izvršeno je 330, od čega je 146 bilo sa nepravilnostima”, navodi se u saopštenju.

Kako je naglašeno, u ovoj godini u oblasti zaštite na radu izvršeno je 680 kontrola, od čega je 298 bilo sa utvrđenim propustima i po tom osnovu izrečene su kazne od 112.750 KM.

Inspekcijske kontrole pokazale su da se najčešće utvrđene nepravilnosti odnose na propuste u pogledu organizacije i sprovođenja mjera zaštite na radu, uređenje gradilišta, osposobljavanje radnika za bezbjedan rad, redovno ispitivanje opreme i sredstava rada.

Kako se navodi, u prošloj godini u oblasti građevinarstva dogodile su se 24 teže povrede na radu i dvije povrede sa smrtnim ishodom, a u ovoj godini 10 težih povreda na radu i jedna sa smrtnim ishodom.

U zavisnosti od utvrđenih nepravilnosti, naglašava se, inspektori preduzimaju korektivne mjere i nalažu otklanjanje uočenih propusta, te ukoliko je riječ o prekršajima izriču i novčane kazne.

Nastavi čitati

Društvo

IMA LI KRAJA POSKUPLJENJIMA? Kafa u Republici Srpskoj za godinu dana skuplja 61,2 odsto

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, cijene pojedinih prehrambenih proizvoda u maju ove godine znatno su porasle u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Tako kafa bilježi najveći rast, cijena joj je viša za čak 61,2 odsto. Čokolada je poskupjela 58,8 odsto, dok je kakao skuplji za 30,6 odsto.

Naime , ovi podaci pokazaju na značajan rast cijena proizvoda koji spadaju u kategoriju luksuznih ili poluluksuznih prehrambenih artikala, a razlog za to su, između ostalog, poremećaji na svjetskom tržištu i rast cijena sirovina.

Nastavi čitati

Društvo

Arbitraži Mittala teškoj 400 miliona dolara se ne nazire kraj, BIH PRIPREMA ODBRANU

Arbitražni postupak koji je indijski biznismen Pramod Mittal pokrenuo protiv Bosne i Hercegovine još uvijek je bez konkretnog pomaka, dok Koksno-hemijski kombinat (KHK) u stečaju nije uspio prodati svojih 49 odsto udjela u Koksari, poznatoj kao GIKIL.

Pramod Mittal koji je optužen za višemilionski kriminal u BiH, skupa sa svojim saradnicima postao je nedostupan domaćim pravosudnim organima, ali se odvažio za pokretanje arbitražnog postupka protiv BiH, u cilju borbe za GIKIL koji odnedavno nosi novi naziv Koksara.

Prema nezvaničnim informacijama do kojih je došao Klix, ovaj predmet još nije blizu okončanja, a bh. strana trenutno vrši pripremu dokumentacije koju će koristiti u svrhu svoje odbrane.

KHK se želi riješiti svoja udjela
Svog dijela u današnjoj Koksari pokušava se riješiti KHK u stečaju, koji u prvom krugu prodaje nije uspio prodati svojih 49 posto udjela.

Druga prodaja bi mogla biti održana koncem augusta, a početna cijena u usmenom javnom nadmetanju će biti manja za okvirno 15 miliona KM u odnosu na prvobitnu, što je približno 37 miliona maraka za koliko kupac može dobiti dio Koksare.

GIKIL je osnovan 2003. godine kao zajednička kompanija između državnog KHK i Mittalove firme GSHL (Global Steel Holdings Limited). Vlada Tuzlanskog kantona, tada u ime KHK, potpisala je strateški ugovor s GSHL-om i dodijelila partnerima upravljačka prava nad 67 posto udjela u GIKIL-u.

Iako je GSHL dobio kontrolu, nikada nije ispunio svoje obaveze ulaganja, dok je KHK u potpunosti izvršio svoje. Zbog toga je uprava GIKIL-a 2020. godine iz upravljačke strukture isključila GSHL, koji je u međuvremenu ušao u proces likvidacije te imenovala novu upravu bez Mittalovih kadrova. Međutim, pravna borba nije završena.

Tužilaštvo Tuzlanskog kantona je 2023. godine optužilo osam osoba, uključujući i samog Pramoda Mittala, za organizovani finansijski kriminal u GIKIL-u. Optuženi se terete da su oštetili kompaniju za više od 66 miliona KM, kroz neizvršene obaveze i nezakonito izvlačenje sredstava preko eksternih menadžerskih ugovora.

Naime, optužnicom je obuhvaćen period od 2003. do 2019. godine, a optuženi su, između ostalog, za neispunjavanje ugovornih obaveza u GIKIL-u u iznosu od otprilike 45 miliona KM, kao i za nezakonito izvlačenje novca iz kompanije, na osnovu eksternih menadžerskih ugovora, čime je protivpravno prisvojeno više od 21 milion KM.

Moguća šteta po BiH
Paralelno s tim, Mittal i saradnici pokrenuli su međunarodni arbitražni postupak protiv države Bosne i Hercegovine. Ishod je i dalje neizvjestan, a u slučaju negativne presude, štetu bi snosio državni budžet.

Inače, Mittal i saradnici se pozivaju na bilateralni investicioni sporazum (BIT) između BiH i Indije, koji je, prema njihovim navodima, grubo prekršen. Mittal tvrdi da je tokom godina finansijski održavao GIKIL, čak i u periodima velike krize kada je jedino zahvaljujući njegovim garancijama kompanija opstala.

Kako tvrdi njegov pravni tim, kada je GIKIL konačno počeo poslovati pozitivno, isključen je iz procesa odlučivanja, uprkos činjenici da GSHL i dalje ima 51 posto upravljačkih prava upisanih u sudskom registru.

Situacija je dodatno zakomplikovana dugovima GIKIL-a prema firmi Stemcor (danas Moorgate). Naime, nakon što GIKIL nije ispunio ugovorne obaveze, arbitražni sud je 2017. godine naložio isplatu više od 166 miliona dolara.

Kako dug nije plaćen, britanski Visoki sud pravde je 2018. presudio protiv Mittala i GSHL-a kao garanata, što ih je odvelo u stečaj. Mittalovi advokati sada tvrde da je sve ovo posljedica neodgovornog i nezakonitog ponašanja KHK-a, koji je, pod kontrolom Vlade TK, pokušao izbjeći odgovornost i prebaciti finansijski teret na GSHL.

U tužbi protiv BiH navode da je GSHL izbačen iz GIKIL-a upravo kada je firma postala profitabilna, a da nova uprava raspolaže dobiti mimo znanja i saglasnosti vlasnika. Pošto GIKIL sada funkcioniše bez učešća GSHL-a u upravi, iako se oni formalno i dalje vode kao većinski partner, Mittal smatra da je odgovornost na državi Bosni i Hercegovini, koja je, kako tvrdi, dopustila ovakvo postupanje.

U slučaju da Mittal dobije tužbu protiv BiH, naša država bi bila u obavezi isplatiti 400 miliona dolara, što bi bio veliki finansijski udarac na ionako krhku domaću ekonomiju.

Prikupljanje dokumentacije
S druge strane, trenutno arbitraža tapka u mjestu, a konačna odluka nije donesena. Prema posljednjim informacijama, Vlada Tuzlanskog kantona se upoznala s trenutnim stanjem arbitraže i zadužila Radnu grupu da od Pravobranilaštva BiH zatraži sve informacije o dosadašnjim i planiranim aktivnostima.

Takođe je naloženo svim kantonalnim institucijama da u što kraćem roku dostave svu dokumentaciju i informacije relevantne za ovaj slučaj.

“Vlada TK u svakom slučaju je opredijeljenja da će u započetom arbitražnom postupku Pravobranilaštvu BiH pružiti formalno-pravnu, tehničku i svaku drugu pomoć prema dostavljenim zahtjevima te je u tom smislu zadužila sve kantonalne organe, preduzeća, ustanove i druge institucije da po zahtjevu Radne grupe dostave svu raspoloživu dokumentaciju ukoliko se ista nalazi pod njihovim nadzorom, kao i sve raspoložive informacije relevantne za predmetni postupak”, kazali su iz Vlade TK.

Uprkos svim problemima, Koksara i dalje zapošljava više od 900 radnika i ostaje među najvećim izvozno-uvoznim kompanijama u Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Aktuelno