Connect with us

Zdravlje

Građani sve češće na djeci pronalaze krpelje: Kako se zaštititi

Problem kod ujeda krpelja je taj što se teško može uočiti, jer ne izaziva svrab, bol i trenutnu iritaciju kože

Iako se zna da je sezona krpelja, parazita koji se naseljavaju pod kožu čovjeka i životinja, a često prenose i zarazu, ove godine, prema pozivima građana upućenih Hitnoj pomoći u Sarajevu zbog ugriza ovih sitnih, ali vrlo opasnih napasti, čini se da ih je više nego ikada.

Kako se potvrdili iz Hitne pomoći, iako nemaju tačan podatak koliko je onih koji su zatražili njihovu pomoć da ih riješe ovih parazita, kažu da je evidentno povećan broj takvih pacijenata. Najčešće su u pitanju djeca, ali i odrasli se javljaju zbog ovog problema.

Kako je rekla Sarajka Mirela B., iako nije boravila u prirodi, primijetila je crnu kvržicu na svom stomaku i vrlo brzo shvatila da ima krpelja.

Sonja B., majka 8-godišnjeg dječaka, tuširajući ga pred spavanje, uočila je crnu tačku na njegovim leđima. Kaže da ga svaki dan u toku sezone prska sprejom protiv insekata, jer boravi u produženom boravku u prirodi, ali da to, očito, nije dovoljno.

Problem kod ujeda krpelja je taj što se teško može uočiti, jer ne izaziva svrab, bol i trenutnu iritaciju kože.

Kako se preventivno zaštititi za portal „Avaza”, kazao je osnivač i direktor PZU „Atrijum” prim. mr. sci. dr. Mirsad Đugum.

Kako se zaštititi

– U suštini, prevencija je izbjegavanje boravka u šumama, posebno koja je s puno rastinja. Također, treba nanijeti sredstva na kožu koja bi štitila od infekcije koja može nastati ubodom insekata te nositi svijetlu odjeću koja prekriva udove kompletno. Hlače treba uvući u čarape ukoliko se kreće gustim rastinjem da bi se spriječio direktni kontakt s kožom – kazao je prim. mr. sci. dr. Đugum.

Dodao je da u upotrebi nema posebnih sprejeva za tijelo koji bi potencijalno mogli spriječiti ujed krpelja.

– Imaju oni koji sprečavaju infekciju koja nastaje ukoliko dođe do uboda. Ti repelenti se mogu koristiti za smanjivanje mogućnosti infekcije. Osim maksimalnog opreza, nema ništa posebno. Ako dođe do ujeda krpelja, treba nastojati što prije otkloniti krpelja. Izvaditi ga kompletnog, ne da ostaju dijelovi. To treba učiniti što prije, a najkasnije u toku prva 24 sata od ujeda. Tako se stvara manje mogućnosti za prenošenje infekcija. Ako je on oboljeli krpelj koji bi mogao da prenese lajamsku bolest, treba ga što prije izvaditi, dezinficirati područje koje je krpelj ujeo te pratiti razvoj u smislu hoće li doći do reakcije. To može biti crvenilo, obično se kod uboda javlja crvenilo, a kasnije se može javiti reakcija na samom dijelu ujeda, sa pojavom lokalnih vezikula ili postula, ili do oštećenja same kože na tom dijelu i sa otokom i bolom koji se razvije kod pojedinih pacijenata – istakao je prim. mr. sci. dr. Đugum.

Antibiotska terapija

Naglasio je da pacijenti vrlo često sami izvlače krpelje, ali da je veoma bitno da se parazit izvuče kompletan, u suprotnom, može doći do oboljenja.

– Obično se ispod kože vidi da je ostao dio krpelja. To se treba otkloniti ili se odmah javiti ljekaru kako bi on to uklonio. U suštini, ne treba odmah antibiotska terapija, već treba paziti i gledati kako se razvija lokalni dio. Negdje gdje imamo visoku incidenciju da su krpelji oboljeli s velikim procentom, ide se odmah s određenim antibiotskim lijekovima. Ali to je od regiona do regiona. U suštini se ne preporučuje antibiotska terapija ukoliko ne dođe do reakcije na samoj kaži, poput većeg crvenila, pustula – kazao je prim. mr. sci. dr. Đugum.

Zaključio je riječima da ujed krpelja može biti opasan ukoliko se ne liječi.

– Najveći problem je što ne osjetimo ubod krpelja, a ostane u a. To je bezbolan ubod, ali jako nezgodan što se dio njega može sam otkinuti – naglasio je prim. mr. sci. dr. Đugum.

(Glas Srpske)

Zdravlje

KOVID PONOVO PRIJETI: U Srpskoj zbog korone hospitalizovano 15 pacijenata

Nova, mutirana varijanta koronavirusa, izbjegava ranije stečen imunitet, ali ne izaziva drugačije zdravstvene tegobe od onih koje su izazivale prethodne varijante virusa, kažu u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.

U Institutu navode da je u RS prošle sedmice hospitalizovano 15 osoba oboljelih od korona virusa, a dok je 93 testirano.

“U posljednje tri sedmice, u Republici Srpskoj, nakon perioda kada nismo imali hospitalizovanih osoba, u bolnicama su ponovo registrovani pacijenti koji su oboljeli od k ovida. Takođe, prošle sedmice testirane su 93 osobe među kojima je 10 posto bilo pozitivnih na SARS-CoV-2. Iako ovaj broj nije visok, treba znati da je virus u cirukulaciji u populaciji i očekuje se povećana učestalost javljanja dolaskom jeseni i zime, kao što se očekuje povećana učestalost svih respiratornih infekcija”, objašnjavaju u Institutu.

Takođe, ističu da nova varijanta korona virusane izaziva drugačije zdravstvene tegobe od prethodnih, ali da je ipak potrebno peduzeti preventivne mjere:

“U svijetu i Evropi u posljednje vrijeme dolazi do rasta broja novooboljelih, prije svega zbog nove varijante virusa SARS-CoV-2. koja cirkuliše u Evropi i svijetu (EG.5), a koja predstavlja podvrstu omikron varijante koju međunarodne organizacije za sada klasifikuju u varijante od interesa. To znači da bi zemlje trebale pažljivije pratiti njeno kretanje”.

Napomenuto je da je na osnovu do sada dostupnih naučnih podataka, ova varijanta virusa, zbog izmjena u strukturi, uspješnija u izbjegavanju imuniteta, koji je prethodno stečen prirodnom infekcijom ili vakcinacijom i lakše se prenosi. Međutim, za sada nema podataka da ova varijanta izaziva teže kliničke forme bolesti u odnosu na prethodne varijante.

Iz Instituta za javno zdravstvo su upozorili na dodatni oprez, posebno ugrožene grupe.

“U predstojećem zimskom periodu osobe bi trebalo da svoje ponašanje prilagode svom individualnom riziku. Osobe starije životne dobi, osobe koje imaju određena hronična oboljenja, osobe koje su imunokompromitovane kao i sve osobe koje žele da smanje rizik od dobijanja infekcije trebalo bi da vode računa o situacijama u kojima postoji rizik za zaražavanje te da primjenjuju preventivne mjere”, poručuju iz Instituta za javno zdravstvo RS.

U posljednjih nekoliko nedjelja povećan je broj zaraženih korona virusom u regionu. U Srbiji su ponovo na snagu vraćene pojedine mjere zaštite protiv korone kao što su nošenje maski u zdravstvenim ustanovama i testiranje pacijenata.

Vlada RS je 18. maja zvanično ukinula vanrednu situaciju uvedenu u martu 2020. godine kada je počela pandemija korona virusa.

Nastavi čitati

Zdravlje

BAKA NAPUNILA 102 GODINE, pa otkrila ključnu stvar za dugovječnost

Stogodišnjakinja Perl Tejlor koja je ove godine napunila 102 godine otkrila je tajne svoje dugovječnosti.

Perl Tejlor rođena davne 1921. godine na Kubi i odrasla na Jamajci prije nego što je emigrirala u SAD 1947. godine, jedna je od onih čija dugovječnost fascinira mnoge. Zato je njena prapraunuka, Tejlor Bernal, odlučila da snimi njene savjete i lekcije za dug život.

Šta je to što je neophodno da doživite stotu? Kako je na samom početku ova stogodišnjakinja istakla, tajna za dug i zdrav život jeste voljeti sebe.

“Zaista volim sebe i mislim da mnogi ljudi imaju problem jer ne misle na sebe, već misle na sve što postoji. Ali prvo morate da mislite o sebi. Um je veoma moćan. Koju god nešto pomislite, dobro ili loše, to dolazi iz vašeg uma i tako se materijalizuje, tako da je pozitivno razmišljanje veoma važno”, rekla je ona.

Ali to nije jedina stvar kojoj pripisuje svoj dug život. Baka je rekla da ima “mnogo životnih lekcija da podijeli“. Otkrila je još jednu tajnu svog dugog života, kako ona kaže, “dobar ritual” kojeg se pridržava kada je u pitanju njena ishrana.

Zdrava ishrana
Perl priprema svaki obrok sama, jede samo kuvano i svježe, nikako prerađene i industrijske namirnice. Otkrila je da joj je njeno kubansko, jamajčansko i indijsko nasljeđe usadilo potrebu za korišćenjem potpuno prirodnih namirnica. Ali iako još uvek povremeno jede meso, uključujući rebarca, piletinu i mljevenu govedinu, većina Perline ishrane je vegetarijanska. Ova stogodišnjakinja obično počinje svoj dan doručkom od sjeckane banane i papaje, nakon čega slijede palačinke napravljene od kinoe, lanenog sjemena i pirinča u prahu. “To je dobar ritual koji pomaže mom stomaku”, rekla je ona.

U međuvremenu, njen ručak je uvek lagan, a večera se obično sastoji od jamajčanskog pirinča i pasulja. Kada je u pitanju održavanje hidratacije, Perl pije dvije do tri boce mineralne vode i jednu šolju kafe bez kofeina dnevno. Kune se i u svoj domaći “zeleni sok” koji pravi od aloe vere, celera, peršuna, đumbira, zelja u prahu i vode i pije ga obavezno prije večere. Takođe, otkriva i da svake nedjelje popije oko dvije čaše crnog vina, za koje kaže da “pomaže u ispoljavanju sreće”.

Savjeti za kožu
Ono što se može kod ove stogodišnjakinje primijetiti jeste i dalje vitalna i sjajna koža. Iako su bore vidljive, normalno, ipak nisu u potpunosti preplavile njenju kožu. Za to je zaslužan njen mali ritual. Naime, Perl se nikada ne tušira, već svaki put uživa u kadi i kupki u kojoj doda nekoliko kašika maslinovog ulja, kao i Epsom so ili magnezijum sulfat.

Vježbanje
Kada je u pitanju vejžbanje, Perl je otkrila da je najintenzivniji trening koji radi šetnja po lokalnom supermarketu. Takođe redovno praktikuje niz laganih vježbi za noge, podižući svaku nogu 10 puta i držeći je četiri ili pet sekundi u vazduhu. Zahavljujući njima ona i dalje može samostalno da se kreće uz stepenice i sama da pere veš.

Nastavi čitati

Zdravlje

VRAĆA LI SE KOVID? Za sedam dana virus korona potvrđen kod devet lica

U Republici Srpskoj je u posljednjih sedam dana virus korona potvrđen je kod devet lica od 83 testirana, a nije prijavljen nijedan smrtni slučaj, saopšteno je iz Instituta za javno zdravstvo Srpske.

Virus korona je potvrđen kod šest muškaraca i tri žene, jedna mlađe, tri srednje i pet starije životne dobi.

U zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj hospitalizovano je 15 lica i to u Univerzitetskom kliničkom centru /UKC/ Srpske 12 i u Bolnici u Doboj tri pacijenta.

Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 121.328 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 6.667 lica kod kojih je potvrđen ovaj virus. Testirana su ukupno 460.574 lica.

Nastavi čitati

Aktuleno