Povećava se broj oboljelih od gripa i infekcija sličnih gripu u Banjaluci i Bijeljini.

Potvrđeno je za “Nezavisne” iz domova zdravlja na području ovih gradova, odakle navode da se to može očekivati u ovo doba godine.

Kako su kazali iz banjalučkog Doma zdravlja, broj oboljelih od infekcija sličnih gripu i gripa je u očekivanom povećanju uzimajući u obzir doba godine, neposredni završetak vjerskih praznika i početak drugog polugodišta u školama.

“Klinička slika kod oboljelih je uobičajena. Od simptoma dominiraju visoka tjelesna temperatura, kašalj, malaksalost, bolovi u mišićima i zglobovima”, naveli su iz DZ Banjaluka za “Nezavisne novine”.

I iz Doma zdravlja Bijeljina kažu da u ovom periodu godine obično dolazi do povećanja broja oboljelih od akutnih respiratornih infekcija i oboljenja sličnih gripu.

“Tako je i ove godine. U odnosu na prethodnu sedmicu došlo je do povećanog broja oboljelih od ARI/ILI infekcija”, rečeno je iz bijeljinskog Doma zdravlja za “Nezavisne novine”.

Iz DZ Banjaluka pojašnjavaju da se virus gripa prenosi putem respiratornih kapljica i aerosoli.

“Može ostati aktivan na ravnim, tvrdim površinama i nekoliko sati, tako da je prisutno i prenošenje indirektnim putem. Jedina efikasna mjera prevencije je vakcinacija. Od opštih mjera naglašavamo da je izolacija oboljelih dok ne prođu simptomi bolesti veoma značajna, naročito u dječjem uzrastu”, kazali su iz DZ Banjaluka te dodali da se preporučuje provjetravanje, redovno čišćenje i dezinfekcija površina, kultura kašljanja koja podrazumijeva kašljanje i kihanje u nadlakticu ili maramicu koja se potom baca u otpad, te povećan unos toplih napitaka, svježeg voća i povrće uz dovoljno odmora i sna.

Inače, prema posljednjim objavljenim podacima Instituta za javno zdravstvo RS, u četvrtoj nedjelji ove godine, tj. u periodu od 21. do 26. januara, domovi zdravlja Republike Srpske su prijavili 5.770 akutnih respiratornih infekcija (ARI), dok je oboljenja sličnih gripu (ILI) registrovano 818.

Tada su, navode, najveću učestalost oboljenja sličnih gripu (ILI) prijavile regije Foča i Istočno Sarajevo.

Kako je istakao u nekim slučajevima i kod određenih pacijenata, ona može da izazove infekcije, pa čak i nekrozu, odnosno odumiranje, truljenje tkiva

Kada je napolju minus, a dom tek osrednje zagrijan, da li i vi često spavate u čarapama? Kada pročitate kakve sve komplikacije ova navika može da izazove, razmislićete još jednom prije nego što se uhvatite za tople vunene sokne prije odlaska u krevet.

Hirurg Armen Avakjan otkrio je za koga je ova navika pogubna. Kako je istakao u nekim slučajevima i kod određenih pacijenata, ona može da izazove infekcije, pa čak i nekrozu, odnosno odumiranje, truljenje tkiva. Pa tako je izdvojio one koji ni u kom slučaju ne bi trebalo da idu u krevet u čarapama.

Prvenstveno to su osobe koje imaju poremećenu cirkulaciju u stopalima. Njima su često hladne noge, što je razlog zbog čega i nose sokne kad spavaju, ali postoje i drugi načini da ih zagriju. Jedan od najlakših načina je tuširanje naizmjenično toplom i hladnom vodom koja podstiče cirkulaciju, prenosi Alo.

To je bolest vaskularnog sistema koju odlikuje propadanje kapilara i razvoj patoloških promjena u njihovoj strukturi. Javlja se usljed bolesti unutrašnjih organa, što dovodi do nekroze tkiva, tromboza.

Hirurg Avakjan je takođe upozorio i da je ova navika i te kako opasna za dijabetičare, jer postoji rizik od pojave mikroangiopatije.

“Sa takvom bolešću smanjuju se i zaštitna svojstva kože nogu, a cirkulacija krvi u donjim ekstremitetima je praktično nepostojeća u poređenju sa zdravom osobom. Nošenje čarapa noću za takve ljude opet može da dovede do infekcija koje se ne liječe”.

U najgorem slučaju može doći do gnojno-nekrotičnih oboljenja i nekroze”, zaključio je stručnjak.

Pravilna hidratacija, kao i uravnotežena ishrana, utiču na mnogo toga kada je u pitanju naše zdravlje i dobrobit, uključujući raspoloženje.

Sve životne navike koje imamo mogu da utiču na to kako ćemo da se osjećamo i ponašamo prema drugima.

Kako za Njujork post tvrdi dr Zak Tarner, postoji povezanost između raspoloženja i dnevnog unosa vode.
“Ne postoji univerzalna količina vode koja odgovara svima”, ističe on. “Preporučena količina vode koju trebate da unesete dnevno zavisi od individualnih faktora, poput nivoa aktivnosti i klime.”

Kako prenosi Njujork post, muškarci bi trebalo da piju otprilike 15 čaša vode dnevno (3,7 litara), dok je za žene preporučeno oko 11 čaša dnevno (oko 2,7 litara).

Ljekar dodaje da je važno istaći kako ukupni unos ne uključuje samo vodu, već i tečnosti iz biljnih čajeva, sokova i hrane.

Kakva je veza između pravilne hidratacije i raspoloženja?

Kako pojašnjava lekar, ako “tokom dana postanete pomalo razdražljivi ili napeti bez jasnog razloga, to bi mogao da bude znak dehidratacije. To je način na koji vam telo govori da ne dobija potrebnu količinu vode”.

I sprovedena istraživanja potvrđuju ovu povezanost, pokazujući da čak i blaga dehidratacija može da dovede do povećane anksioznosti, razdražljivosti i stresa.

“To je poput baterije na vašem mobilnom na 10 odsto – još uvijek radi, ali ne tako glatko”, pojašnjava on za Njujork post.
Osim što može izazvati promene raspoloženja, dehidratacija može da bude i uzrok umora i osjećanja “usporenosti”.

Kad ste dehidrirani, tijelo nema dovoljno tečnosti za pravilno funkcionisanje, što dovodi do umora i niskog nivoa energije.

“Zamislite svoje tijelo kao automobil. Ako mu ne date dovoljno goriva, počeće da kašlje i ostaće bez snage. Ako razmišljate o vodi kao o ulju za vaš automobil, njen manjak može da dovesti do pregrevanja i oštetiti mnoge druge procese u tijelu”, ističe Tarner.