Connect with us

Društvo

GRAĐEVINCI MILIONERI! Evo ko je u Srpskoj najviše profitrao

Građevinske firme u Republici Srpskoj zaradile su u prošloj godini desetine miliona maraka, a najprofitabilnije su bile „Herc gradnja“, „Integral inženjering“, „Ban gradnja“ i „Aragosta invest“.

Najveću zaradu od 18,5 miliona KM imala je „Herc gradnja“ iz Bileće koja predvodi konzorcijum koji gradi bolnicu u Trebinju.

U odnosu na 2023. godinu njena dobit je povećana za 4,8 miliona KM.

Prihodi „Herc gradnje“ lani su iznosili 80,7 miliona KM, dok su godinu ranije bili daleko manji i iznosili su 57,6 miliona.

Preduzeće je na kraju 2024. zapošljavalo 207 radnika, odnosno sedam više nego godinu ranije.

Odmah iza njih po visini dobiti nalazi se „Integral inženjering“ kojem je prošla godina bila lošija nego 2023.

Naime, dobit ovog preduzeća lani je iznosila 14,4 miliona KM i smanjena je za 5,6 miliona u odnosu na 2023.

Značajan pad imali su i u ostvarenim prihodima koji su sa 184,7 miliona pali na 128 miliona KM.

Takođe, smanjili su i broj radnika te su na kraju 2024. imali 573 zaposlena, 35 manje nego godinu ranije.

Slijedi manje poznata banjalučka firma „Ban gradnja“ sa 12,5 miliona KM. Ova firma je imala najveći rast dobiti i to od 7,7 miliona maraka.

Prihodovala je 14,9 miliona, a godinu ranije 11,1 miliona maraka, dok je u obje godine zapošljavala po jednog radnika.

Značajan rast dobiti imala je i „Aragosta Invest“ i to sa 8,4 miliona KM na 11,3 miliona maraka.

Prihodi ovog preduzeća na kraju prošle godine su bili 37,7 miliona, a godinu ranije 28,7 miliona maraka. Zapošljavali su 83 radnika, odnosno pet manje nego 2023.

Firma „Stam-Petrović“ poznata po tenderima koje je dobijala od OC „Jahorina“ zaradila je u prošloj godini 7,6 miliona KM, što je daleko lošiji rezultat od onog iz 2023. kada su imali profit od 21,5 miliona KM.

I prihodi su im pali sa 36,4 na 22,3 miliona maraka. Broj radnika je smanjen za tri pa su na kraju prošle godine zapošljavali 21 radnika.

Dobojska firma „Proda mont“ lani je zaradila sedam miliona KM, što je za milion maraka više u odnosu na godinu ranije.

Prihodi su im iznosili 27,8 miliona KM i veći su za oko 600.000 nego u 2023. godini, a zapošljavali su 148 radnika.

Rast dobiti sa 5,2 na 5,6 miliona imali su „Mrkonjićputevi“ iz Mrkonjić Grada. Prihodi ovog preduzeća lani su iznosili 27,2, a godinu ranije 23,7 miliona maraka. Zapošljavali su 228 radnika, tri više nego u 2023.

Milionski profit imao je i banjalučki „Hidro-kop“ iako je i za njih 2024. bila nešto lošija u odnosu na 2023.

Tako je ova firma lani bila u plusu 4,4 miliona, odnosno oko 700.000 manje nego 2023.

Prihodi su im pali za 1,6 miliona, sa 26,6 na 25 miliona maraka, dok je broj radnika smanjen za pet, sa 134 na 129.

GP „Krajina“ je zaradila 3,9 miliona KM, oko 300.000 više nego 2023. godine.

Prihodovali su 12,7 miliona, a u 2023. godini 12,9 miliona maraka, dok je broj radnika ostao isti – 91.

Znatno boljim rezultatima u prošloj nego u 2023. godini može se pohvaliti „Fortis grupa“ koji je povećala dobit sa milion na 3,8 miliona maraka.

Značajno su im rasli i prihodi i to sa 6,6 na skoro 19 miliona maraka. Zapošljavali su 31 radnika.

Milionsku dobit imale su i „Kozaraputevi“ i „Prijedorputevi“ povezane firme Fortis grupe.

Među najprofitabilnijim građevinskim firmama u RS nalazi se i „Integra inženjering“ iako je u prošloj godini imala drastičan pad dobiti.

Naime, ovo preduzeće je u 2023. godini zaradilo 10,3, a u prošloj 3,2 miliona KM, odnosno 7,1 milion KM manje.

Zapošljavali su 401 radnika, 19 manje nego godinu ranije.
Capital

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno