Gradonačelnik Draško Stanivuković kazao je da je za zakazivanje redovne sjednice Skupštine Grada opet sakupljeno 11 potpisa odbornika.

-Imamo potpise 11 odbornika i prema Poslovniku Skupštine predsjednik treba da zakaže sjednicu, ako on to neće mi ćemo to uraditi. Usaglasili smo da ćemo doći u srijedu u 10.00 časova, tih 11 odbornika zajedno sa gradonačelnikom, da pokažemo da želimo da radimo. Ovakva situacija nije normalna, racionalna, etička. Imate ljude koji dobijaju naknadu za svoj posao, a koji ne rade. Previše nas košta nerad Skupštine – kazao je gradonačelnik nakon današnjeg sastanaka sa predstavnicima političkih stranaka koje participiraju u Skupštini Grada.

Napomenuo je da je ovo drugi put kako je sakupljeno 11 potpisa odbornika, i to osam iz Pokreta Sigurna Srpska, dva iz Narodnog fronta – Jelena Trivić i jednog iz stranke Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića.

-Čuo sam da odbornik Zeljković iz SNSD-a kaže da očekuju da razgovaramo, pozovemo ih, ali ne dođu. Ovo je osveta prema Banjoj Luci koja traje pet godina, ali nismo znali da može biti u ovoj količini – naveo je gradonačelnik.

Ističe da na Skupštinu i dalje čeka odluka o gradnji rezervoara Tunjice 1 i 2, nastavak gradnje saobraćajnica u naseljima poput Priječana i Motika, ali da čekaju i stotine preduzetnika jer odluka o dodjeli subvencija nije još došla na Skupštinu.

-Imali smo sjednicu na kojoj smo raspravljali i o predsjedniku Republike i presudi. Neka smo o svemu pričali, ali zar ni na jednoj sjednici nije mogla da bude i odluka da 150 preduzetnika može da aplicira za subvencije. Dvije godine nismo razmatrali ni izvještaje preudzeća. A onda čujemo paradoks da će kao Vlada Republike Srpske uraditi umjesto Grada ukoliko čeka neki akt iz prostornog uređenja – naveo je gradonačelnik.

Odbornik iz stranke „Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića“ Igor Mandić kazao je da je i današnji sastanak bio u cilju da se pokuša iznaći način da se počnu održavati redovna zasjedanja Skupštine Grada.

-Skupština Grada je trebalo da razmatra Nacrt budžeta u novembru da bi se do kraja godine taj budžet našao i pred Skupštinom nakon sprovedene javne rasprave. Budžet je samo jedan pored brojnih pitanja i problema koji su se nagomilali zbog neodržavanja redovnih zasijedanja. Skuština je jedino mjesto gdje treba da se razgovara o svemu i zaista mnogo stvari čeka – kazao je Mandić ističući da je ovaj odnos prema Banjoj Luci i Banjalučanima maćehinski.

Pozvao je skupštinsku većinu da se što prije zakaže redovna sjednica Skupštine.

Odbornik Igor Radojičić iz Nezavisnog pokreta „Svojim putem“ – Igor Radojičić i Pokreta Sigurna Srpska rekao je da je drugi put sakupljeno po 11 potpisa, ali da predsjednik Skupštine nije nijednom sazvao sjednicu iako je imao obavezu.

-Stanje je već zabrinjavajuće jer desetine odnosno stotine odluka čeka. Napraviću jedno poređenje. Mi smo u mandatu 2016-2020. godine imali 41 redovnu sjednicu i šest vanrednih sjednica iako smo imali dvije kritične situacije, poput epidemije korone. Čak i u tim situacijama imali smo redovne ili vanredne sjednice – naveo je Radojičić.

Na čekanju je, kako ističe – niz akata od regulacionih planova do različitih godišnjih planova.
-Čekaju i odluke u vezi sa nečim novim što treba u ovom gradu da se desi, a ne donosi se zbog neodržavanja sjednica. Ovo nije zabilježeno u istoriji Banje Luke, a ne može se naći ni u manjim sredinama. Narodna skupština može da raspusti Skupštinu, ali teško. Preostaje da pozovemo kolege da se vratimo u klupe i radimo, jer grad mora funkcionisati – zaključio je Radojičić.

Do kraja prvog polugodišta školske godine ostalo je još nešto više od 20 dana, pa su sada već vidljivi rezultati kampanje “Škola bez terete”.

Naime, grad Banjaluka pokrenuo je prošle godine kampanju da škole dobiju police sa knjigama kako bi se olakšale đačke torbe.

Roditelji i učenici, sa kojima smo razgovarali, kazali su nam da je akcija doslovno pun pogodak.

– Sada u torbi nosim sveske i poneku radnu svesku, pernicu, užinu i to je uglavnom to. Ruksak mi je lagan i lijepo mi je prošetati do škole. Prije sam morala nositi ruksak sa točkićima jer imam 6 časova, četiri puta u sedmici i nisam mogla na leđima nositi sve stvari. U Zotoviću su mi preporučili da uzmem torbu sa točkićima zbog toga. Sada sam baš sretna, jer ne moram više to vući sa sobom i nosim ruksak kao i svi drugi – kazala je ovo za Blink curica koja ide u 6.razred OŠ “Georgi Stojkov Rakovski”.

Slično iskustvo imaju i djeca u drugim školama u Banjaluci.

Jedan od roditelja, učenice koja ide u 7. razred OŠ “Ivan Goran Kovačić” , kazao je kratko za naš portal.

-Pun pogodak, sada je torba lagana, a ranije je stvarno bila preteška i mene rame zaboli, a kamoli nju (ćerku) – kazao je naš sagovornik.

Podsetimo, sa ciljem da se učenici oslobode preopterećenih đačkih torbi, savjetnica gradonačelnika Milada Šukalo još prošle godine pokrenula je kampanju pod nazivom „Škola bez tereta“.

Kampanju je zatim Grad Banjaluka, ove školske godine, primijenio u banjalučkim školama, a mnoge druge opštine počele su da usvajaju ovu praksu.

– Obezbijedili smo police sa udžbenicima u svim našim osnovnim školama, za sve naše osnovce kako bismo olakšali đačke torbe – poručio je gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković početkom školske godine.

Ove knjige, kako je kazao – osnovci će koristiti dok su u školi na nastavi, a svoje knjige koje su dobili od Grada ostavljaju kod kuće.

Akcija je, po svemu sudeći, itekako dala rezultate.

Riječ stručnjaka

Napominjemo, o težini školskih torbi se već dugo polemiše u čitavom region.

Dr Marija Marković, specijalista socijalne medicine iz Beograda je o ovoj temi detaljno pričala.

– Dugoročne posljedice nepravilnog položaja usljed nošenja školske torbe koju su preteške su krivljenje kičme i hronični bol u leđima i bol u vratu, koji može da se javi i kasnije u adolescenciji, ali i u odraslom dobu – kaže dr Marija Marković.

Ona napominje da je idealna težina školske torbe treba da bude od 5 do 10 odsto, eventualno do 15 odsto tjelesne težine, što znači da, ako dijete ima 25 kilograma ranac ne bi trebalo da bude teži od 2,5 do 3 kilograma.

U Evropi svako treće dijete u osnovnoj školi nosi torbu koja prevazilazi preporučenu težinu.

– To povećava rizik za bolove leđima, promjenu držanja, djeca se krive, češće im se javljaju glavobolja, umor, nepravilan položaju tijela kada sjede, manja im je koncentracija zbog svih bolova koji nastaju – navela je doktorica za Blic zdravlje, piše Blink.

Do 3. decembra otvorene su prijave za dodjelu stipendija studentima prvog ciklusa na visokoškolskim ustanovama za akademsku 2025/2026. godinu, navode iz Gradske uprave Banjaluka.

Studenti mogu da konkurišu za jednu od tri vrste stipendija, i to: stipendije za uspjeh u školi odnosno na studiju, stipendije prema socijalnom statusu i stipendije za deficitarna zanimanja, objavili su iz Gradske uprave.

Kada je riječ o deficitarnim zanimanja za akademsku 2025/2026. godinu, to su: Matematika i informatika, nastavni smjer – Diplomirani profesor matematike i informatike – 240 ECTS, Fizika, nastavni smjer – Diplomirani profesor fizike – 240 ECTS i Biologija, nastavni smjer – Diplomirani profesor biologije – 240 ECTS. Prijave na konkurs, sa potrebnom dokumentacijom, potrebno je dostaviti do 3. decembra 2025. godine putem prijemne kancelarije Gradske uprave (kancelarija 16).

Obrasce za podnošenje zahtjeva za stipendiju zainteresovani mogu preuzeti ispred prijemne kancelarije u Gradskoj upravi (pretinac broj 64), a nalaze se i na internet stranici.

Sve informacije o javnom konkursu zainteresovani mogu dobiti putem zvanične internet stranice Grada Banja Luka, www.banjaluka.rs.ba, a za dodatna pojašnjenja i na telefon Gradske uprave, broj: 051/244-496. Linker
Visina stipendija za studente prema socijalnom statusu i stipendije za uspjeh na studiju iznosi 150 KM, a za deficitarna zanimanja 400 KM.

Inače, za stipendije iz budžeta Grada ukupno za učenike i studente biće izdvojeno 1,8 miliona KM.