Connect with us

Društvo

GRANICE ŠUPLJE KAO SIR! Granična policija BiH u sve većim problemima: Jedan policajac “pokriva” 40,5 km granice!

U prosjeku, oko 40,5 km granice BiH pokrivao je u prošloj godini jedan policijski službenik, podaci su Granične policije (GP) BiH.

Ovaj podatak proističe iz prednacrta izvještaja o radu GP BiH za 2024. godinu, a posebno je alarmantan ako se u obzir uzme poređenje sa periodom od prije nekoliko godina, pa je, recimo, 2020. jedan graničar pokrivao 15,5 kilometara granice.

Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije, ističe da se nedostatak kadra u redovima GP posebno osjetio tokom migracija prema BiH, te da je propusnost granica bila velika i da su druge policijske agencije morale pružati pomoć graničnim policajcima kako bi se taj nedostatak koliko-toliko smanjio.

“U međuvremenu, nabavljeno je nešto opreme koja je malo poboljšala stanje, ali i dalje vidimo da se oni susreću sa ogromnim nedostatkom kadra i, što je još gore, u narednoj godini očekuje se da će stanje biti dodatno pogoršano. Zaista, to nam je gorući problem”, rekao je Hadžović.

Već godinama, podsjeća on, rukovodstvo GP BiH upozorava na ovaj problem i Hadžović vjeruje da će se uskoro pojaviti i problem nedostataka kvalifikovanih osoba na graničnim prelazima, što će dodatno usložniti stanje.

“Ipak te osobe moraju imati veće iskustvo i moraju biti kvalifikovane za taj posao, a vidimo da veliki broj ljudi iz tog područja ide u penziju”, poručio je Hadžović u izjavi za “Nezavisne novine”.

Stručnjak za bezbjednost Safet Mušić naglašava da Granična policija, kad je u pitanju popuna policijskih struktura, nije izuzetak, već ovaj problem imaju gotovo svi MUP-ovi u BiH.

“Dosta vremena treba da se broj zainteresovanih policajaca uopšte obuči”, ističe Mušić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, dosta se zakasnilo, a može se govoriti i o tome da li je to bila namjera ili ne.

“Ova situacija je najavljivana godinama, kako iz rukovodstva GP, tako i iz drugih policijskih agencija, ali nisu preduzeti konkretni koraci. Moj stav je da se tu dosta zakasnilo i sada je teško hitnim mjerama unaprijediti to stanje. Naravno da to sve utiče i na sigurnost samih granica. Treba naglasiti da GP ima svoje zadatke i obaveze i na međunarodnim aerodromima, gdje se takođe pojavio nedostatak personala. To je isto vrlo značajan segment, a nije mu posvećeno dovoljno pažnje”, upozorio je Mušić.

Brojke su jasne. U 2020. godini Graničnoj policiji BiH su nedostajala 334 policijska službenika. Sada im fali 761 policajac.

Prije svega nekoliko sedmica, GP BiH je saopštio da se posljednjih godina suočavaju s problemima koji otežavaju njihov rad, od kojih je najveći kadrovska nepopunjenost.

“Uprkos svim kontinuiranim aktivnostima koje su u prethodnom periodu preduzete na jačanju kadrovskih kapaciteta, nedostatak ljudskih resursa i nedovoljna budžetska sredstva i dalje su ključni problemi za dalji razvoj ove policijske agencije”, naveli su iz GP BiH.

Zaključno s 31. januarom 2025. godine, GP BiH je imao 1.864 zaposlena ili tek 70,4 odsto od sistematizovanih radnih mjesta. Policajaca su, posljednjeg dana januara, imali 1.665 (nedostaje 761 ili 31,4 odsto), državnih službenika 46 (nedostaje 11 ili 19,3 odsto) i zaposlenika 153 (nedostaje deset).

Kako su dodali, nakon tri godine zastoja u raspisivanju oglasa za prijem kadeta, sada se pokreću procedure za zapošljavanje policijskih službenika u početne činove, odnosno zapošljavaju se novi policijski službenici, kadeti.

“U 2024. godini u radni odnos primljeno je 120 kadeta. Trenutno su na školovanju 142 kadeta (osnovna obuka) u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova. U septembru 2024. godine objavljen je javni oglas za prijem 150 kadeta i u toku je procedura selekcije, odnosno testiranja. Takođe, odobren je i prijem 14. klase kadeta, ukupno 150 kadeta”, naveli su iz GP BiH.

Uprkos tome, priznaju, treba im još ljudi.

“I dalje prema važećem Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji, koji je posljednji put izmijenjen još 2014. godine i kojim je predviđeno 2.426 policijskih službenika, Graničnoj policiji BiH trenutno nedostaje 761 policijski službenik”, pojasnili su iz GP BiH.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/  će biti sunčano vrijeme uz malu oblačnost i toplije.

Ujutro će biti vedro i svježe, u višim predjelima i po kotlinama prohladno, a lokalno duž rijeka moguća je magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, istočni i sjeveroistočni vjetar. U Hercegovini se ujutru očekuje umjerena bura, a tokom dana južni vjetar.  Jutarnja temperatura vazduha biće od devet od 14, na jugu do 19, u višim predjelima od četiri, a dnevna od 24 do 30, u višim predjelima od 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STUDIJA EVROPSKOG PARLAMENTA: Jugoistočna Evropa se naoružava, jedino BiH zaostaje

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu jugoistočne Evrope koja nije povećala izdvajanja za odbranu, objavljeno je u opširnoj studiji na stranici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta koja se bavi bezbjednosnim strategijama zemalja u procesu proširenja.

BiH daleko iza susjeda
Kako je navedeno, procentualno gledano, Kosovo, koje je i u studiji navedeno kao nepriznat međunarodni subjekt, Sjeverna Makedonija i Albanija najviše su povećale ulaganja u odbranu, dok je u apsolutnom iznosu apsolutni šampion Srbija, za koju je naglašeno da je povećala ulaganja u gotovo svim segmentima.

Prema ovim podacima, u protekloj deceniji Kosovo je povećalo ulaganja u odbranu za 242 odsto, Sjeverna Makedonija 154, a Albanija 150 odsto. I Crna Gora je udvostručila svoja ulaganja u odbranu na 115 odsto.

“Kontrasta radi, BiH je svoja ulaganja u odbranu povećala marginalno, za osam odsto tokom dekade, i u odbranu ulaže oko 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je daleko iza njenih susjeda”, navedeno je.

Srbija dominira regionalnom vojnom industrijom
Za Srbiju je navedeno da apsolutno dominira regionalnom namjenskom industrijom i da njenu kičmu čine državna preduzeća i velika mreža malih i srednjih privatnih kompanija koje se specijalizuju u različitim oblastima vojne industrije poput oklopnih vozila, vojnih dronova i projektila.

“Srbija je u periodu od 2021. do 2025. godine zauzimala 37. mjesto u svijetu po uvozu glavnih kategorija naoružanja, znatno ispred ostalih zemalja u regionu. U istom periodu Kina je postala glavni dobavljač naoružanja Srbiji, sa udjelom od 61 odsto u ukupnom uvozu glavnih sistema naoružanja. Srbija je postala prvi evropski korisnik nekoliko ključnih kineskih vojnih tehnologija, među kojima su sistem protivvazdušne odbrane FK-3 i balističke rakete vazduh – zemlja CM-400AKG”, navedeno je, uz napomenu da je nakon ruske invazije na Ukrajinu saradnja Srbije s ruskom namjenskom industrijom prestala i da se Srbija od tada preusmjerila na podršku Ukrajini.

Srbija ulaže milijarde, BiH manje od 200 miliona dolara
Konkretno u brojkama, Srbija je prije deset godina ulagala milijardu dolara u odbranu, 2021. više od dvije, a prošle godine više od 2,5 milijardi. Daleko iza nje su Albanija i Gruzija, koje su prošle godine znatno povećale ulaganja u odbranu, ali u apsolutnom iznosu to je “tek” oko 600 miliona dolara. BiH je u obranu prošle godine uložila manje od 200 miliona dolara, ali taj iznos je čak manji nego godinu dana ranije.

Uprkos marginalnim ulaganjima, BiH i dalje ima relativno veliku vojsku. Od zemalja u procesu proširenja najveća je Ukrajina, koja trenutno ima oko 700.000 vojnika ili oko 1,8 odsto ukupne populacije. Druga je Srbija s oko 28.000 vojnika, odnosno oko pola procenta ukupne populacije. BiH je na četvrtom mjestu u regionu, jer ima oko 11.000 vojnika, odnosno oko trećinu jednog procenta ukupne populacije. To, međutim, nije veoma impresivan podatak jer je BiH druga najveća zemlja u jugoistočnoj Evropi, poslije Srbije, koje nisu članice EU i obuhvaćene su ovom studijom.

BiH među zemljama koje su naoružanjem pomogle Ukrajini
Zanimljivo je i da je BiH okarakterisana kao jedna od zemalja koja je značajno pomogla Ukrajini, što je navedeno u dijelu studije koja se bavi ukrajinskom namjenskom industrijom.

“Između 2021. i 2025. godine Ukrajina je bila najveći svjetski uvoznik glavnih kategorija naoružanja, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, avione i oklopna vozila, sa udjelom od 9,7 odsto u ukupnom svjetskom uvozu naoružanja. Od početka ruske invazije 2022. godine, najmanje 22 države članice EU i tri zemlje obuhvaćene procesom proširenja – BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija – isporučile su Ukrajini glavne sisteme naoružanja”, navedeno je.

Zemlje regiona sklapaju poslove s evropskim kompanijama
Takođe je navedeno da je većina zemalja regiona, za razliku od BiH, ostvarila značajnu saradnju s drugim zemljama. Tako su, na primjer, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija potpisale ugovore s velikim EU kompanijama namjenske industrije kako bi uskladile svoje vojne potencijale s NATO standardima.

“Tokom protekle dvije godine Sjeverna Makedonija je, na primjer, nabavila višenamjenske helikoptere italijanske kompanije ‘Leonardo’, dok su Albanija i Crna Gora potpisale ugovore sa francuskim kompanijama ‘Thales’ i ‘Kership’ o nabavci sistema za nadzor vazdušnog prostora, odnosno patrolnih brodova za djelovanje na otvorenom moru”, navode oni. Takođe, Srbija je potpisala ugovor s francuskom kompanijom “Dassault” za kupovinu aviona rafale, kako bi u svoju vojsku uvela i značajnu evropsku komponentu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Mjestimično kiša i pljuskovi

U Bosni i Hercegovini će preovladavati promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, ponegdje sa prolaznom kišom i kratkotrajnim pljuskovima.

drugom dijelu dana se očekuje smanjenje oblačnosti uz sunčane periode, dok će uveče biti pretežno vedro i svježe, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorloškog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od 10 do 15, na jugu do 17, u višim predjelima na istoku od šest stepeni, a maksimalna od 21 na istoku do 26 na zapadu, na jugu do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih.  Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, na jugu ujutro umjerena i jaka bura, koja će tokom dana oslabiti.

Nastavi čitati

Aktuelno