Connect with us

Politika

GUTAJU NAS KAMATE! Srpska kasni s isplatom Slovencima, dug raste svaki dan

Slovenački “Viaduct” još čeka da mu bude uplaćeno oko 110 miliona KM, koliko mu, po konačnoj presudi, duguje BiH, tačnije Republika Srpska, dok nadležni u BiH poručuju – biće, ali tek nakon usvajanja budžeta.

“Kada je u pitanju isplata tog duga, još nema ništa novo. Još nema informacija o tome kada će pare leći, na sceni je samo prebacivanje loptice”, tvrdi izvor “Nezavisnih novina”.

Jedino što je za sada definitivno poznato jeste da će ovaj ogromni dug na kraju morati da plati Republika Srpska, jer je obavezana da slovenačkoj kompaniji isplati odštetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu. Republika Srpska bi, vrlo je izvjestan scenario, na osnovni dug mogla platiti i masne kamate, koje iznose oko 9.570 evra po danu.

Šta se konkretno trenutno preduzima u vezi s pitanjem izmirenja duga prema “Viaductu” i kada će predmetni dug biti izmiren, pitali smo Ministarstvo finansija i trezora BiH, odakle, u najkraćem, poručuju da se čeka na zakon o budžetu za ovu godinu.

“Ministarstvo finansija i trezora BiH je uključilo plaćanje po arbitražnoj presudi u Nacrt budžeta za 2025. godinu, koji je usvojen od strane Savjeta ministara BiH i upućen Predsjedništvu BiH na dalju proceduru. U ovom momentu nismo dobili zaključak Predsjedništva BiH u vezi sa istim. Plaćanje će biti operativno moguće za Ministarstvo finansija i trezora BiH po usvajanju zakona o budžetu za 2025. godinu”, rekli su za “Nezavisne novine” iz ovog ministarstva.

Predsjedništvo BiH je, podsjetimo, 12. maja, na vanrednoj sjednici razmatralo slučaj “Viaduct”. U donesenim zaključcima, između ostalog, pozvalo je Savjet ministara BiH da bez odgađanja preduzme sve mjere iz svoje nadležnosti za izvršenje presude ISCID tribunala, s obavezom da se, pri njenom izvršenju, zaštiti imovina i imovinski interesi BiH, kako u državi tako i izvan države, kao i da se spriječi nastanak dalje štete, a posebno da preduzme i sve druge mjere na zaštiti međunarodnog kredibiliteta i ugleda BiH.

Na ranijoj sjednici Savjeta ministara BiH prošao je prijedlog ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića, a koji uključuje isplatu duga “Viaductu” od novca Centralne banke (CB) BiH. Međutim, to je naišlo na otpor u ovoj banci.

“Uvažavajući novonastalu situaciju, a u skladu sa zakonskim normama i mandatom CB BiH, uplata dijela čistog profita na račun institucije zadužene za budžet Bosne i Hercegovine neće biti izvršena sve dok postoji mogućnost ugrožavanja imovine CB BiH i time ugrožavanja stabilnosti CB BiH, kao i monetarne i finansijske stabilnosti”, rekli su ranije iz CB BiH.

Nedugo nakon toga, članovi Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne skupštine BiH održali su radni sastanak sa guvernerkom CB BiH Jasminom Selimović i viceguvernerom Emirom Kurtićem o predmetu “Viaduct protiv BiH”, nakon čega je Selimovićeva potvrdila raniji stav CB BiH.

“Centralna banka BiH održala je sastanak sa članovima Zajedničke komisije, izložili smo retrospektivu u slučaju’ Viaduct’. Sve do trenutka dok ovaj slučaj ne bude riješen, ne izvršavamo transfer dijela čistog profita. Imamo obavezu da zaštitimo finansijski sistem BiH, i to i radimo “, navela je Selimovićeva.

Podsjećamo, dug slovenačkoj firmi “Viaduct” nastao je nakon što je Vlada Republike Srpske prekršila uslove iz ugovora o koncesiji za izgradnju dvije hidroelektrane na rijeci Vrbas, koji je dodijelila ovoj firmi.

Kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, predmet koji se odnosi na slučaj “Viaduct” postoji u Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka, kao i u Tužilaštvu BiH.

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno