Connect with us

Politika

ŽELI BITI POSLJEDNJI! Zatvara li Šmit vrata OHR-a?

Da li je Kristijan Šmit zaista posljednji predstavnik OHR-a u BiH, pitanje je koje se postavlja nakon što je upravo Šmit tokom svog govora povodom obilježavanja 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma poručio da će raditi na tome da bude posljednji visoki predstavnik u BiH.

U takvom scenariju, Šmit je najavio da se međunarodna zajednica ne bi potpuno pomakla iz BiH, ali da bi bila u pozadini u slučaju “izazovnih situacija” jer, dodao je, još vide potencijalne opasnosti za mir i stabilnost.

Rekao je da je BiH potreban fer balans između tri naroda i ostalih da nađu rješenje.

“Nije lako naći taj balans između etničkih grupa. Hrvata oko odluke Ustavnog suda, na primjer, izbora članova Predsjedništva BiH, što su neki od problema”, priznao je Šmit.

Ovakva poruka, logično, protumačena je na više načina.

Iz Republike Srpske, odakle ne priznaju Šmita za visokog predstavnika u BiH jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN, poručili su da on svakako nelegalno obavlja tu funkciju i da OHR zapravo i nema zvaničnog predstavnika.

I Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, rekao je da Šmita niko nije imenovao i da ne postoji mogućnost da nametne odluku kojom bi riješio krizu u zemlji, a sve povodom pojedinih najava da bi Šmit trebalo da nametne određene odluke i zakone, prije svega o imenovanju novog ministra bezbjednosti BiH.

Sva mišljenja po ovom pitanju su realna, smatraju oni koji prate dešavanja u BiH, počevši od toga da je Kristijan Šmit vjerovatno posljednji izdanak OHR u BiH, bar u ovom formatu.

“I teško da će poslije Šmita doći novi visoki predstavnik. Zemlja, istina, puževim korakom ide ka EU i sigurno da sa ovom kancelarijom neće postati članica EU. Ali taj put je dug, popločan političkim trnjem”, kaže analitičarka Tanja Topić.

Ipak, pored uvjerenja da će Šmit biti zadnji visoki predstavnik u BiH, Topićeva smatra da njegov mandat neće biti okončan baš toliko skoro.

“Slijedeći sadašnje prilike, to bi moglo potrajati, u pesimističnoj verziji, još jednu deceniju”, navodi Topićeva za “Nezavisne novine”.

I za političkog analitičara Srećka Latala rano je govoriti o periodu kraja Šmitovog boravka u BiH. Prvo, kako kaže, treba da sačekamo i čujemo Šmitovo pojašnjenje i konkretne korake na kojima bazira svoje najave o odlasku OHR-a iz BiH.

“To što je rekao da će se potruditi da bude zadnji visoki predstavnik u BiH može se protumačiti takođe kao neki signal da je spreman da nametne neka nova rješenja. Mislim da je ključni način da Šmit zaista bude posljednji visoki predstavnik da se mi u BiH sami potrudimo da nam više ne trebaju ni visoki predstavnici ni EUFOR”, kaže Latal.

A to trenutno, dodaje, nije tako.

“Dok je situacija ovakva ili se pogoršava, bojim se da to tjera i visokog predstavnika i ostatak međunarodne zajednice da nastave da se fokusiraju na BiH, da budu prisutni ovdje. Mislim da je više-manje jasno, ukoliko Narodna skupština RS pokuša da donese novi ustav Republike Srpske, da će to biti još jedan razlog koji će natjerati visokog predstavnika da ostane ovdje”, naglasio je Latal za “Nezavisne novine”.

Novinar Dragan Maksimović nije mogao da odgovori da li se nakon Šmita zatvara OHR u BiH, a uvjeren je da to ne znaju ni oni koji direktno odlučuju o tome.

“Ali da je posljednji u ovom obliku kakav je bio zadnjih 30 godina, to je sigurno”, smatra Maksimović.

Svoje mišljenje zasniva na, kako kaže, “raspakivanju Dejtona koje se dogodilo u Ohaju”.

“To je potvrdilo poraz svih ‘međunarodnih’ politika. Sav narativ o građanskoj BiH, o jedinstvenoj državi, raspao se u par izjava kako međunarodnih predstavnika, tako i naših prvih komšija. Problem je što su sve to trebali da rade prije 20 godina, da u pregovorima krenu od onoga šta je svačiji interes, a ne da izigravaju cirkusante, gurajući sve to pod tepih. Niko ne treba biti iznenađen američkom i EU politikom koje su jasno rekle – ne zanima nas, dogovorite se. I dok se to ne desi, kakav god dogovor bio i koliko god dugo trajao, samo ćemo se mrcvariti ukrug”, zaključio je Maksimović u razgovoru za “Nezavisne novine”.

Kristijan Šmit, koga Srpska ne priznaje, osmi je visoki predstavnik u BiH od rata naovamo.

Related Topics:

Politika

SKANDAL U REVIZORSKOM IZVJEŠTAJU: Košarčevo ministarstvo nezakonito knjižilo troškove, ali prošlo bez zamjerke

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH na čijem čelu je SNSD-ov Staša Košarac, je budžetski novac u prošloj godini dijelilo je šakom i kapom, dok su ugovori o djelu sklapani mimo svih pravila, navodi se u Izvještaju o finansijskoj reviziji ovog ministarstva za 2025. godinu. Takođe, Kancelarija za reviziju institucija BiH je otkrila i da je delegacija Ministarstva tokom putovaja u Rusiju na krajnje netransparentan i nezakonit način knjižila troškove puta, međutim iako su otkrili brojne skandalozne propuste, revizori su Ministarstvu dali pozitivnu ocjenu.

Četvoročlana delegacija Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u kojoj je bio i Košarac, tokom putovanja u Rusiju nije štedjela, a nije se vodilo računa ni o tome da trošenje budžetskog novca bude zakonito. Revizori su otkrili da su za ovo putovanje iz budžeta isplaćene skoro 22 hiljade maraka.

Najskandaloznije od svega je to što se na potvrdana o hotelskoj rezervaciji i fotokopiji fakuture za prevoz uopšte ne navodi Ministarstvo niti imena ljudi iz delegacije.

“Na navedenim potvrdama, iako opis troška upućuje na usluge smještaja pružene članovima delegacije Ministarstva, kao kupac usluge naznačeno je Predstavništvo Republike Srpske u Ruskoj Federaciji, a ne Ministarstvo niti pojedinačni članovi delegacije. Na istom službenom putovanju izvršen je najam transportnih usluga za potrebe članova delegacije pri čemu je utvrđeno da je refundacija tih troškova u iznosu od 7.518 KM izvršena na temelju fotokopije fakture na kojoj je kao kupac usluge navedeno Predstavništvo Republike Srpske u Ruskoj Federaciji”, navodi se u Izvještaju.

Tako je javni novac isplaćen na osnovu fotokopije o rezervaciji, na Predstavništvo Republike Srpske, što predstavlja ozbiljan propust. Revizor navodi da su odgovorne osobe iz Košarčevog ministarstva na ove informacije ponudile usmena pravdanja da su to radili jer u Rusiji nije bilo moguće upotrebljavati platne kartice, pa je sve unaprijed platilo Predstavništvo Republike Srpske u Rusiji. Ove usmene tvrdnje, navodi revizor, nisu potkrijepljene nijednim dokazom.

“Međutim, nije nam prezentovana faktura za hotelski smještaj, dokumentacija o izvršenom plaćanju Predstavništva Republike Srpske za predmetne usluge, kao ni dokumentacija o izvršenom plaćanju članova delegacije odnosno povratu sredstava Predstavništvu”, stoji u Izvještaju.

Iz navedenog je jasno da ne postoji nikakva dokumentacija kojom bi bilo dokazano da je novac koji je navodno isplaćen zaista stigao do hotela i prevoznika. Nedeljko Glamočak iz SDS-a pita, zašto na sve što je otkriveno nema reakcije institucija?

“Prikazati te troškove pored originalnih računa u kopijama računa pa navodno nekim izjavama da je plaćeno u kešu pa sve to povući iz budžeta je zahvatanje po 3 osnova iz budžeta. Ono što je tragično u svemu tome je da zvanične institucije poput Kancelarije za reviziju institucija BiH to konstatuju u svome izvještaju, a onda daju pozitivno mišljenje o radu ministarstva. Na to se naravno ogluše i ostale institucije: tužilaštva i sudovi”, kaže Glamočak.

Tako nekažnjeno prolazi trošenje skoro 22 hiljade maraka na osnovu običnih fotokopija tuđih računa i usmenog pravdanja. Ovo nažalost nije jedina nezakonitost uočena u tom Ministarstvu.

BN

 

Nastavi čitati

Politika

POČINJE IZBORNA TRKA: U četvrtak žrijebanje redoslijeda političkih subjekata

Centralna izborna komisija (CIK) BiH saopštila je da će se žrijebanje za utvrđivanje redoslijeda političkih subjekata na glasačkom listiću za opšte izbore održati u četvrtak, 23. jula.

Žrijebanje će biti održano u Centru za edukaciju CIK-a BiH s početkom u 11 časova.

Postupku žrijebanja, shodno zakonskim odredbama, mogu prisustvovati predstavnici ovjerenih političkih stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata, akreditovani izborni posmatrači, te predstavnici medija.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ U LJEKARICAMA: Iskustvo naših penzionera je bogatstvo koje nema cijenu (FOTO)

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Nebojša Drinić poručio je nakon druženja sa penzionerima u banjalučkom naselju Ljekarice da su razgovori sa najstarijim sugrađanima od izuzetnog značaja, jer njihovo iskustvo predstavlja dragocjeno bogatstvo za društvo.

Kako je istakao, susret je bio prilika da se iskaže poštovanje prema generacijama koje su svojim radom gradile Banjaluku i Republiku Srpsku, ali i da se čuju njihova razmišljanja o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

– Iskustvo naših najstarijih je bogatstvo koje nema cijenu. Zato nam je važno da ih saslušamo, uvažimo njihove prijedloge i zajedno gradimo bolje sutra – poručio je Drinić.

On je naglasio da je podrška i povjerenje penzionera snažan podsticaj za nastavak rada, te istakao da će PSS nastaviti da se zalaže za poboljšanje njihovog položaja.

Posebno je izdvojio projekat Kartice prijateljstva, koji bi, kako je naveo, trebalo da obezbijedi brojne pogodnosti i konkretnu podršku najstarijim sugrađanima.

– Ponosni smo na povjerenje koje nam ukazuju i nastavićemo da radimo na mjerama koje će doprinijeti kvalitetnijem životu penzionera – rekao je Drinić.

Druženje u Ljekaricama proteklo je u srdačnoj atmosferi, uz razgovor o svakodnevnim izazovima, potrebama penzionera i budućim projektima namijenjenim ovoj populaciji.

Nastavi čitati

Aktuelno