Politika
HAOS U DRŽAVNOJ VLASTI! Hapšenja, smjene i raspad koalicije – ko će opstati, a ko nestati?

Raspad državne koalicije, hapšenje i ostavka jednog, te traženje smjene drugog ministra, doveli su u pitanje funkcionisanje institucija Bosne i Hercegovine (BiH).
Zemlja još nema budžet za 2025. godinu, što prisiljava institucije na privremeno finansiranje. Uz to, Savjet ministara BiH nije usvojilo program rada za ovu godinu, što koči donošenje zakona i realizaciju projekata.
Brojni sporazumi i ugovori o zajmovima za infrastrukturne projekte, koje provode niži nivoi, čekaju odobrenje krnjeg Savjet ministara BiH i Parlamenta BiH u kojem nema jasne većine i čije održavanje sjednica je postalo upitno.
Što je sve na čekanju?
Bosna i Hercegovina mora usvojiti četiri ključna zakona kako bi ispunila dio od 14 uslova koje je Evropska komisija postavila za otvaranje pregovora o članstvu u EU.
Prijedlozi zakona o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka usvojeni su u Predstavničkom domu i predloženi su za sjednicu Doma naroda zakazanu za četvrtak, 30. januara.
Drugi ključni zakon, čiji prijedlog se čeka, odnosi se na nove izmjene Zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu koji bi povećao transparentnost pravosuđa, uključujući strožije provjere imovine sudija i tužilaca te provođenje disciplinskih postupaka.
Takođe, EU zahtijeva usvajanje zakona o sudovima kojim bi se formirao Apelacijski sud BiH ili njegovo posebno odjeljenje, ali se vladajuće političke stranke ne slažu oko njegovih nadležnosti i sjedišta.
Dodatni prioritet je nacionalni plan za usvajanje EU zakonodavstva, imenovanje glavnog pregovarača s EU i njegovog tima, te imenovanje IPA koordinatora za EU pretpristupna sredstva bez čega nema otvaranja pregovora.
Domaće institucije ograničene su privremenim financiranjem, koje iznosi 173 miliona eura ili četvrtinu prošlogodišnjeg budžeta, pri čemu se ne mogu pokretati novi projekti.
Budžeta za 2025. godinu nema, jer Fiskalno vijeće, koje čine predsjedavajuća Savjeta ministara i ministar financija BiH uz dva entitetska premijera i ministra financija, nije usvojilo trogodišnji Globalni fiskalni okvir.
Nakon ovog okvira potrebno je usvojiti trogodišnji okvirni budžet institucija BiH, a oba dokumenta su ključna za usvajanje budućeg budžeta.
Na čekanju su i imenovanja, poput zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), nadležne za najteže oblike organizovanog kriminala i korupcije, nakon što je bivši zamjenik Zoran Galić izbjegao hapšenje pobjegavši u Hrvatsku.
Kako je došlo do raspada vlasti?
Krize u državnoj koaliciji koja je formirana nakon izbora u oktobru 2022. godine produbljivali su neustavni potezi vlasti Republike Srpske (RS) predvođenih Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), čiji je gotovo cijeli vrh pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država.
Nesuglasice su kulminirale hapšenjem ministra bezbjednosti BiH Nenada Nešića, lidera Demokratskog narodnog saveza (DNS), zbog sumnje na korupciju 26. decembra prošle godine, te glasanjem o prijedlozima dva “evropska” zakona 23. januara ove godine.
Iako bez državnih poslanika, Nešićev DNS je saveznik SNSD-a Milorada Dodika na nivou Republike Srpske. Uhapšeni ministar je odbio podnijeti ostavku, a dan nakon što je Poslanički dom 23. januara glasao za njegovu smjenu uz protivljenje SNSD-a, on je to učinio iz pritvora, putem advokata.
Istovremeno, Poslaničkidom Parlamenta BiH je na toj sjednici usvojio je Prijedloge zakona o graničnoj kontroli i zaštiti podataka, dok je SNSD bio “suzdržan” tokom glasanja, iako je dio državne koalicije.
Vladajuće i opozione stranke sa sjedištem u Sarajevu, uz glasove opozicije iz Republike Srpske, potom su smijenile Nebojšu Radmanovića, člana SNSD-a i rukovodstva tog doma, uz protivljenje SNSD-a i Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ).
Potom su opozicione Stranka demokratske akcije (SDA) i Demokratska fronta (DF) zatražili smjenu Elmedina Konakovića, ministra spoljnih poslova i predsjednika Naroda i Pravde, što je podržao SNSD.
Lideri više stranaka počeli su nakon toga iznositi razne kombinatorike o eventualnim novim koalicijama, ali su predsjednici SNSD-a Milorad Dodik i HDZ-a BiH Dragan Čović potvrdili “partnerstvo” na sastanku u Mostaru 28. januara.
Jedna opcija uključuje izbacivanje SNSD-a iz vlasti, dok bi opozicione stranke iz Republike Srpske – Srpska demokratska stranka, Partija demokratskog progresa i Lista za pravdu i red – zamijenile Dodikov blok, uz podršku HDZ-a.
Druga predviđa ostanak SNSD-a i HDZ-a BiH u državnoj vlasti, pri čemu bi opozicijska SDA uz podršku još neke stranke zamijenila sarajevsku “Trojku” koju čine Socijaldemokratska partija BiH (SDP), Narod i Pravda (NiP), te Naša stranka.
Zašto je teško promijeniti vlast u BiH?
Formiranje i promjena državne vlasti u Bosni i Hercegovini složeni su procesi zbog ustavnog i institucionalnog uređenja te specifične etničke podjele političkih funkcija.
Mandatara Savjeta ministara imenuje tročlano Predsjedništvo BiH, a prijedloge za ministre potvrđuje samo Predstavnički dom Parlamenta prostom većinom od 22 od ukupno 42 glasa.
U aktualnom sazivu ovog doma je 15 stranaka, od kojih je devet iz entiteta Federacija BiH i šest iz RS. Odnos snaga je takav da se vlast može napraviti sa svakim i bez svakoga.
Međutim, za smjenu bilo kojeg ministra, predsjedavajuće Savjeta ministara BiH ili cijele državne vlade potrebne su i opšta i entitetska ili etnička većina u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Da bi se održala sjednica Doma naroda, na nju se mora odazvati devet od ukupno 15 delegata i najmanje po tri delegata iz svakog kluba tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Za odluku moraju glasati najmanje po dva delegata iz svakog kluba.
Ovaj mehanizam omogućava strankama, poput SNSD-a i HDZ-a koji trenutno imaju po tri delegata u klubovima srpskog i hrvatskog naroda, blokiranje smjene predsjedavajuće ili svojih ministara tako što neće doći na sjednicu ili će napustiti zasjedanje prije glasanja.
Bojkot može trajati do novih izbora 2026. godine jer u BiH ne postoji zakonska osnova za raspisivanje vanrednih izbora.
Predsjedništvo BiH može raspustiti državni Dom naroda samo u slučaju promjene većine u Narodnoj skupštini RS ili u klubovima bošnjačkog ili hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
Postoji i mogućnost da predsjedavajuća Krišto podnese ostavku i s njom pada i cijela državna vlada ili da parlamentarci sami glasaju za raspuštanje parlamenta što se nije desilo u tridesetogodišnjoj praksi, piše RSE.
Politika
AMNEZIJA? Bivši ambasador BiH se NE SJEĆA gdje je nestalo 1,2 miliona evra?!

Najmanje 1,2 miliona evra koje su vlasti Kuvajta donirale Ambasadi BiH u toj zemlji misteriozno je nestalo.
Donirani novac je, prema dokumentaciji u posjedu portala Istraga.ba, nestajao u periodu od jula 2017. do kraja 2023. godine.
U pitanju su sredstva koja je Kuvajt donirao Ambasadi BiH još od 1994. godine. Sve do 2017. novac je stizao preko bankovnog računa, ali je tada, odlukom tadašnjeg ambasadora Mehmeda Halilovića (danas savjetnik ministra Rame Isaka), donacija počela da se prima u gotovini. Od tada se gubi svaki trag novcu.
O svemu ovome postoje zapisnici u Ministarstvu spoljnih poslova BiH i u Predsjedništvu BiH. Tužilaštvo BiH je otvorilo istragu. A evo šta je dosad otkrio ovaj portal.
Od septembra 2023. ambasador BiH u Kuvajtu je Nusret Čančar. Prema njegovom izvještaju od 21. marta 2024, Ambasada BiH u Kuvajtu zatečena je u katastrofalnom stanju. Telefoni su bili isključeni zbog neplaćenih računa, a ukupan dug iznosio je oko 4677 evra. Ambasador Čančar je obavijestio Ministarstvo spoljnih poslova BiH o situaciji, ali mu je rečeno da “Ministarstvo neće plaćati te račune jer su zastarjeli i ne postoji potpuna dokumentacija”, prenosi Istraga
“Rečeno mi je da preko Ministarstva spoljnih poslova Kuvajta uložim žalbu, što sam i učinio. Tek 26. decembra 2023. godine, uz nekoliko pismenih intervencija, dobio sam sastanak kod pomoćnika ministra za konzularna pitanja”, naveo je u svom izvještaju ambasador Čančar.
A onda – šok.
“Službenik MVP Kuvajta mi je rekao “da se čudi što nismo platili te račune kad smo to mogli učiniti više puta iz sredstava koje MVP Kuvajta donira Ambasadi radi pomoći njenom radu”. Bilo mi je neprijatno”, napisao je ambasador Čančar.
Nakon sastanka, Ambasada BiH zvanično traži pregled svih donacija iz posljednjih deset godina. Umjesto odgovora, ambasador dobija poziv iz Ministarstva spoljnih poslova Kuvajta. Sastanak je zakazan za 5. februar.
“U blagajni Ministarstva spoljnih poslova Kuvajta me dočekuje nižerangirani službenik po imenu Fuad Al Šamari, sa još jednim kolegom koji se nije predstavio. Poslije kurtoazne dobrodošlice obavještavaju me da su pripremili dvije posljednje tranše pomoći za Ambasadu BiH u iznosu od 30 hiljada kuvajtskih dinara, što je po tadašnjem kursu iznosilo oko 90 hiljada evra. Vidno iznenađen, pitam povodom čega, a oni mi kažu da je to redovna dotacija Ministarstva – 5000 kuvajtskih dinara mjesečno za oktobar, novembar, decembar 2023. i januar, februar, mart 2024”, naveo je ambasador Čančar.
Nakon identifikacije, tražili su da potpiše potvrdu o prijemu. Očekivao je ček.
“Ali jedan od njih donosi kesu s logom MVP Kuvajta i stavlja u nju dva paketa gotovine… Pokazuju mi novčanice bankarski upakovane u apoenima od po 10 kuvajtskih dinara i kažu – to je to”, prepričao je ambasador.
Sa tim novcem Čančar se vraća u ambasadu i polaže doniranih 90 hiljada evra na njen račun. Postoji i dokaz o tome.
Ubrzo potom dolazi do još jedne čudne situacije – prvi sekretar ambasade BiH u Kuvajtu, Bojan Jožanc, iznenada daje otkaz i napušta ambasadu, odnosno Ministarstvo spoljnih poslova BiH. Ambasador Čančar tada počinje da pretražuje arhivu. Većina dokumentacije je uništena ili oštećena, ali pronalazi jedan ključni dokument.
“Ambasada BiH upućuje srdačne pozdrave Ministarstvu spoljnih poslova Države Kuvajt i ima čast da vas obavijesti da je prvi sekretar Ambasade BiH, Bojan Jožanc, ovlašten da prima novčana sredstva namijenjena Ambasadi BiH od strane MVP Države Kuvajt”, navedeno je u dopisu koji je 11. jula 2017. godine Ministarstvu spoljnih poslova Kuvajta poslao tadašnji ambasador Mehmed Halilović.
Od jula 2017. do kraja 2023. godine, Ambasada BiH u Kuvajtu je mjesečno primala 15 hiljada evra u kešu. U Ambasadi ne postoji nijedan trag da je taj novac ikada položen na račun ili iskorišćen za potrebe ambasade. U tom periodu ambasadori BiH u Kuvajtu bili su Mehmed Halilović i Sanjin Halimović.
Prije njih, ambasador BiH u Kuvajtu bio je Senahid Bristrić. On je u razgovoru za Istragu potvrdio da je Kuvajt od uspostavljanja ambasade 1994. godine donirao sredstva BiH.
“Taj novac je uvijek bio polagan ili uplaćivan na račun ambasade i korišćen za službene potrebe. Sjećam se da me je, kad je postao ambasador, zvao Mehmed Halilović i pitao šta sam ja radio sa tim novcem. Objasnio sam mu da se koristio za rad ambasade, a on mi je rekao da su mu Kuvajćani rekli kako taj novac pripada ambasadoru. Ne znam s kim je razgovarao, ali znam da je taj novac uvijek pripadao ambasadi”, rekao je Bristrić.
S druge strane, Halilović tvrdi da o novcu nije pričao sa Bristrićem. Na pitanje ko mu je dao odobrenje da potpiše akt kojim se traži da donacije budu primane u kešu, kaže da se – “ne sjeća”.
“Gdje su pare?”, pitamo bivšeg ambasadora Halilovića.
“Ne znam. Nisam ja uzimao. Bio sam tu kratko, nekih 7-8 mjeseci. Ne sjećam se šta se dešavalo”, odgovorio je Halilović.
Kasnije je poslao poruku u kojoj piše: “Poštovani, ne sjećam se da sam bilo šta potpisao”.
Aktuelni ambasador Nusret Čančar o svemu je obavijestio i istražne organe. SIPA je 6. decembra prošle godine dostavila Ambasadi BiH u Kuvajtu obavještenje da ambasador, prilikom dolaska u BiH, da izjavu u vezi s “dugogodišnjim otuđivanjem novca iz Ambasade u Kuvajtu”.
Istovremeno, Ministarstvo spoljnih poslova BiH formiralo je tročlanu komisiju koja je otišla u Kuvajt da ispita sve navode. U zapisniku komisije (Đorđe Latinović, Mile Sadžak i Amir Čorbo) stoji da je ambasador Čančar naveo da je Ambasada BiH 11. jula 2017. godine poslala dopis Ministarstvu, kojim se odobrava preuzimanje donacija. U tom trenutku ambasador je bio Mehmed Halilović.
Politika
ŠULIĆ IMA NOVOSTI! Srpska vraća turističke vaučere!

Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić izjavio je danas da će ove godine na raspolaganju biti oko 20.000 vaučera za domaće turiste i oko 10.000 će se rasporediti prema agencijama koje dovode strane goste.
“Radićemo u dvije etape, prva etapa vaučera će biti krajem maja do kraja juna, a druga od 10, 15. septembra do 15. novembra. Na taj način želimo da pomognemo i sektoru turizma koji iz godine u godinu bilježi dobre pokazatelje i rast broja gostiju”, rekao je Šulić novinarima u Gradišci.
Šulić je naveo da će taj dio projekta moći koristiti i građani Federacije BiH, Srbije, Hrvatske, cijele Evrope i svijeta.
Ministar je napomenuo da se danas sastao sa predsjedikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i srpskim članom i predsjedavajućom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović i da su razgovarali o turističkoj ponudi.
“Predsjednik Dodik je podržao inicijativu da se vrate vaučeri u Republiku Srpsku, ali da se ide sa novim korakom prema agencijama koje dovode strane turiste da i njima omogućimo određene subvencije”, rekao je Šulić.
Politika
STANIVUKOVIĆ “Korak po korak, glas po glas, čovjek po čovjek – jačamo Republiku Srpsku”

Večeras je u Brodu održan sastanak Regionalnog odbora izborne jedinice 4 PDP-a, kojem su prisustvovali predstavnici stranke iz Dervente, Broda, Modriče i Vukosavlja. Sastanak je protekao u radnoj atmosferi, s fokusom na predstojeće izbore, jačanje opštinskih odbora i kreiranje zajedničke strategije.
Predsjednik Partije demokratskog progresa, Draško Stanivuković, poručio je da se na terenu osjeća sve veća energija za promjene.
– Korak po korak, glas po glas, čovjek po čovjek – jačamo. 💪🏻 Večeras smo u Brodu održali sastanak Regionalnog odbora izborne jedinice 4. Razgovarali smo otvoreno i iskreno o planovima, aktivnostima i viziji koju zajedno gradimo. Derventa. Brod. Modriča. Vukosavlje. Svako od ovih mjesta nosi svoju priču, svoju snagu i ljude koji zaslužuju bolju, pravedniju i snažniju Republiku Srpsku. Upravo s njima, u zajedništvu i povjerenju, kreiramo korake koji vode ka promjenama. U vrijeme kada mnogi gube nadu, mi je vraćamo. Sve što radimo, radimo za narod! – izjavio je Stanivuković.
-
Svijet2 dana ago
TRAMPU SMETA SI ĐINPING U VIJETNAMU “Njegova posjeta je pokušaj da se naškodi SAD”
-
Hronika2 dana ago
BRUTALNO PRETUKAO RADNICU: Sud potvrdio kaznu poslodavcu koji je teško povrijedio Enisu
-
Politika2 dana ago
“PODRŠKA” ZA POŽELJETI! Tramp zatvara konzulate u Banjaluci i Mostaru?
-
Politika3 dana ago
TOLIKO O TOME: Kristijan Šmit u Srpskoj, čuva ga i policija Srpske
-
Svijet3 dana ago
TRAMP IGRA OPASNU IGRU “Teheran mora da odustane od nuklearnog oružja”
-
Politika2 dana ago
AMIDŽIĆU SADA NE SMETA SARAJEVO! BiH mora da izmiri obavezu u slučaju “Vijadukt”
-
Banjaluka3 dana ago
PRAZNIČNI DANI: Kako će raditi prodavnice i institucije za Vaskrs i 1. maj
-
Politika1 dan ago
ALEKSANDRA PANDUREVIĆ “Milorade, ti si endemska lažovčina”