Na Pravnom fakultetu Konstans nije naučila da maršira, prepoznaje radio-signale ili leži na stomaku sa puškom uperenom u imaginarnog neprijatelja. To je nešto što je savladala na svojoj prvoj vojnoj obuci, u jednom puku u Parizu tokom ljetnjeg raspusta. Mislim da je veoma važno da zaštitimo našu zemlju, posebno u ovom veoma komplikovanom kontekstu kroz koji prolazimo. Mislim da je vojska najbolji način da naučimo kako da radimo zajedno – rekla je ona.

Više od dvije decenije nakon što je Francuska ukinula obavezno služenje vojnog roka, desetine hiljada Francuza se sada prijavljuju u rezervne jedinice. Broj operativnih rezervista naglo je porastao u posljednjih deset godina, sa 28.000 u 2014. na više od 46.000 danas. Više od polovine njih je primila kopnena vojska, dok je ostatak podijeljen između mornarice i vazduhoplovstva.

Makron povećava ulaganja u vojskuVlada želi da do 2035. godine taj broj bude više nego dvostruko veći: 105.000 rezervista, odnosno jedan na svaka dva aktivna vojnika i da ponudi nove mogućnosti mladima da volontiraju. Taj cilj je u skladu sa planovima predsjednika Emanuela Makrona da značajno poveća ulaganja u vojsku na 64 milijarde evra u 2027. godini, što je dvostruko više nego 2017, kada je stupio na dužnost. U pozadini tih mjera je zabrinutost zbog sve agresivnije Rusije, kao i sumnja u to da će Sjedinjene Američke Države na čelu sa predsjednikom Donaldom Trampom stati u odbranu Evrope. Nikad naša sloboda nije bila toliko ugrožena. Moramo ubrzati napore da izgradimo rezervu. Moramo mladim ljudima dati novi okvir za služenje – rekao je Makron prošlog mjeseca.

Penzionisani francuski viceadmiral Patrik Ševarlo smatra da je Makronov potez “dobar korak”, iako upozorava da vladin budžet još treba da odobri francuski parlament.

Novi rezervisti se obučavaju u jedinicama kao što je 24. pešadijski puk u Versaju, smješten u prostranom vojnom kvartu na oko četiri kilometra od čuvenog dvorca.

Regruti su starosti između 17 i 57 godina, bude se u šest ujutru i često odlaze na spavanje u ponoć.

U obuci se koristi i živa municija. Evropa jača vojne kapaciteteI drugde u Evropi se jačaju vojske zbog rastućih bezbjednosnih izazova.

Prema izvještaju koji su nedavno objavili trust mozgova Brigel i njemački institut Kil, Evropi bi moglo biti potrebno još 300.000 dodatnih vojnika u kratkom roku da bi se odvratila ruska agresija – bez podrške SAD.

Litvanija, Švedska i Letonija su ponovo uvele obavezno služenje vojnog roka. Poljska je najavila planove da godišnje vojno obučava 100.000 civila. Nemačka takođe vodi kampanju za rezervni sastav. Početni odziv je bio slab, pa ministar odbrane Boris Pistorijus upozorava da bi obavezni vojni rok mogao biti ponovo uveden ako se premalo ljudi prijavi.

Za razliku od Njemačke, u Francuskoj, ankete pokazuju snažnu podršku jačanju vojske.

Još jedan polaznik obuke u Versaju, Betran, otac dvoje dece, prijavio se za pet godina službe u rezervi nakon završetka obuke. U svojim tridesetim, seća se kako se osećao kada je saznao za napade na Svetski trgovinski centar u Njujorku 2001. godine, prenosi Blic.
Srpskainfo

Kanadski premijer Mark Karni doputovao je u Kijev, saopštio je šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andrej Jermak.

“Na ovaj poseban dan – Dan nezavisnosti Ukrajine – posebno nam je važno da osjetimo podršku naših prijatelja”, objavio je Jerman na “Telegramu”.

On je dodao da je Kanada uvijek bila uz Ukrajinu.

Ukrajina danas obilježava 34 godine od proglašenja nezavisnosti. /kraj/dd
Kanada – UkrajinaKANADSKI PREMIJER DOPUTOVAO U KIJEVKIJEV, 24. AVGUSTA /SRNA-Rojters/ – Kanadski premijer Mark Karni doputovao je u Kijev, saopštio je šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andrej Jermak.
“Na ovaj poseban dan – Dan nezavisnosti Ukrajine – posebno nam je važno da osjetimo podršku naših prijatelja”, objavio je Jerman na “Telegramu”.

On je dodao da je Kanada uvijek bila uz Ukrajinu.

Ukrajina danas obilježava 34 godine od proglašenja nezavisnosti.

SAD vjeruju u rješenje sukoba u Ukrajini putem pregovora, rekao je američki državni sekretar Marko Rubio.
“Vjerujemo u pregovaračko rješenje koje podržava ukrajinski suverenitet i garantuje njenu dugoročnu bezbjednost, što vodi trajnom miru”, naveo je Rubio u saopštenju koje je objavio Stejt department.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Džozef Bajden razgovarali su 15. avgusta u Enkoridžu, na Aljasci.

Tramp je potom bio domaćin ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i evropskim liderima na razgovorima u Bijeloj kući.

Putin i Tramp su se saglasili u kasnije telefonskom razgovoru da direktni pregovori ruskih i ukrajinskih delegacija treba da se nastave.