Potpuna izolacija: Republici Srpskoj mogao bi biti obustavljen i dotok novca putem Evropskih banaka.

Lider SNSD-a i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik godinama je na crnoj američkoj listi što mu je često bio dobar agument u predizbornim kampanjama, gradeći tako o sebi reputaciju velikog neprijatelja Sjedinjenih Američkih Država, no to je bila tek optička varka. Dodik i institucije čiji je stvarni vladar usko su sarađivale s Amerikom, USAID je ulagao stotine miliona maraka u razne projekte u Republici Srpskoj, a Dodik je opstajao na sceni upravo zbog izostanka oštrijih sankcija Amerike koja mu je na početku političke karijere bila mentor. No, svemu dođe kraj pa i fantomskim sankcijama. Sada su stigle one prave, sankcije s opipljivim posljedicama.

Godinama Dodik vrijeđa ambasadore SAD-a, ali sukob sa aktuelnim ambasadorom SAD-a Michaelom Murphyem je, po svemu sudeći, stvaran.

Tako su zbog američkih sankcija oboreni sajtovi institucija Republike Srpske, što je otežalo i interne i eksterne komunikacije institucija. Dodik je našao privremeno rješenje koristeći se domenama Republike Srbije, ali je pitanje do kada.

Sudeći prema izjavama američkih diplomata ovo je tek početak sankcija.

U oštroj izjavi ambasadora Murphya navodi se kako će zbog Dodikove politike ispaštati građani Republike Srpske te da Dodik „rizikuje budućnost stanovnika RS u opasnoj igri eskalacije i laži.“

Ekonomske posljedice Dodikovih politika uskoro bi mogli osjetiti svi građani Republike Srpske, a ekonomista Draško Aćimović kaže da su SAD jasno stavile do znanja svoje sljedeće korake. Obaranje stranica vladinih institucija za njega je scenario sličan sankcijama pod kojim su predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin i država Rusija.

„Možemo očekivati da će slične sankcije biti nastavljene prema Republici Srpskoj i vezane su za internet, za softver i vrlo vjerovatno za mogućnost ukidanja licenci za određene programe što može dovesti do kolapsa u internetskom sistemu. To za Rusiju nije bio tako veliki problem jer su paralelno gradili svoju mrežu interneta, ali za Republiku Srpsku to je veliki problem. Ovo je znak prvih velikih sankcija koje se primjenjuju“, rekao je Aćimović za BUKU.

Očigledno je da SAD imaju mehanizme da Republiku Srpsku ostave bez interneta i to se može povezati sa posljedicama na građane koje pominje Murphy. Te posljedice mogućih sankcija bile bi nesagledljive. No, Dodik i nakon upozorenja ne odustaje od svoje politike pa je na pismo ambasadora odgovorio na društvenoj mreži X.

„Nekada je sve stajalo u jedan tvit. Danas Murphy mora da ispiše ponjavu budalaština da bi otišao zadovoljan na spavanje“, rekao je Dodik između ostalog u objavi na društvenoj mreži X koja mu je ukinula plavu kvačicu što je za visokog dužnosnika jedne zemlje poniženje.

Njemu je ranije ukinut i nalog na YouTube-u pa se polako privikava na izolaciju. No, ukidanjem interneta ne bi samo on bio izolovan već svi građani.

„To je ta ekstremna opasnost koju su demonstrirali u ovom momentu. To bi se moglo desiti vrlo brzo jer ne vjerujem da će doći do nekih promjena u politici Milorada Dodika i određenih grupacija, zemalja u ovom momentu“, upozorava Aćimović.

Nove sankcije očekuje i ekonomski analitičar Igor Gavran.

„Očekujem da će se aktuelne sankcije nastaviti, a moguće je i njihovo dalje širenje na oblasti koje ranije nisu bile obuhvaćene (kao ovaj aktuelni slučaj s internet domenama), ali ipak samo onaj ko je sankcije uveo o tome odlučuje i nemoguće je predvidjeti sa sigurnošću. Dok se ponašanje vlasti RS-a ne mijenja nije logično očekivati promjenu reakcije na takvo ponašanje, ali politika nije uvijek logična, a sankcije su političke odluke“, rekao je Gavran za BUKU.

Ekonomija Republike Srpske u sunovratu

Ambasador Murphy je u pismu Dodika optužio da se neobuzdano zadužuje dodavši da se stanovništvo za koje tvrdi da ga brani smanjuje.

“Stanovnici Republike Srpske masovno napuštaju Bosnu i Hercegovinu. Samo u prošloj fiskalnoj godini radna snaga u Republici Srpskoj smanjena je za 10 posto, a zvaničnici procjenjuju da će Republici Srpskoj do 2028. godine trebati između 20.000 i 30.000 stranih radnika kako bi se nadomjestio sve veći nedostatak radne snage. Ovaj odliv mozgova potkopaće privredni razvoj. Ako je gospodinu Dodiku cilj da smanji RS, onda u tome uspijeva“, rekao je Marphy.

On je najavio i kako najgore tek dolazi. Na pitanje šta može biti gore Igor Gavran kaže da je ekonomska situacija u cijeloj BiH loša, ali da je u Republici Srpskoj „posebno loša.“

„Kontinuirano zaduživanje u sve većim iznosima i po sve nepovoljnijim uslovima, odsustvo bilo kakvih ekonomskih reformi i negativni efekti sankcija stanje dodatno pogoršavaju i jedino se može očekivati da bude još gore. Mogući krizni momenti će biti onda kada veći iznosi dugova dođu na naplatu (kao što je bio slučaj nedavno kada su kasnile i osnovne budžetske isplate jer nije bilo dovoljno sredstava za isplatu obaveza po osnovu emisije obveznica na Bečkoj berzi), ali jednostavno svakog dana je stanje lošije dok se s jedne strane povećavaju dugovi, ulaganja ne dolaze ili su minimalna, a građani se iseljavaju“, obrazlaže Gavran.

Dotok novca u Republiku Srpsku bi mogao biti zaustavljen

Digitalna izolacija i digitalni mrak mogao bi biti tek uvod u sankcije iz kojih bi Republika Srpska mogla izaći samo odbacivanjem Dodika i njegovih štetnih odluka. Naredni koraci mogli bi biti obustavljanje transfera kod međunarodnih banaka.

„Zaustavljanjem svih procesa, korespondentnih banaka došli bi do novog problema. Korespondentske banke koje su povezane sa evropskim bankama mogu usloviti da se u potpunosti obustavi dotok novca Republici Srpskoj i to nije veliki problem za Amerikance.

Mislim da će Republika Srpska osim sadašnjih, imati i dodatne probleme. Ovo je jasan signal, na neki način to je znak u kom pravcu će se ići“, pojašnjava Aćimović.

Sve bi moglo biti drugačije ukoliko Dodik promijeni način političkog djelovanja, ali Aćimović ne vjeruje da je Dodik spreman na to. Sankcije po modelu koji je primijenjen na Rusiji mogle bi se odnositi i na kompanije, ali nemamo zvaničnih američkih kompanija koje u Republici Srpskoj zapošljavaju veliki broj ljudi.

„Međutim, ono što je prisutno na tržištu su kompanije koje rade programiranja za američke kompanije i to su velike kompanije koje na prvu nisu vidljive. Moguće da dođe do preorijentisanja u smsilu da iznesu svoje poslove van RS, BiH“, kaže Aćimović.

Tako bi ekonomska slika u Republici Srpskoj bila zastrašujuća što bi dodatno potaklo masovna iseljavanja. Sve bi se to moglo izbjeći smatra i ekonomista Igor Gavran, ali ako se politika vlasti promijeni, sankcije ukinu i pristignu nova ulaganja poput onih koja obećava EU u slučaju ispunjavanja naših obaveza u procesu pristupanja.

„Nažalost taj alternativni i pozitivni scenario ne očekujem, ali mislim da ga je bitno spomenuti čisto da se naglasi kako “sve teža ekonomska situacija” nije neminovnost nego svjestan izbor vlasti“, zaključuje Gavran.

A vlast je izbor građana, pa će ekonomski sunovrat biti po želji i potezu olovke građana Republike Srpske.
BUKA