Connect with us

Politika

HOĆE LI MINIMALAC BITI SMANJEN: Poslodavci predlažu 800 KM, vlast se „PRAVI MRTVA“

Svakodnevna opravdana ili neopravdana poskupljenja, otkazivanje inostranih poslova, gašenje radnih mjesta, skoro pa izjednačavanje primanja nekvalifikovanih radnika u javnoj upravi sa njihovim kolegama sa srednjom stručnom spremom…

Uz radnike koji su zadovoljni jer su umjesto 700 KM dobili 900 maraka na račun ovo su neki od efekata povećanja najniže plate u Republici Srpskoj.

Prošao je prvi mjesec obračuna na osnovu decembarske odluke Vlade RS da minimalac u Srpskoj od 1. januara bude 900 KM. Neki radnici su dobili platu po novom obračunu, a neki tek treba da je dobiju.

Ono što prosječan građanin svakodnevno osjeti na novčaniku jeste inflacija, ili masovna poskupšljenja roba i usluga. Odgovor na sve je isti – to je zbog minimalca.

Šta je vlast u RS nagnalo da ostane pri odluci da značajno podigne najnižu platu, dok je vlast u FBiH odlučila da je neznatno poveća na 619 maraka? Teško je sada reći, ali prema riječima predsjednika RS Milorada Dodika, cilj je bio zaustavljanja masovnog odlaska radne snage iz Srpske. Nezvanično, prevagnula je ipak želja ministarke finansija Zore Vidović i premijera Radovana Viškovića da na ovaj način obezbijede veće prihode u budžet po osnovu poreza i doprinosa.

-Dodik je u jednom trenutku bio za dogovor s poslodavcima, ali su Vidovićeva i Višković čvrsto ostali pri tome da se minimalac poveća po svaku cijenu – kaže izvor Srpskainfo.

“Pitanje je šta se sada može uraditi”
Poslovna zajednica je od početka bila protiv 900 KM. A, kakve su sada njihove procjene o uticaju povećanja minimalca?

-Mi smo potrošili dosta vremena, radili smo analize i nema nikavog drugog rješanja osim vraćanja minimalca sa 900 na 800 maraka. Pitanje je da li je i to sada rješenje jer su ljudi prema inostranim partnerima poslali informaciju da sve mora da bude skuplje. Dio poslova je već izgubljen, kao i neka radna mjesta. Tako da je pitanje šta se sada može uraditi – kaže za Srpskainfo Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca RS

Da je vlast u Srpskoj, na neki način, priznala da je napravila probleme odlukom o minimalcu, pokazao je i nedavni sastanak u Palati RS čiji je domaćin bio Milorad Dodik. Postavlja se pitanje – da li je to potvrda spekulacija da je Dodik naknadno saznao da mu najbliži saradnici nisu predstavili sve posljedice drastičnog povećanja minimalca? Podsjetićemo da je on govorio o cifri od čak 1.050 KM.

Kako je nakon sastanka u Palati rečeno, dogovoreno je da u narednih nekoliko dana poslodavci, zajedno sa Vladom, pokušaju da nađu način kako da pomognu onim firmama koje su u problemu zbog rasta minimalca.

–Sastanaka sa Vladom nije bilo. I ako ih ga bude, oni su zakasnili – rekao nam je Saša Trivić.

“Nered u oblasti zarada”
Bez posljedica nije ni javna uprava. Mada se nisu protivili povećanju minimalca, sada su se našli u drugim problemima.

-Povećanje minimalca je unijelo apsolutni nered u oblast zarada za zaposlene čije plate se uređuju zakonom o platama. Podsjetiću da je takvih 54.000 radnika u RS i da to nije problem samo u javnoj pravi. To je problem i u prosvjeti, pravosuđu, policiji, oblasti zdravstva jer su svim tim ljudima plate regulisane na osnovu zakona. I bez njihovih izmjena u NSRS nemoguće je ispraviti ovaj nered. A, on se ogleda u tome da su ljudi koj rade kao nekvalifikovani radnici, koji nemaju nikakvu odgovornost, sustigli sa svim primanjima službenike sa srednjom stručnom spremom, koji će sada biti demotivisani – kaže za Srpskainfo predsjednik Sindikata uprave RS Božo Marić.

Jer, dodaje Marić, takav radnih postavlja pitanje zašto bi, gotovo za isto primanje, radio odgovorniji posao od onoga bez odgovornosti.

–Kvalitet javne uprave će znatno opasti ukoliko ne dođe do povećanja ostalih plata. Dakle, pošto su neke poruke u javnosti loše interpretirane, naglašavam da mi nismo protiv povećanja minimalca i smatramo da ni on nije dovoljan za život. Ali, rast minimalca mora da prati i rast ostalih plata jer onda se postavlja pitanje čemu ljudi ulažu vrijeme i novac u obrazovanje da bi bili stručni, da bi mogli da odgovore najtežim zahtjevima – poručuje Marić.

Đogo: Na početku više negativnih efekata
Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kaže da je činjenica da sada vidimo mnogo više negativnih efekata povećanja minimalca, dok će se ostali efekti vidjeti tek za nekoliko godina.

-U ovo trenutku vidimo da određene firme, ne samo da najavljuju, nego su neke već zatvorile pogone. Znam konkretno da je nedavno jedna tekstilna firma ugasila 60 radnih mjesta i skoro je direktno povezano sa odlukom da se poveća minimalac. Ali i zbog stanja na inostranom tržištu koje u EU, pogotovo u Njemačkoj, nije bajno. Ali, ispod tri mjeseca rano je govoriti o prvim efektima. A tek koz par godina moći ćemo da podvučemo crtu i da kažemo da je to bilo dobra ili loša odluka – kaže Đogo za Srpskainfo.

Činjenica je, dodaje on, da minimalac u RS probija sve evropske norme o odnosu prosječne i minimalne plate. Sada su tri četvrtine prosječne plate u RS minimalac.

-To nije poznato u ekonomskoj teoriji da je to neko uspio uspješno da uradi, ali s obzirom da smo mi zemlja čuda, nije isključeno da to kod nas može da ima neki pozitivan efekat u smislu stabilizacije migracionih kretanja. Uvijek, kada se preduzme neka radikalna mjera, prvo se osjete negativni efekti, tek nakon proteka vremena se počnu osjećati pozitivni efekti – kaže Đogo.

U proteklim sedmicama vidjeli smo da mnoge firme ili javne ustanove podižu cijene svojih usluga iako je jasno da nemaju radnike koji rade na minimalac. Ili ih imaju jako malo. Da li u tome postoji ekonomska logika?

-Ima logike. Ne možete dopustiti da radna snaga koja je rijetka radi za platu blizu minimalca. Primjera radi, ako povećate minimalac čistačici na 900 KM, onda ne možete dopustiti da vaspitačica koja je imala platu 1.100 KM sada ima platu veću za samo 200 KM. Ne bih rekao da je to u potpunosti neosnovano. Ljudi su socijalna bića, ravnaju se spram drugih ljudi. Ako plate rastu onima „na dnu“, onda moraju da rastu plate i onima iznad njih kako bi se održala ta neka razlika – ilustruje Đogo.

Related Topics:

Politika

Pokret Sigurna Srpska širi se Republikom Srpskom! FORMIRAN PRVI OPŠTINSKI ODBOR U ISTOČNOJ ILIDŽI

Ideja Pokreta Sigurna Srpska nezaustavljivo se širi Republikom Srpskom. Nakon druženja sa građanima u Trnovu, u Istočnoj Ilidži održan je prvi Sabor Sigurne Srpske, na kojem je formiran i prvi opštinski odbor PSS-a. Za predsjednika Opštinskog odbora PSS Istočna Ilidža izabran je Bojan Dragić.

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, Draško Stanivuković, poručio je da za njega politika predstavlja priliku da se stvori sigurna budućnost za sve generacije.

– Politika je borba za sigurnu budućnost naše djece, naših roditelja i svih onih koji žive u Republici Srpskoj. Danas šaljemo snažnu poruku koliko je važno da čuvamo i gradimo svaki dio naše Republike – rekao je Stanivuković.

On je istakao da građani Istočne Ilidže prepoznaju ideju PSS-a, sažetu u dvije riječi – Sigurna Srpska.

– Trebaju nam institucije koje rade svoj posao, ljudi koji vjeruju u budućnost i ljudi kojima će Srpska vjerovati. Tim smo koji će posvećeno raditi, koji neće stajati, i koji ima jasan plan da u narednih nekoliko mjeseci formira sve opštinske i gradske odbore – naglasio je Stanivuković.

Posebnu pažnju Stanivuković je posvetio mladima, ističući da ozdravljenje nacije počinje upravo brigom o mladim ljudima.

– Mladi moraju da se ističu po znanju i pameti. U našem programu je uvođenje uniformi u škole, kao i udaljavanje kockarnica i kladionica od škola i omladine – poručio je on.

Na čelu novoformiranog odbora nalaze se mladi ljudi, a Stanivuković je čestitao Bojanu Dragiću na izboru za predsjednika Opštinskog odbora, kao i Božidaru Novakoviću, predsjedniku mladih, koji će okupljati nove generacije spremne za promjene.

Zahvalio je i načelniku opštine Istočna Ilidža, Marinku Božoviću, na podršci, ističući da se samo jedinstvom mogu graditi nove pobjede za Republiku Srpsku.

Novoizabrani predsjednik OO PSS Istočna Ilidža, Bojan Dragić, poručio je da je riječ o prvom opštinskom odboru koji je formiran u okviru Pokreta Sigurna Srpska.

– Drago mi je što upravo sa Istočne Ilidže krećemo sa ovom pričom. Ovdje smo u prethodnih 20 godina pravili dobre rezultate i odatle krećemo dalje. Biću prvi među jednakima i zajedno idemo dalje – rekao je Dragić.

On je najavio da slijedi formiranje novih odbora u regiji, uključujući Sokolac, Pale i Istočno Novo Sarajevo, sa ciljem snažnog organizacionog jačanja Pokreta Sigurna Srpska u narednom periodu.

Nastavi čitati

Politika

“Dodik UPOZOREN da se ne pridržava onoga na šta se obavezao” Crnadak prenio stavove iz SAD

Dejton, vladavina prava i stabilnost u regionu ostaju čvrst okvir američke politike, a bez konkurencije glavni prioritet SAD trenutno je Južna interkonekcija. Ovo je na društvenim mrežama objavio šef kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak, koji boravi u višednevnoj posjeti SAD.

– Podrška cjelovitoj Bosni i Hercegovini je neupitna, ali Vašington uvažava Republiku Srpsku i zato je nejasno zašto Vlada i druge institucije Republike Srpske još uvijek nisu otvoreno podržale prijedlog Vlade SAD – naveo je Crnadak. Pitanja energije širom svijeta, ne samo kod nas, kako je dodao, biće u velikom fokusu američkog djelovanja, što je na IDU Forumu potvrdio i senator Dejv Mekkormik, predsjednik Komisije za energiju, kao i drugi predstavnici Republikanske partije. – Razgovori sa predstavnicima zakonodavne vlasti i establišmenta u Vašingtonu potvrđuju da je nedavno skidanje sankcija bilo iznenađenje, ali da je, iako uz rezervu, prihvaćeno, zbog objašnjenja da postoje garancije da će nakon toga uslijediti prekid političkih napetosti i dugotrajna stabilnost – istakao je Crnadak. U kabinetima u Vašingtonu stanje u Bosni i Hercegovini sada se prati i više nego uobičajeno, tvrdi on, kako bi se utvrdilo da li će se očekivanja ispuniti.

– Koliko je tema važna, najbolje pokazuje činjenica da u Senatu i Kongresu Republikanci i Demokrate na ovom rade zajedno, uključujući i poseban zakon o problemu korupcije na Zapadnom Balkanu, koji je sve bliži usvajanju. Iz više izvora nezvanično mi je potvrđeno da je prije deset dana Dodik upozoren da se ne pridržava onoga na šta se obavezao. Ne radi se o javnim izjavama senatora Greslija, nego o konkretnoj opomeni koja mu je prenesena preko jedne od njegovih najbližih saradnica – tvrdi Crnadak.

Naveo je da je imao i važan sastanak s generalnim sekretarom Evropske narodne partije Dolors Monserat i međunarodnim sekretarom Patrikom Folerom o budućnosti PDP, narednim izborima i evropskom putu BiH.

Nastavi čitati

Politika

BLAGOJEVIĆ: Neistina iz Ustavnog suda BiH

Osim što duže od tri mjeseca neće da riješi pravno jednostavan predmet po zahtjevu za ocjenu ustavnosti odluke Narodne skupštine o imenovanju neustavne i zbog toga takozvane vlade Republike Srpske, Ustavni sud Bosne i Hercegovine u tom predmetu iznosi i neistinu.

Naime, 28.11. ove godine taj sud je saopštio javnosti na svom internet portalu da je u predmetu broj U-29/25, a to je predmet neustavne vlade Save Minića, razmatrao taj slučaj na 164. plenarnoj sjednici održanoj 27. i 28.11.2025. i da će, kako stoji u tom saopštenju:

“s obzirom na to da rasprava nije završena Ustavni sud na NAREDNOJ sjednici nastaviti raspravu i donijeti odluku.”

Međutim, u petak 5.12.2025. godine Ustavni sud BiH je saopštio da će njegova naredna (vanredna plenarna) sjednica biti održana 9.12. ove godine, da joj je predmet samo jedna tačka (zahtjev Darka Babalja za ocjenu ustavnosti Zakona o finansiranju političkih organizacija), a da će naredna 165. redovna plenarna sjednica tog suda biti održana 15.12.2025. godine. Međutim, ni na toj sjednici neće biti nastavljena rasprava niti će biti odlučivano o zahtjevu za ocjenu ustavnosti odluke o imenovanju tzv. vlade Save Minića.

Dakle, Ustavni sud BiH u tom predmetu 28.11. ove godine javnosti obeća jedno, a onda se samo nekoliko dana nakon toga ispostavi da je taj sud 28.11. govorio neistinu, jer ni na jednoj od naredne dvije sjednice u decembru ove godine neće nastaviti raspravu niti donijeti odluku u navedenom predmetu, čime Ustavni sud BiH saučestvuje u omogućavanju da i dalje funkcioniše jedna neustavna vlada, imenovana očiglednim kršenjem Ustava BiH.

Jer, ako Ustav BiH propisuje, a propisuje u članu 3, da su entiteti dužni da se pridržavaju odluka institucija BiH, pa kada Milorad Dodik predstavljajući se kao predsjednik Republike predloži Savu Minića za premijera iako je u trenutku davanja tog prijedloga Dodik uveliko prestao biti predsjednik Republike, jer mu je zabrana da obavlja tu funkciju određena pravosnažnom presudom Suda BiH, pa kada Narodna skupština uprkos toj presudi prihvati Dodikov prijedlog i imenuje Savu Minića za premijera, time je toliko očigledno prekršen Ustav BiH.

I zato, imajući u vidu da je riječ o pravno jednostavnom predmetu, čovjek se poslije svega rečenog ne može oteti utisku da Ustavni sud BiH oteže sa odlukom ne bi  li u tom predmetu nezdravim snagama u tom sudu, i onima oko njega, bilo omogućeno da takvim otezanjem ishode za njih povoljnu odluku da u ovom slučaju navodno nije prekršen Ustav BiH, iako je i tim snagama, kao i cjelokupnoj javnosti, jasno da je imenovanjem tzv. vlade Save Minića došlo do kršenja tog ustava.

Nastavi čitati

Aktuelno