U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom.

Ujutro i prije podne očekuje se smjena sunčanih i oblačnih perioda, prolazna kiša moguća je ponegdje na istoku i u Hercegovini, dok će sunčanije biti na sjeveru, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U poslijepodnevnim časovima postepeno naoblačenje usloviliće kišu ili pljuskove koji će biti izraženije na istoku i u centralnim krajevima, dok su lokalno moguće nepogode sa jačim pljuskovima i obilnijim padavinama, uz pojavu grada.

Jutarnja temeperatura vazduha biće od devet do 16, u višim predjelima od sedam, dnevna od 21 do 27, u višim krajevima od 15 stepeni Celzijusovih.

Poljoprivredni proizvođači u Unsko-sanskom kantonu nisu na vrijeme dobili obećana sredstva za proljetnu sjetvu, koja se privodi kraju, što im je značajno otežalo poslove oko sjetve.

“Zbog čega je to tako, nije nam poznato, jer kada god se obratimo nadležnom kantonalnom ili federalnom ministarstvu, oni prebacuju lopticu jedni na druge. Zašto sredstva nisu isplaćena na vrijeme, prije početka sjetve, nije nam poznato, a također moram istaći kako nismo još dobili poticajna sredstva za posljednji kvartal prošle i prvi kvartal ove godine”, kazao je Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mesa i mlijeka USK.

Prema njegovim riječima, to je uticalo na kvantitet i kvalitet sjetve, jer su farmeri zasijali manje površina i pripremili ih na manje kvalitetan način.

“Sigurno je kako će biti smanjeni prinosi od sjetve, a nisu nam pogodovale niti vremenske prilike, i to će se zasigurno odraziti posebno na sjetvu i kvalitet kukuruza”, kazao je Veladžić.

Prema njegovim riječima, sjemenski kukuruz i herbicidi su značajno poskupjeli u ovoj godini, a poljoprivrednici smatraju kako za to nije bilo opravdanih razloga.

Veladžić ističe kako su poljoprivrednici zadovoljni programima podrške, ali ne i harmonizacijom isplata, zbog čega su farmeri u stalnoj neizvjesnosti. “Ista situacija se ponavlja iz godine u godinu, obećali su nam da će se to promijeniti, ali sve je ostalo na istom. Ipak, pozitivno je što su značajno olakšane administrativne prijave za poticajna sredstva, jer nam je to u prošlosti stvaralo velike probleme”, naveo je Veladžić.

Proljetnom sjetvom na području Unsko-sanskog kantona obuhvaćeno je oko 26.000 hektara zemljišta, što je značajno manje u odnosu na ranije godine. Prema zvaničnim podacima, Unsko-sanski kanton raspolaže sa 105.000 hektara obradivih površina, od čega je neiskorišteno oko 60 procenata zemljišta.

Zbog problema u poljoprivrednoj proizvodnji koji su prisutni godinama, sve više ovdašnjih poljoprivrednika se odlučuje na zatvaranje farmi i odlazak na rad u inostranstvo, pa je trenutno evidentan problem nedostatka radne snage.

“U ovom trenutku kako-tako opstaju porodična gospodarstva, ali mnogi poljoprivrednici stavljaju katance na svoje farme”, navodi Veladžić.

Kod Spomenika “12 beba” na banjalučkom Novom groblju danas je služen parastos i položeno cvijeće povodom obilježavanja 32 godine od stradanja 12 banjalučkih beba.

Cvijeće su položili članovi porodica 12 banjalučkih beba, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Egić, predsjednik Republičke organizacije zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Isidora Graorac, predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske Goran Rogić, kao i pripadnici Trećeg pješadijskog (Republika Srpska) puka, te predstavnici Gradske uprave.

Simbolično je položeno 12 bijelih ruža za tragično preminule bebe, kao i jedna crvena ruža za Slađanu Kobaš.

U 11.00 časova predviđeno je polaganje cvijeća na Spomen-obilježje “Život” u centru grada, a najavljeno je i prisustvo srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović i predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića.

U Banjaluci se danas obilježavaju 32 godine od smrti 12 beba u tadašnjem Kliničkom centru koje su umrle zbog nerazumijevanja svjetskih moćnika koji nisu dozvolili transport kiseonika.

Odlukom Savjeta bezbjednosti UN u maju i junu 1992. godine bili su zabranjeni međunarodni letovi, čak i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je preminulo 12 tek rođenih beba koje su bile u inkubatorima.

Trinaesta beba Slađana Kobaš izgubila je bitku za život sa 14 godina, a četrnaestoj bebi Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posljedice za cijeli život.