Ukidanje akciza na gorivo u BiH je trenutno gotovo nemoguća misija jer je riječ o prihodu koji je prošle godine iznosio skoro 596 miliona KM, pa je jedno sigurno – stranke na vlasti bi se teško odrekle ogromne svote u budžetu.

Dakle, poučeni brojnim ranijim iskustvima, teško je da bi država digla ruke od ovog iznosa, koji u konačnici donosi i više novca u državnu kasu, jer se radi o nametu na koji se obračunava i PDV.

Gorivo poskupljuje iz sata u sat
Baš zbog toga u skraćenu proceduru za ukidanje akciza na gorivo, koje zbog nemira na Bliskom istoku poskupljuje gotovo iz sata u sat, malo ko može i povjerovati, a ako se bude primjenjivala redovna procedura – put je maratonski.

“Ovakve inicijative, koje se odnose na akciznu politiku, PDV i slično, moraju proći kroz Upravni odbor (UO) Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Samim tim, mora proći i kroz obje entitetske vlade, a pogotovo inicijative koje imaju direktan uticaj na budžet”, pojašnjava sagovornik “Nezavisnih novina”.

Ali to, međutim, nisu jedine adrese kojima bi putovala ovakva zamisao.

Analiza i procjene
“Odjeljenje za makroekonomsku analizu UIO mora da uradi analizu, odnosno procjene, a onda UIO dostavlja mišljenje UO UIO. UO UIO nakon toga donosi odluku da li će podržati izmjene Zakona o akcizama”, pojašnjava naš sagovornik.

Ukoliko bi članovi UO UIO BiH za to dali zeleno svjetlo, ni tada posao ne bi bio gotov. Ni pola posla.

“Nakon toga, o tome odlučuje Savjet ministara BiH, a ako bi izmjene Zakona o akcizama podržali ministri, to treba da prođe i oba doma u Parlamentarnoj skupštini BiH”, pojašnjava naš sagovornik.

Međutim, ni tada građani ne bi dobili jeftinije gorivo, jer na red dolazi famozni pravilnik, poput onoga za koji su svi u BiH čuli pri još nezavršenoj proceduri vraćanja PDV-a na prvu kupljenu nekretninu.

“Sjećate se, zakon koji reguliše povrat PDV-a na prvu nekretninu stupio je na snagu 12. aprila, kada je počeo da curi rok od 60 dana da se završi i ostatak posla, što znači da je to trebalo da bude okončano početkom juna. Uskoro će godina dana kako je zakon stupio na snagu, a pravilnik još nije donesen. Eto, toliko”, kaže naš sagovornik.

Skraćeni postupak
Podsjetimo, Saša Magazinović (SDP BiH), poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine (PS) BiH, u srijedu je iznio ideju o ukidanju akciza na gorivo, ali po skraćenom postupku.

“Ono što danas predlažemo je drugačiji model od onoga u vrijeme korone. Ovim modelom se predviđa da se daje zakonska mogućnost Vijeću ministara da u slučaju poremećaja tržišta ili drugog opravdanog razloga Vijeće ministara može donijeti odluku o privremenom ukidanju ili smanjenju iznosa akcize na naftne derivate definisane zakonom. Odluka te vrste se može donijeti u bilo kojem trenutku, bez usvajanja novog zakona, parlamentarne procedure, gubljenja vremena, na period od maksimalno šest mjeseci u toku jedne godine”, rekao je Magazinović.

Ovu inicijativu podržao je i delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH Želimir Nešković (SDS), jer bi se, navodi, ublažio skok cijena goriva. On ističe da postoji više mogućnosti i načina na koje se može uticati na akcize i cijene goriva.

“Kao što je rekao i kolega Magazinović, kada su u pitanju akcize ne treba dirati taj dio koji se odnosi na putnu infrastrukturu, ali onaj dio koji se odnosi na prihod u budžetu može da se koriguje. Modaliteti su razni, od iznosa koji se može dogovoriti do totalnog ukidanja, što može trajati mjesec dana, dva, tri… To bi imalo pozitivan efekat, kako za građane, tako i za privatni sektor u državi”, naveo je Nešković.

Stav stručnjaka
Ekonomista Igor Gavran ističe da ovakva mjera može imati pozitivan efekat samo ukoliko bi se paralelno preduzimale i druge mjere, uključujući kontrolu i sankcionisanje zloupotreba na tržištu koje već vidimo. Podsjeća da cijene na pumpama već rastu, iako je gorivo na tržištu BiH kupljeno po nižim cijenama, a nove količine za koje se očekuje da budu skuplje još nisu u prodaji.

Prema riječima Gavrana, ako sada takvim, kako ih je nazvao, prevarantima, ukinemo ili smanjimo akcizu – samo ćemo ih dodatno ohrabriti da još više povećaju svoj profit jer će kupac imati iluziju da cijena nije drastično viša, pošto neće platiti iznos akcize, a prodavač će još lakše moći “prikriti” zloupotrebu situacije i ekstra profit.

“Mnogo bi korisnije za građane i privredu bilo da vlasti imaju adekvatne rezerve naftnih derivata i po potrebi ih plasiraju na tržište po nižim cijenama, kao i da ograniče marže i cijene kako bi ograničili njihov rast. Čak i danas, sa cijenama koje su već više nego prije sedmicu ili mjesec dana, moglo bi biti povoljnije ugovoriti nabavku većih količina goriva direktno s nekim od prerađivača tamo odakle se gorivo još može nabaviti relativno lako i eventualno osloboditi akcize takvo gorivo plasirano putem robnih rezervi ili drugih institucija, uz strogo kontrolisanu prodaju i cijene”, kaže Gavran za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, ukidanje ili smanjenje akcize bez ikakvih drugih kontrolnih mjera bi samo umanjilo budžetske prihode, dok smanjenje cijene za krajnjeg kupca vjerovatno ne bi bilo u punom iznosu ove razlike, a ubrzo bi se moglo i potpuno izbrisati ako se cijene nastave formirati na bazi pohlepe umjesto stvarnih troškova.

“Ni kontrola krajnjih marži u maloprodaji nije dovoljna jer imamo na tržištu kompanije sa vlastitim terminalima, rafinerijama, pa i izvorima nafte, koje s lakoćom mogu u svom lancu snabdijevanja prikazati cijene kako im odgovara. Potrebna je kontrola cijelog lanca i ukoliko podaci ne održavaju realno stanje na tržištu obračun bazirati na realnim procjenama i podacima koji su pouzdaniji”, ističe Gavran.

Podaci UIO BIH
Iz UIO BiH nam je potvrđeno da je u BiH prošle godine uvezeno gorivo (benzin, dizel, lož-ulje te ostala goriva) ukupne vrijednosti 1.998.300.436 KM.

Prema Zakonu o akcizama u BiH, trenutno se plaća akciza po litri i to za dizel-gorivo i ostala plinska ulja 0,30 KM, za bezolovni 0,35 KM, a za motorni benzin 0,40 KM.

Osim akciza, u cijenu litre derivata ulaze i dvije putarine: putarina od 0,15 KM po litri derivata za održavanje puteva, te putarina od 0,25 KM po litri derivata za izgradnju auto-puteva i za izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva.

Pored akcize i putarina, u osnovicu za obračun PDV-a ulaze troškovi proizvodnje i ostali zavisni troškovi (transport, skladištenje…). Sve skupa, dakle, predstavlja osnovicu za obračun PDV-a, koji u BiH iznosi 17 odsto.

Vrtoglavi prihodi
Prihodi su, samo po osnovu akciza, vrtoglavi.

“UIO je u 2025. godini prikupio prihode po osnovu akciza na naftu i naftne derivate u ukupnom iznosu od 595,6 miliona KM”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz UIO BiH.

Dok, dakle, malo ko vjeruje da bi se država odrekla ovog prihoda, ni prvi korak do toga još nije načinjen.

“Inicijativa nije zaprimljena u kancelariji predsjedavajućeg UO UIO”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz kancelarije predsjedavajućeg UO UIO.