Connect with us

Zanimljivosti

UGLEDNA NAUČNICA O SUDBINI SVITACA: Da li smo posljednja generacija koja ih vidi?

Za one koji su djetinjstvo proveli na selu, svici nisu bili nepoznata pojava već deo svakodnevice tokom letnjih večeri. Pojavljivali su se u velikom broju na netaknutim obodima šuma i livada. Danas u periodu hiperurbanizacije, postali su prava rijetkost.

Ova čudesna bića su na mnogo načina obogatila čovječanstvo. U kulturama širom svijeta, ovi bioluminiscentni insekti veoma su cijenjeni; njihovi nježni svjetlosni plesovi slave se u narodnim pričama, umetnosti, poeziji i književnosti.

Uprkos tome, gorka istina je pred nama, a to je da svici nestaju, i to brže nego što većina primjećuje ili je toga uopšte svjesna. Naučnici odavno upozoravaju da bi naša generacija mogla biti posljednja koja će ih vidjeti u prirodi.

Ponešto o ovim čudesnim bićima
Svici naseljavaju i ekološki veoma raznolika staništa, od močvara do poljoprivrednih površina, a oni srećniji ih mogu vidjeti čak i u gradskim parkovima, na periferiji. Njihove larve, koje mogu biti vodene, poluvodene ili kopnene, provode mjesece ili godine hraneći se puževima, glistama i drugim plijenom.

Nasuprot tome, odrasle jedinke svitaca žive kratko i uglavnom se ne hrane. Luciferaza svitaca, prvi enzim koji proizvodi svjetlost i koji je kloniran i genetski sekvenciran, moćan je alat koji je omogućio mnoga dostignuća u molekularnoj biologiji, kao i farmaceutskim i biomedicinskim istraživanjima.

Posljedice njihovog izumiranja su ozbilje po ekosistem
Na izrazito negativno posledice njihovog izumiranja po ekosistem godinama unazad upozorava i profesorka dr Sara Luis, jedna od vodećih svjetskih stručnjaka za svice, čiji je naučni doprinos važna osnova za razumevanje raznovrsnosti ovih čudesnih buba. Ona je u razgovoru za beogradski MONDO odgovorila na krucijalno pitanje koje smo joj postavili; da li smo zaista posljednja generacija koja će ih vidjeti?

“Svicima su potrebni čist vazduh, čista voda i nezagađeno zemljište kako bi uspešno završili svoj životni ciklus, njihovo prisustvo je pokazatelj zdravog ekosistema”, ističe dr Luis.

“Smanjivanje brojnosti ovih insekata je veoma ozbiljna stvar, jer smanjuje količinu hrane dostupne većim životinjama, poput ptica, vodozemaca i gmizavaca”, kaže dr Sara Luis, inače profesorka emerita biologije na Univerzitetu Tafts u Masačusetsu.

Drugim riječima, nestanak svica nije samo gubitak jednog lijepog prizora, već jasan signal da se prirodni sistemi urušavaju.

“Male stvari koje pokreću svijet”
Kako ističe profesorka Luis, insekti igraju ključnu ulogu u prirodi.

“Insekti se često nazivaju ‘malim stvarima koje pokreću svijet’, jer čine osnovu svih kopnenih lanaca ishrane. Pad populacije je ozbiljna stvar, jer smanjuje količinu hrane za veće životinje poput ptica, vodozemaca i gmizavaca.”

Drugim riječima, nestanak svitaca može pokrenuti lančanu reakciju koja se širi kroz čitav ekosistem.

Već nestaju sa mjesta gdje su nekada bili uobičajeni
Iako ne možemo tačno utvrditi trenutno stanje, negativne posljedice su uočljive.

“Mnoge vrste svitaca više se ne mogu videti na mestima gde su nekada uspevale”, kaže Luis za MONDO.

Praćenje njihovog nestajanja danas se sve više oslanja na projekte građanske nauke, poput platforme iNaturalist.

“Mnogo očiju na mnogo mesta pomaže da se prikupe dragocjeni podaci”, dodaje ona.

Prema njenim riječima, faktore koje navodi kao najveće “krivce” za njihovo nestajanje su:

gubitak staništa zbog urbanizacije i gradnje (osnovni problem)
upotreba vještačkog svjetla (remeti proces parenja, mužjaci i ženke se jednostavno ne pronalaze)
prekomerna upotreba pesticida (hemikalije ne utiču samo na odrasle jedinke, već i na larve koje se razvijaju u zemljištu i vodi)
“U svetu postoji više od 2.600 vrsta svitaca, sa veoma različitim potrebama i načinima života. Do sada smo procijenili stanje oko 150 vrsta, i oko 20 odsto njih već je ugroženo i prijeti im rizik od izumiranja u narednim decenijama ako ne preduzmemo mjere zaštite”, upozorava profesorka Luis.

Postoji i tračak nade – ali vrijeme ističe
Ipak, nisu sve vijesti loše.

“Neke otpornije vrste se dobro snalaze – mogu da žive u različitim staništima, a neke čak podnose i jaka gradska svjetla”, kaže Luis.

Ova ohrabrujuća činjenica svakako ne menja osnovnu sliku – broj vrsta koje nestaju raste, a prostor u kome mogu da opstanu sve je manji. Ako se trenutni trendovi nastave, upozorenja naučnika postaju sve direktnija: svjetlost svitaca mogla bi da postane stvar prošlosti.

Signal je jasan – trend hiperurbanizacije ide u pogrešnom pravcu. Više nije pitanje samo da li svici nestaju, jer na to naučnici već imaju odgovor, pitanje je da li ćemo sprečiti da budemo “posljednja generacija” koja će svice vidjeti u prirodi.

Related Topics:

Zanimljivosti

Okrenuli JAGNJE NA RAŽNJU u zgradi usred Berlina (VIDEO)

Jedna porodica, navodno porijeklom sa Balkana, izazvala je “šok u Berlinu”. Ako je suditi po video snimku, koji kruži mrežama, oni su razložili su vatru i okrenuli jagnje na ražnju na terasi velike stambene zgrade usred njemačke prijestolnice. Pri tom ih, kako se navodi u jednoj objavi, “uopšte nije bilo briga za druge stanare”. U cijeloj zgradi se osjetio dim, ljudi nisu mogli otvoriti prozore svojih stanova, a nisu mogli ni nestašne komšije natjerati da ugase vatru.

Miris dima i mesa se širio i kroz ventilacijske otvore i potpuno “preplavio” stanove. Stanari, koji su došli s posla i htjeli da se odmore, našli su se u problemu. – Kad je jedan od njih otišao da se požali, na njihovom blakonu je zatekao “improvizovanu spravu sa užarenim ugljem” – navodi se u jednoj objavi. “Impropvizovana sprava” je, naravno, ražanj, a na ražnju – jagnje.

Uslijedila je svađa. Ljubiteljima jagnjetine nije padalo na pamet da prekinu dernek: tvrdili su da imaju pravo da u iznajmljenom stanu rade šta im je volja, odakle god redovno plaćaju stanarinu. I to su glasno uzvikivali.

Komšije, koje se nisu slagale s tim stavnom, pozvale su policiju. I tu bi zabavio bio kraj, da nije – interneta.

Jer, priča o “porodici sa Balkana” i njihovom praktikovanju narodnih običaja, uz pomoć “improvizovane sprave” na blakonu, izazvala je lavinu živopisnih komentara.

Jedna od glavnih tema je: odakle su, u stvari, ovi ljubitelji jagnjetine. Dok neki očevici tvrde da ta porodica uopšte nije sa Balkana, nego iz Irana, dok se ostali raspravljaju na temu: Srbi, Bosanci ili Romi? – Ovi Srbi su carevi! Ako je jagnje na ražnju, to mora biti Bosanac. Ganci, garant – neki su od komentara.

– Koga boli …. ko su i odakle su. Nek su oni opalili ražanj, a ostalo manje bitno – naveo je jedan komentator.

Bilo je i komentara u stilu “što ti je život, ne možeš ni janje na balkonu ispeći”, ili “nećemo u EU, živjela sloboda”, bilo je i socijalnih momenata.

– A te komšije, što se bune, uopšte ne intersuje koliko im je gazda u posljednje vrijeme povećao kiriju i sad još treba da paze šta rade u tim presupim stanovima – jedan je od komentara.

Među brojnim komentarima na “naškom”, našao se i jedan na njemačkom jeziku. – Mogli su normalno da jedu sa tim ljudima, ali ne, oni su odlučili da ih napadaju – glasi komentar na vrlo dobrom njemačkom.

Reklo bi se, sto ljudi, sto ćudi. Ali ražanj na blakonu u evropskoj metropoli, u zgradi sa nekoliko desetina stanova … to je ipak malo previše, čak i za “balkanska pravila”.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Zanimljivosti

VJEROVALI ILI NE! Farmer tvrdi da mu je muzika sa svadbe usmrtila 140 kokošaka

Neobičan incident je zabilježen u jednom selu, u indijskoj državi Utar Pradeš, a pošto je farmer prijavio masovno uginuće svojih kokošaka.

Slučaj je izazvao pažnju javnosti, ali i pokrenuo raspravu o tome koliko buka može uticati na životinje.

Šta se dogodilo? Prema navodima lokalnih medija, S. A. je podnio prijavu policiji, pošto je zatekao desetine uginulih kokošaka. Iste večeri, u komšiluku je organizovano svadbeno veselje, uz muziku, povorku i veliki broj ljudi, dok je farmer insistirao da je upravo ono što se tada događalo “povezano sa incidentom”. Za muziku je, tokom zabave, bio zadužen di-džej, a farmer tvrdi da je svadbena povorka prošla pored njegovog imanja, oko 21.30 časova, kada se navodno živina “uznemirila zbog buke”.

Istraga u toku

On tvrdi da je uginulo čak 140 kokošaka. “Buka je bila toliko intenzivna da su se kokoške uplašile i uginule”, navodi se u podnesenoj prijavi. Nadležni saopštavaju da istražuju neobičan slučaj i da li je muzika, koju je puštao K. J, zaista mogla da izazove štetu. Takođe, provjerava se da li je tokom proslave prekoračen zakonski dozvoljen nivo buke, piše People.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

FENOMEN KOJI IMA POSEBNO ZNAČENJE! Plavi puni Mjesec uskoro će se pojaviti na nebu

Krajem maja na nebu će se pojaviti plavi puni Mjesec, pojava koja privlači pažnju kako astronoma amatera, tako i ljubitelja noćnih posmatranja. pak, plavi puni Mjesec ne znači da će naš satelit zaista promijeniti boju.

Ova pojava, koja će se dogoditi 31. maja 2026. godine u 10:45 po srednjoevropskom vremenu, označava dodatnu punu fazu Mjeseca u jednom lunarnom ciklusu. Najčešće se odnosi na drugi pun Mjesec u istom kalendarskom mjesecu, što će biti slučaj u maju 2026. godine.

Zašto se zove “plavi pun Mjesec”
Naziv “plavi puni Mjesec” ima dugu istoriju. Još u 16. vijeku koristio se kao metafora za nešto nemoguće, dok je kasnije dobio doslovnije značenje. Nakon erupcije vulkana Krakatau 1883. godine, čestice u atmosferi učinile su da Mjesec ponekad poprimi plavičasti ton. Savremena definicija potiče iz 20. vijeka i s vremenom je pojednostavljena i popularizovana, prenosi fakt.pl. Iako naziv sugeriše rijetkost, ova pojava se dešava relativno često zbog nesinhronizovanosti lunarnih i solarnih ciklusa. Zbog toga se na svakih nekoliko godina dogodi 13 punih Mjeseca umjesto uobičajenih 12. Sledeća takva godina je 2027, što dodatno povećava interesovanje posmatrača neba.

2028. nas čeka rijedak fenomen
Posebnu pažnju izaziva godina 2028, kada će 31. decembra plavi puni Mjesec biti ujedno i superpun Mjesec i potpuno pomračenje Mjeseca. Ovo je izuzetno rijetka kombinacija koja Mjesec čini većim, svjetlijim i sa crvenkastim odsjajem, što je značajno za astronomska posmatranja.

Nastavi čitati

Aktuelno