Connect with us

Politika

HRVATSKA IMA NOVI STAV O TRGOVSKOJ GORI! Evo šta se krije iza toga

Potez Hrvatske, koja je juče objavila uputstva o sadržaju studije o uticaju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, ne predstavlja ništa drugo do formalno nadmudrivanje. Imamo dovoljno prostora da poništimo sumanutu ideju izgradnje nuklearnog objekta za evropski radioaktivni i druge opasne otpade u samom graničnom pojasu.

Rekao je to “Glasu Srpske” ekološki aktivista i osnivač eko-udruženja “Grin tim” Mario Crnković, nakon što je Ministarstvo privrede i održivog razvoja Hrvatske juče objavilo uputstva o sadržaju studije o uticaju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, u kojem je navelo da treba uzeti i mišljenja koja su stigla iz BiH.

Naglasio je da uputstvo za izradu studije uticaja na životnu sredinu već sada nagovještava da će biti pristojnog prostora kako za tužbu BiH, tako i tužbe građana.

– Sada možemo sumirati stvari i reći da su zahtjevi, odnosno komentari iz BiH, kako institucija tako ekološki orijentisanih organizacija dobro urađeni. Iz tog razloga, Hrvatska se paušalno i površno dotakla komentara, ostavljajući prostor za slobodna tumačenja onih koji budu radili samu studiju. Praktično je na djelu formalno nadmudrivanje. Imamo dovoljno prostora da poništimo sumanutu ideju izgradnje nuklearnog objekta u samom graničnom pojasu – poručio je Crnković.

Zabrinjavajuće je, naglašava on, što dio uputstva kaže, da ako se utvrdi da projekat može imati značajne negativne uticaje za životnu sredinu, treba propisati mjere ublažavanja uticaja.

– Zbog ovakvih i sličnih stvari moramo, čim prije, angažovati ozbiljnu pravnu kuću koja će početi sa pripremama prigovora, a nakon toga i tužbi. Potrebno je dati priliku kvalitetnim kadrovima iz akademske zajednice da daju svoj doprinos ovom problemu, kako bi što prije dobili uobličenu i kompletiranu argumentaciju – zaključio je Crnković.

Ministarstvo privrede i održivog razvoja Hrvatske objavilo je juče uputstva za izradu studije o uticaju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori na okolinu u kojem je navelo da treba uzeti u obzir i mišljenje Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH od 28. marta i 27. aprila ove godine. Takođe, dodali su da u obzir treba uzeti i mišljenja udruženja”Grin tim” iz Novog Grada, te sarajevskih  udruženja “Resursni arhaus centar u BiH”, “Ekotim” te Fondacije “Atelje” za društvene promjene – ACT.

BiH je 28. marta uputila Hrvatskoj odgovor sa zahtjevima i primjedbama na zahtjev za izdavanje sadržaja o studiji uticaja.

Iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa tada je saopšteno da su odgovor sačinili članovi Pravnog i Ekspertskog tima za Trgovsku goru, u koordinaciji sa nadležnim entitetskim tijelima, sa fokusom na konkretne primjere u kojima Hrvatska krši odredbe ESPO konvencije i Zajedničke konvencije o bezbjednosti zbrinjavanja istrošenog goriva i radioaktivnog otpada.

Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško”, kao i postojeći institucionalni otpad skladišti na lokaciji Trgovska gora, na samoj granici sa BiH.

Mišljenja

U uputstvima o sadržaju studije o uticaju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori nabrojana su i mišljenja Upravnog odjeljenja za poljoprivredu, ruralni razvoj, zaštitu okoline i prirode Sisačko-moslavačke županije, ali i drugih uprava u okviru pet ministarstava u Vladi Hrvatske.

Ministarstvo privrede i održivog razvoja Hrvatske je 24. februara objavilo informaciju o zahtjevu za izdavanje uputstva o sadržaju studije o uticaju na okolinu. Zainteresovana javnost mogla je u roku od 30 dana dostaviti mišljenje o sadržaju studije prije izrade.

Politika

ZAR OPET NAŠIM NOVCEM?! Lobiranje o trošku naroda – Šta je Dodiku Rod Blagojević?!

Nakon bivšeg gradonačelnika Njujorka Rudija Đulijana, u Banjaluku i Republiku Srpsku stigao je još jedan opsjenar iz Amerike, Rod Blagojević. Bivši guverner Ilinoisa sa srpskim genima, u zemlju svog porijekla donio je hrpu obećanja, upućeni kažu – u zamjenu za novac.
Rod Blagojević je u Republiku Srpsku došao na poziv predsjednika Milorada Dodika i obećao da će učiniti sve kako bi njegovom domaćinu bile ukinute sankcije koje mu je Bijela Kuća uvela još 2017. godine, a u međuvremenu ih dodatno pojačavala.

Blagojević je u svom EPP nastupu na javnom RTV servisu Republike Srpske sebe, Trampa i Dodika stavio rame uz rame i nazvao žrtvama korumpiranog i instrumentalizovanog pravosuđa

Građani se obmanjuju jer se prećutkuje da je Blagojević pravosnažno osuđen za korupciju, a ovdje se predstavlja kao važna ličnost, ističu analitičari.

– Uporno se povezuje primjer Trampa i Blagojevića sa sudbinom pravosudnog procesa predsjednika entiteta i predstavlja se kao žrtva progona, ističe analitičarka Tanja Topić.

Ne iznenađuje što se ovaj američko-srpski dvojac udružio u nastojanju da zajedničkim snagama ispire mozak građanima Republike Srpske.

A sve za pare, jer je lobistička firma Roda Blagojevića “RRB Strategis” sa Vladom Republike Srpske još krajem marta potpisala ugovor o lobiranju u SAD, za nepoznat iznos dolara. Sve to čovjeku koji je kao američki kongresmen svojevremeno pozivao na bombardovanje Srbije, podsjećaju iz opozicije.

– Po mojima saznanjima, ova posjeta će nas koštati preko milion dolara, koliko će odnijeti Rod Blagojević, a iza njega će ostati nekoliko Trampovih kačketa i naša nacionalna sramota, kaže Nebojša Vukanović, predsjednik Liste Za Pravdu i red

Rod Blagojević je 2011. godine osuđen na 14 godina zatvora zbog korupcije. Jedna od optužbi bila je da je pokušao da proda mjesto u senatu koje je upražnjeno kada je Barak Obama postao predsjednik SAD. Donald Tramp mu je 2020. umanjio kaznu, a ove godine ga je pomilovao.
BN

Nastavi čitati

Politika

POČASNI SKANDAL? Koga vladajući postavljaju za konzule i koliko nas to košta?!

Počasni konzuli su, u normalnim zemljama, zaslužni građani koji rade na jačanju ekonomskih veza zemlje domaćina i zemlje koju predstavljaju. Funkcija počasnog konzula je volonterska, znači ne primaju naknadu za svoj rad.
Nekada dok su lektire bile sastavni dio osnovnog i srednjoškolskog obraszovanja čitali smo Branisalava Nušića i smijali se avanturama njegovih likova.

Recimo Živke ministarke koja, pored živog zeta Čede, želi ćerku Daru da uda za počasnog konzula Nikaragve Ristu Todorovića.

Danas možda ne čitamo Nušića ali njegovi likovi žive oko nas. Ko su počasni konzuli BiH i Republike Srpske?

Živka ministarka je od zubnog ljekara dobila preporuku za počasnog konzula Nikaregve Ristu Todorovića.

Kod nas je Željka Cvijanović predsjedavajuća od Staše Košarca dobila prepuruku da turskog biznismena Fatiha Kola imenuje za počasnog konzula BiH u Panami.

I ništa tu ne bi bilo toliko sporno da se počasni konzul Fatih Kol nije našao na spiski članova narko kartela koje istražuje i Tužilaštvo BiH.

“BiH je zemlja čuda i takve stvari postaju normalne”, kaže poslanik liste za pravdu i red u Parlamentarnoj skupštini BiH Nenad Grković.

“Međunarodni narko dileri dobijaju počasti i prznanja od BiH jer je u današnje vrijeme izgleda popularnije biti narko diler nego umjetnik ili pisac. To je izgleda naša budućnost”, zaključuje Grković.

Normalne zemlje za svoje počasne konzule imenuju uspješne sportiste, ugledne naučnike, pisce… Kako su Srbi od Mihajla Pupina nekada počasnog konzula u Njujorku došli do Turčina narko dilera Fatiha Kola?

,,To ne traba da čudi kada vidite koliko u SNSD-u ima sakupljenih krivičnih prijava i sudskih procesa, optužbi za korupciju protiv članstva i rukovodstva stranke. Takva osoba u stvari najbolje i poredstavlja njihovu politiku”, kaže politički analitičar Ivana Marić.

I druge zemlje imaju počasne konzule kod nas. Jedan od njih je i njegova ekselencija Nedeljko Elek počasni konzul Bjelorusije u BiH.

Elek, na sreću, nije narko diler, ali je sporno što je on građane Republike Srpske, samo u prošloj godini kroz grant Vlade Republike Srpske koštao 4 miliona maraka.

,,Nisam ja koštao ništa”, odgovara Elek i objašnjava.

,,Sa Bjelorusijom je sad specifična situacija jer su oni pod sankcijama Zapada i nimaju problem sa uplatama u inostranstvu. Sa druge strane mi imamo jednu ,,ozbiljnu poriču” oko liječenja naših građana u Bjelorusiji.

Već 35 osoba je bilo tamo na transplataciji bubrega i mi im plaćamo putne troškove i još neke troškove u samo Minsku i na to je otišao veći dio od tih 4 miliona maraka”

Elek dodaje i da je jedan dio niovca potrošen na troškove Poljoprivrdnog sajma u Gradišci, gje je Bjelorusija bila zemlja partner te za pokrivanje troškova delegacija Bjelorusije kada dolaze u Republiku Sepsku.

,,To je jedna sasvim normalna privredna i politička saradnja ali nkada neko hoće da ,,izvrne” priču od svega može da napravi navodni kriminal”, tvrdi Elek.

Naša je preporuka da u ove vrele ljetnje dane ipak ponovo pročitate “Gospođu ministarku” Branislava Nušića.

Osim što ćete pročitati kvalitetno književno djelo svakako će te prepoznati da oko vas žive razne, Živke ministarke, Pera pisar, ujka Vasa i naravno počasni konzuli.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

VLAST OPET RASIPA? Novi ugovor za lobiranje težak 40 miliona KM!

Rebalansom budžeta koji će se naredne sedmice naći pred narodnim poslanicima, vlast Republike Srpske drastično povećava sredstva koja se izdvajaju za lobiranje. Šta vlast planira sa ovim sredstvima i da li će ovo uticati na međunarodni položaj Dodika i njegovog okruženja?
Što je veća izolacija i gori međunarodni položaj Republike Srpske, vlast izdvaja sve veće iznose za popravljanje nezavidne reputacije vrha vlasti Republike Srpske.

U budžetu Ministarstva za evropske integracije i regionalnu saradnju drastično su uvećana sredstva za predstavništva i stručne usluge – ukupno za skoro 45 miliona maraka.

Rebalansom budžeta iznos za stručne usluge se sa 2,1 milion, povećava na 21,7 miliona konvertibilnih maraka. Dok Vlada transfere za predstavništva Republike Srpske u inostranstvu sa 6,5 miliona, povećava na 30 miliona maraka.

Ovo dokazuje, kažu u opoziciji, da vlast ne bira način da sačuva svoje pozicije i prevaziđe izolaciju i nikad gori položaj na međunarodnom nivou.

“Vjerovali ili ne, 40 miliona KM novih za lobiranje u svijetu. S jedne strane istjerujete funkcionere i ministre iz Evropskih zemalja, a sa druge strane obezbijedite dodatnih 40 miliona konvertibilnih maraka za lobiranje u Evropi i na taj način je jasno da se sve dijeli na to da li je u funkciji čuvanja postojeće garniture na vlasti ili je drugačije, a nezavisno od toga da li je dobro za građane, neće dobiti sredstva ako nije u funkciji opstanka na vlasti postojeće garniture”, kaže poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević.

Republika Srpska je i do sada izdvajala ogroman novac za lobiranje, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama gdje na sve načine pokušavaju da priđu administraciji Donalda Trampa.

To dokazuje i posjeta Roda Blagojevića, koji je u Republiku Srpsku stigao na Dodikov poziv. Međutim efekti i dalje izostaju.

“Izgleda da su slabe veze i da “Izrod” Blagojević nije mogao da dobije Trampa na telefon pa smo vidjeli novu akciju demokrata i republikanaca senatora i kongresmena koji traže poštivanje Dejtona, oštro kritikuju Milorada Dodika i njegovu politiku dovođenje u pitanje funkcionisanje i blokade BiH, tako da dosadašnja je bila praksa: što Vlada Republike Srpske uloži više novca to su veće sankcije, blokade”, smatra Nebojša Vukanović, poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Uvećanje sredstava za rad predstavništava u inostranstvu takođe je sporno. Godinama je aktuelno pitanje: da li ona rade u interesu privrede Republike Srpske, ili u interesu Dodika i njegovog okruženja?

“Ne mogu da vjerujem da Republika Srpska izdvaja tolika sredstva za svoja predstavništva po svijetu koja ne rade u korist privrede Republike Srpske.

Ta funkcija koja je u posljednje vrijeme naglašena koja se zove lobiranje ili zagovaranje je nešto što je prilično fleksibilno “može biti, a ne mora da znači”, u prevodu. Ono što je suština je da su izdvajanja po tom osnovu nepotrebna, prevelika i beskorisna”, kaže ekonomista Zoran Pavlović.

Republika Srpska godinama izdvaja ogromna sredstva za lobiranje, pogotovo u Sjedinjenim Američkim Državama.

O efektima najbolje govori to što je kompletno rukovodstvo, ali i firme povezane sa vrhom vlasti Republike Srpske, pod američkim sankcijama.

(BN

Nastavi čitati

Aktuelno