Connect with us

Svijet

TRAMP ODOBRIO PLAN za mir između Rusije i Ukrajine

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ove nedjelje odobrio je plan od 28 tačaka za mir između Rusije i Ukrajine, koji su visoki zvaničnici administracije razvijali posljednjih nedelja u konsultaciji sa ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim i ukrajinskim zvaničnicima, rekao je visoki zvaničnik administracije za NBC.

U izradu plana bili su uključeni Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, potpredsjednik SAD Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio i Trampov zet, Džared Kušner.

Zvaničnik je rekao da se plan fokusira na bezbjednosne garancije za obe strane kako bi se obezbijedio trajni mir, ali nije iznio detalje, jer se još vodi određeni stepen pregovora.

Tri američka zvaničnika navela su da okvir sporazuma još nije predstavljen Ukrajincima i da se vreme finalizacije poklopilo sa posjetom američke vojne delegacije Kijevu.

Rubio je na mreži Iks rekao da postizanje trajnog mira zahtijeva ustupke obe strane i da se razvija lista potencijalnih ideja za okončanje rata.

Američka delegacija stigla je u Kijev juče ujutru kako bi razgovarala o vojnoj strategiji, tehnologiji i oživljavanju mirovnog procesa.

Američki zvaničnik opisao je posjetu kao “napor Bijele kuće da ponovo pokrene mirovne pregovore”.

Prema izvorima bliskim ukrajinskoj vladi i evropskom zvaničniku, Ukrajina nije učestvovala u oblikovanju plana, već je samo okvirno o njemu obaveštena.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je da američki predsjednik želi da se rat okonča i da postoji šansa ukoliko se pokaže fleksibilnost.

Trampova administracija i ruski zvaničnici sastavili su novi prijedlog za okončanje rata u Ukrajini koji predviđa velike ustupke Kijeva, rekli su izvori upoznati sa naporima za Fajnenšel Tajms.

Na planu je radila grupa američkih i ruskih zvaničnika, a jedan od arhitekata je Kiril Dmitrijev, šef ruskog državnog fonda i blizak saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Prema izvorima, plan predviđa da Ukrajina ustupi preostale dijelove Donbasa, prepolovi broj svojih oružanih snaga i odustane od ključnih kategorija naoružanja.

Takođe bi bila smanjena američka vojna pomoć, zabranjeno raspoređivanje trupa bilo koje strane na ukrajinskoj teritoriji i ukinuta isporuka zapadnog naoružanja dugog dometa.

Plan uključuje i priznanje ruskog jezika kao zvaničnog, kao i formalni status za lokalnu granu Ruske pravoslavne crkve.

Izvori su rekli da je dokument u “velikoj mjeri naklonjen Rusiji i teško prihvatljiv za Ukrajinu”.

Zvaničnici u Kijevu rekli su da plan odgovara maksimalističkim zahtjevima Kremlja, a neki su ga opisali kao pokušaj Moskve da iskoristi političku slabost Zelenskog usred korupcionaškog skandala.

Related Topics:

Svijet

PONOVO SE RASPLAMSAO RAT NAKON TROMJESEČNOG MIRA: Pakistanci zasuli projektilima Avganistan

Raketiranjem porodične kuće u pokrajini Kunar prekinuto je tromjesečno primirje između dvije azijske države, a odgovor Islamačkih snaga uslijedio je ubrzo nakon krvavog napada na pakistansku policiju u kom je stradalo 16 ljudi.

Najmanje troje ljudi poginulo je u ponedjeljak u pakistanskim vazdušnim napadima na sjeveroistočni Avganistan, izjavili su avganistanski zvaničnici, što prijeti ponovnim rasplamsavanjem napetosti između susjednih zemalja nakon gotovo tri mjeseca relativnog mira.

Odnosi između bivših saveznika napeti su još od februara, kada su dvije strane ušle u najteže sukobe u posljednjih nekoliko godina.

Spor se odnosi na militantno djelovanje u Pakistanu, pri čemu Islamabad optužuje Kabul da pruža utočište militantima koji iz Avganistana izvode prekogranične napade.

Talibanska vlada u Avganistanu odbacuje optužbe i tvrdi da je militantno djelovanje unutrašnji problem Pakistana.

Vazdušni napadi u ponedjeljak uslijedili su nekoliko dana nakon napada na policijski objekat na sjeverozapadu Pakistana, u kojem je poginulo najmanje 16 ljudi.

U napadima je pogođena najmanje jedna kuća u pokrajini Kunar, pri čemu su poginula tri člana iste porodice, a četiri osobe su povrijeđene, objavio je zamjenik portparola talibana Hamdulah Fitrat na platformi X. Pakistanska vojska nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar, objavio je Rojters.

Nastavi čitati

Svijet

TRAGEDIJA SLAVNE MANEKENKE! Sin Sindi Kraford preminuo u 27. godini

Sin slavne manekenke Sindi Kraford, Presli Gerber, preminuo je u 27. godini, potvrdio je njen predstavnik za CNN.
Kancelarija medicinskog istražitelja okruga Los Anđeles saopštila je da je Gerber preminuo u nedjelju dok je boravio u rehabilitacionom centru. Uzrok smrti za sada nije objavljen.

Predstavnik Sindi Kraford potvrdio je vijest za CNN, navodeći da porodica traži privatnost tokom ovog „veoma teškog i bolnog perioda“.

Presli Gerber, brat manekenke i glumice Kaje Gerber, i sam se bavio manekenstvom. Sa 15 godina potpisao je ugovor sa agencijom IMG Models.

Tokom karijere nosio je revije na sedmicama mode za poznate brendove „Moschino“ i „Dolce & Gabbana“, a učestvovao je i u kampanji za „Calvin Klein“.

Gerber je ranije otvoreno govorio o problemima sa mentalnim zdravljem i zloupotrebom supstanci, kao i o liječenju. Godine 2019. bio je optužen za vožnju pod uticajem alkohola.

Više detalja o okolnostima i uzroku njegove smrti za sada nije poznato.

Nastavi čitati

Svijet

MERZ POD SVE VEĆIM PRITISKOM: Gotovo polovina Nijemaca očekuje da će do kraja godine napustiti funkciju kancelara

Gotovo polovina njemačkih birača očekuje da će kancelar Friedrich Merz do kraja godine napustiti funkciju, pokazalo je istraživanje YouGova, čime se dodatno povećava značaj predstojećih pokrajinskih izbora.

Reprezentativno istraživanje, objavljeno kasno u četvrtak, pokazalo je da 48 posto ispitanika ne očekuje da će Merz ostati kancelar do kraja godine. Oko 31 posto smatra da će ostati na funkciji, dok je 21 posto neodlučno.

Istraživanje je objavljeno uoči nedjeljnih izbora u istočnoj pokrajini Meklenburg-Zapadna Pomeranija i pokrajini Berlin, gdje ankete ukazuju na velike gubitke Merzove Kršćansko-demokratske unije (CDU).

Konzervativci su već pretrpjeli težak udarac ovog mjeseca u Saksoniji-Anhaltu, gdje je desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) osvojila 43,8 posto glasova, ispred CDU-a sa 17,2 posto. Bio je to veliki poraz za stranku koja je decenijama upravljala ovom pokrajinom, mijenjajući koalicione partnere.

Prema najnovijem istraživanju ZDF-a za Berlin, CDU ima podršku oko 20 posto birača, u odnosu na 28,2 posto koliko je osvojio na izborima 2023. godine, te postoji mogućnost da izgubi vlast u glavnom gradu. Vodi Socijalistička partija ljevice (Die Linke) sa 22 posto, što otvara mogućnost formiranja trostranačke vlade bez CDU-a.

U Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji CDU također bilježi pad, a prema najnovijim anketama ima podršku od šest posto, što je blizu izbornog praga od pet posto potrebnog za ulazak u pokrajinski parlament. Najnovije istraživanje ZDF-a pokazuje da socijaldemokratski SPD u ovoj istočnoj pokrajini ima 37 posto podrške, dok je AfD na 36 posto.

Iako lokalna pitanja i dalje oblikuju regionalne izbore, mnogi posmatrači smatraju da je pad podrške stranci na tri pokrajinska izbora ovog mjeseca dodatno pogoršan slabim učinkom Merza na funkciji, što povećava pritisak unutar CDU-a da odstupi.

Visoki zvaničnici CDU-a planiraju interni sastanak u ponedjeljak, dok bi se zastupnici CDU-a i njegove bavarske sestrinske stranke Kršćansko-socijalne unije (CSU) trebali sastati dva dana kasnije.

Eventualna promjena na čelu CDU-a ne bi automatski značila raspuštanje parlamenta ili raspisivanje saveznih izbora. Ukoliko pritisak unutar stranke primora Merza da odstupi, Bundestag bi mogao izabrati novog kancelara bez održavanja novih izbora na državnom nivou.

Nastavi čitati

Aktuelno