Više od polovine tinejdžerki u Japanu koristi generativnu vještačku inteligenciju tražeći savjete o ličnim problemima i dilemama, pokazalo je nedavno istraživanje japanske vlade, koje ističe rastuću ulogu tehnologije među mladim ženama.

rema istraživanju koje je obuhvatilo korisnice vještačke inteligencije, a koje je sproveo panel potrošača pri vladi Japana, 52,4 odsto tinejdžerki je potvrdilo da se konsultuje sa vještačkom inteligencijom o svojim dilemama i brigama što je najveći udio među svim starosnim i polnim grupama, prenosi dnevnik Japan Today.

Više od 30 odsto žena između 20 i 40 godina koristi vještačku inteligenciju u istu svrhu, dok manje od 30 odsto muškaraca to čini među svim starosnim grupama.

Onlajn anketa je sprovedena u februaru među korisnicima generativne vještačke inteligencije od tinejdžerskih godina do onih u 70-im i starijima, anketirano je ukupno 1.442 ljudi, po 103 muškarca i 103 žene u svakoj starosnoj grupi.

Istraživanje je takođe pokazalo da je 38,6 odsto ispitanika reklo da u velikoj mjeri ili donekle vjeruje savjetima vještačke inteligencije o ličnim odnosima i društvenim interakcijama.

Takav trend je bio primjetan među mlađim korisnicima oba pola, pri čemu je ta brojka iznosila 63,1 odsto među tinejdžerkama, navodi japanski dnevnik, prenosi Tanjug.

Otvaranje Hormuškog moreuza i kraj blokade kao prvi korak

Novi prijedlog Teherana za okončanje sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama stavio je fokus na hitno smirivanje situacije, dok bi se najosjetljivija pitanja ostavila za kasnije pregovore, pišu Vijesti.ba.

Prema informacijama koje dolaze iz iranskih izvora, plan podrazumijeva ponovno otvaranje Hormuškog moreuza za međunarodnu plovidbu, uz istovremeno ukidanje američke pomorske blokade. Kao dodatni uslov, Iran traži garancije da neće doći do novih napada od strane SAD-a i Izraela.

U nastavku procesa, pregovori o nuklearnom programu bili bi pomjereni u završnu fazu, s ciljem stvaranja povoljnijeg okruženja za dogovor. „U ovom su okviru pregovori o složenijem nuklearnom pitanju pomaknuti u završnu fazu, kako bi se stvorilo povoljnije ozračje“, rekao je dužnosnik.

Ipak, američki predsjednik Donald Trump jasno je poručio da takav prijedlog ne smatra prihvatljivim. „Traže stvari na koje ne mogu pristati“, rekao je novinarima u Bijeloj kući.

Iz Washingtona su ranije naglasili da neće pristati na okončanje sukoba bez čvrstog sporazuma koji bi spriječio Iran da razvije nuklearno oružje, što ostaje ključni zahtjev američke strane.

Prijedlog je, prema dostupnim informacijama, dostavljen putem posrednika, a dolazi u trenutku kada ni nekoliko sedmica nakon prekida bombardovanja nije postignut konačan dogovor.

Moderna Evropa postala je sponzor terorizma nakon što je zažmurila na smrtonosni požar 2014. godine u Domu sindikata u Odesi i nespremnost Ukrajine da istraži ovu tragediju, ocijenila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

“Ovo ni na koji način ne utiče na finansijsku ili moralnu podršku Kijevu. Očigledno je da je podsticanje nacizma i finansiranje terorizma postalo tradicija u modernoj Evropi”, istakla je Zaharova u komentaru povodom 12 godina od tragedije u Odesi.

Ona je upozorila da ukrajinska Vlada nastavlja da odugovlači sa istragom o masakru uprkos svim obećanjima da će je završiti.

Ukrajinski nacionalisti su 2. maja 2014. godine zatvorili profederalne demonstrante u Domu sindikata u Odesi i zapalili zgradu. U ovom zločinu poginulo je 48 ljudi, a oko 250 je povrijeđeno u sukobima sa ukrajinskim radikalima.

Evropski sud za ljudska prava je u martu 2015. godine proglasio Ukrajinu krivom zbog neuspjeha u sprečavanju nasilja u Odesi 2014. godine.

Sud je presudio da vlasti nisu preduzele mjere za sprečavanje i zaustavljanje nasilja i da nisu blagovremeno sprovele operacije spasavanja ljudi zarobljenih u požaru, podsjeća RIA Novost