Connect with us

Društvo

HUMANI GEST IZ JOŠAVKE: Branislav besplatno freza njive starijima – “Naše malo njima znači mnogo”

Dobar glas daleko se čuje, ali i humano djelo. Jedna takva plemenita priča podstakla je Branislava Stanića iz Jošavke da i on počne pomagati starijima, odnosno onima koji teško žive u ovom selu, tako što će im besplatno frezati njive u vrijeme proljećne sjetve.

Banjaluku zamijenili selom

Porodica Stanić, mladi bračni par, na Šiljkovom brdu u Jošavci živi već godinu dana. Tada su se odlučili da Banjaluku zamijene selom, a sada su među najmlađima u tom kraju (oboje imaju po 30 godina).

Kako priča za “Nezavisne novine” Branislav Stanić, radovi na njivi, odnosno frezanje je prilično skupo, a s obzirom na to da je i on odrastao u radničkoj porodici, vrlo dobro zna kako je teško ljudima na selu, pa mu nije trebalo mnogo da se odluči na ovaj humani gest.

Želja da pomognem komšijama

“Želja da pomognem komšijama rodila se jer i sam dobro znam šta znači nemati. Kada sam vidio da neki frezanje naplaćuju od 70 KM do 150 KM, a mnogi stariji ljudi nemaju ni penziju da to plate, odlučio sam da pomognem besplatno”, ističe Stanić.

On je prije nekoliko dana pročitao tekst koji je izašao u “Nezavisnim novinama” o svom sugrađaninu iz Čelinca Dejanu Radujkoviću, vlasniku auto-placa, koji je odlučio da mještanima kojima je potrebno vozilo da odvezu bolesne kod doktora besplatno ustupi automobil na nekoliko sati, pa je odlučio da i on pomogne bar svojim komšijama, koliko može.

Podsticaj

“Vidio sam priču o čovjeku iz Čelinca koji pomaže ljudima, što me je dodatno podstaklo da i ja nekako doprinesem, bar na ovaj način”, naglašava ovaj mladi humani čovjek.

Prema njegovim riječima, iako ne može pomoći cijelom Čelincu, može bar komšijama, starima i nemoćnima.

“Želim besplatno frezati bašte starijim licima i siromašnim porodicama iz našeg sela i komšiluka, jer smatram da svi treba da budemo humani i da pomognemo onima koji ne mogu sami”, kaže Stanić.

A otkad se ovaj mladi bračni par doselio na Šiljkovo brdo, i oni se pomalo bave poljoprivredom, odnosno kozarstvom. Komšije ih znaju te su sa svima u dobrim odnosima.

“Iz Banjaluke smo se vratili na selo. Bavimo se poljoprivredom, imamo koze i pomalo se bavimo kozarstvom, tako da dobro znamo koliko je ljudima ova pomoć potrebna”, navodi on te dodaje da je i ranije nekoliko puta pomagao komšijama, naravno, besplatno.

Naše malo njima znači mnogo

Baš kao i njegov sugrađanin Radujković, i on se nada da će i drugi nakon ove objave odlučiti da urade nešto slično te priteći u pomoć ljudima kojima je to neophodno, jer “naše malo njima znači mnogo”.

Branislav poručuje da ga komšije kojima je potrebna pomoć u frezanju mogu kontaktirati na broj telefona 064 444 0 156.

Društvo

NOVI UDAR NA KUĆNI BUDŽET: Hljeb u pojedinim pekarama poskupio preko noći

U zemlji u kojoj se cijene dižu brže od plata i penzija, još jedno poskupljenje prošlo je gotovo tiho. Osim što ga nisu propustili primjetiti oni koji svakog dana ulaze u pekaru.

Hjleb od više vrsta brašna, težine 550 grama, koji je donedavno koštao dvije marke, danas se prodaje za 2,40 KM. Naizgled „samo“ 40 feninga više. U stvarnosti, čak 20 odsto skuplje. A penzija otišla gore 3,5%….

Neke banjalučke pekare ponovo pomjeraju granice ekonomske logike. Ako ste prošle sedmice ušli u pekaru s namjerom da kupite hljeb, vjerovatno vas je dočekao hladan tuš. Cijena je sa okrugle 2 KM skočila na 2,40 KM. Nema tu sitnih korekcija, fening po fening, da se narod navikne. Kad se poskupljuje, ide se odmah jako. 40 feninga gore.

Za one koji hljeb kupuju redovno, matematika je neumoljiva.

-Rekli su mi da su morali da poskupe i da nova cijena važi od prošle sedmice. Nije poskupjelo za deset ili dvadeset feninga, nego odmah četrdeset. Gramaža ista, nadam se i sastav isti. A penzija će mi biti veća za 17 maraka. Eto, za tih 17 KM više mogu da kupim sedam hljebova – priča za Srpskainfo penzioner Rajko K.

Nije, međutim, poskupio samo hljeb.

U nekim banjalučkim pekarama komad pite sa 4,5 otišao je na 4,8 KM, parče pice više nije 3,3 KM, već tri i po marke. U pojedinim pekarama više cijene dočekale su i kifle, kroasani, zemičke… Nekada se govorilo da je hljeb simbol osnovne životne namirnice. Danas postaje simbol inflacije.

Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ upozorava da je postalo sasvim normalno da svako povećanje ulaznih troškova odmah završi na računu građana. Ali kada troškovi padnu cijene ostanu iste.

–Kod nas je postala praksa slobodnog formiranja cijena. Bilo šta da poskupi za deset feninga, odmah osjetimo na proizvodima, bez obzira postoji li realan osnov ili ne. I to uvijek drastično vidimo na hljebu i pekarskim proizvodima. Kada je gorivo pojeftinilo, nismo vidjeli da je bilo koji proizvod postao jeftiniji. Međutim, čim nešto poskupi, automatski rastu i cijene u prodavnicama i pekarama – kaže ona za Srpskainfo.

Drugim riječima, tržište kod nas odlično pamti kako da poskupi, ali ima ozbiljnih problema sa pamćenjem kada treba pojeftiniti.

-Za hljeb i pekarske proizvode teško se može upratiti kolika je prodaja, koliko je poskupjelo, koliko je gramaža, koliko je uopšte različitih proizvoda. Ima tu mnogo posla i za inspekcijske organe – govori ona i dodaje kako danas imamo situaciju da je kifla skoro u rangu cijene pola hljeba.

-To zaista nema smisla. Neko bi morao ozbiljno da se pozabavi ovim cijenama i načinom na koji se formiraju – poručuje Marićeva. Prema njenim riječima, zahvaljujući medijima neko o ovim problemima i govori.

-Ušli smo u kolotečinu. U smislu, tako je. Ako možeš kupi, ako ne možeš, nemoj. Neću tako da živim – poručuje ona.

Poskupljenje od 40 feninga možda ne zvuči dramatično onome ko hljeb kupi povremeno. Ali porodici koja svakodnevno kupuje dva hljeba to znači gotovo 300 maraka više na godišnjem nivou, samo za jednu osnovnu životnu namirnicu.

A kada se tome dodaju skuplje pite, peciva, mlijeko, meso, voće, povrće, računi i lijekovi, postaje jasno zašto mnogi već sredinom mjeseca prestanu brojati dane do plate i počnu brojati marke u novčaniku.

Podsjećamo, povećanje penzija od 3,55 odsto u Republici Srpskoj primenjivaće se od avgustovske isplate. Najniža penzija u Srpskoj iznosi 361,75 KM. Najniža penzija za 15 godina penzijskog staža i više je 434,15 KM, a najniža penzija za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 30, iznosi 506,52 KM. Najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 iznosi 578,94 KM, a najniža penzija za 40 godina penzijskog staža i više iznosi 723,70 KM.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

SPEKTAKL NA PETRIĆEVCU: Romana Panić stiže na „Petrovdanske dane“

Ljubitelje dobre muzike u petak, 17. jula, očekuje koncert naše sugrađanke i popularne pop pjevačice Romane Panić, koji će biti održan u okviru manifestacije „Petrovdanski dani Petrićevca“.

Koncert počinje u 20.00 časova na sportskim terenima kod Osnovne škole „Miloš Crnjanski“ na Petrićevcu, gdje će publika imati priliku da uživa u dobro poznatim hitovima i odličnoj atmosferi.

„Petrovdanski dani Petrićevca“ već godinama okupljaju veliki broj posjetilaca kroz sadržaje koji njeguju tradiciju, ali i donose kvalitetan zabavni program za sve generacije. Manifestaciju organizuju Mjesna zajednica Petrićevac i Parohija petrićevačka, uz podršku Grada Banjaluke.

Svi su dobrodošli, poručuju organizatori ističući da posjetioce očekuje veče ispunjeno muzikom, druženjem i lijepom atmosferom.

Nastavi čitati

Društvo

JOŠ IMA ŠANSE ZA UPIS: Na fakultetima UNIBL slobodno 720 mjesta

Tačno 720 slobodnih mjesta ostalo je na fakultetima koji djeluju u okviru Univerziteta u Banjaluci, a budući studenti, koji nisu upisali željeno zanimanje, do 16. jula imaju pravo upisa na neki od srodnih studijskih programa bez ponovnog polaganja prijemnog ispita.

“Studentske službe će kandidatima izdati potvrdu o položenom prijemnom ispitu, a koju kandidati do 16. jula zajedno sa konkursnom dokumentacijom mogu predati na studijski program na kojem je ostalo slobodnog mjesta za upis. Upis kandidata će biti završen do 17. jula ove godine”, saopštili su sa banjalučkog Univerziteta.

U nastavku lista fakulteta i broj slobodnih mjesta:
Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet – 32
Ekonomski fakultet – 32
Elektrotehnički fakultet – 96
Mašinski fakultet – 77
Medicinski fakultet – 72
Poljoprivredni fakultet – 24
Pravni fakultet – 42
Prirodno-matematički fakultet – 80
Rudarski fakultet – 26
Tehnološki fakultet – 34
Fakultet političkih nauka – 30
Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta – 19
Filozofski fakultet – 39
Filološki fakultet – 91
Šumarski fakultet – 26

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno