Connect with us

Region

HUMANITARNA KATASTROFA: Ponestaje hrane za pacijente, saniteti bi mogli da ostanu bez goriva, a bolnice bez mazuta

Direktor KBC Kosovska Mitrovica Zlatan Elek poručio je na konferenciji za novinare da zbog ukidanja dinara na KiM ispaštaju najugroženije kategorije

Zdravstveni radnici ne mogu da podignu novac, ponestaje hrane za pacijente, saniteti bi mogli da ostanu bez goriva, a bolnice bez mazuta za grijanje.

Elek apeluje na međunarodnu zajednicu i sve političke činioce koji mogu da utiču na Prištinu da se odluka o dinaru odloži, prenosi RTS.

Kolegijum Kliničko-bolničkog centra Kosovska Mitrovica, na čelu sa direktorom Zlatanom Elekom, iznio je na današnjoj konferenciji za medije probleme sa kojima se bolnica suočava nakon što je 1. februara na snagu stupila uredba vlasti u Prištini kojom se zabranjuje upotreba dinara.

Zlatan Elek je naveo da ispaštaju najugroženije kategorije.

Prva kategorija su zaposleni Kliničko-bolničkog centra, oko 1.700 radnika, čije porodice zavise od ovih primanja.

“Sada su svi radnici ugroženi, jer ne mogu da podignu novac. Vidite ogromne redove ispred jedine banke u kojoj možemo da podignemo novac – Banke Poštanske štedionice. Ovim su direktno ugroženi ljekari, medicinske sestre, osoblje, tehničari, vozači, spremačice. Osuđeni smo ponovo da idemo u centralnu Srbiju da podižemo lične dohotke, u Rašku, Novi Pazar i Kraljevo”, rekao je Elek.

Istakao je da je ovo drugi put kako radnici moraju van Kosova, a prvi put je bilo zbog vakcinacije.

Druga ugrožena kategorija su bolesnici, jer u KBC Kosovska Mitrovica ponestaje hrane. Unutar centra ima više od 500 kreveta.

“Nama su dobavljači sa ovih prostora i plaća se isključivo u dinarima. Opstruirani smo na dva načina, jer postoji nekakva zabrana koju mi nismo vidjeli u pisanoj formi, a to je zabrana uvoza hrane iz Srbije. Naši nabavljači nisu u mogućnosti da nabavljaju hranu koja je propisana tenderskom dokumentacijom. Drugi način je što mi ne možemo da platimo tu hranu u dinarima i oni su problemu, a samim tim i bolesnici”, naveo je Elek dodajući da su najugroženiji dijabetičari, operisani pacijenti i oni koji boluju od malignih bolesti.

Treći problem je gorivo, i Elek navodi da će uskoro saniteti ostati bez njega, jer ga plaćaju u dinarima.

“Ne zbog toga što Srbija ne prebacuje novac, nego mi ne možemo da platimo”, napominje Elek.

Četvrti problem je grijanje, jer se bolnica grije na mazut, što se takođe plaća u dinarima.

“Ne možemo da platimo ni servisere instrumenata poput rentgena”
“Da bi bolnica normalno funkcionisala, nas za održavanje instrumenata poput rentgena, opslužuju firme iz Srbije. Ni te servisere koji održavaju naše aparate nismo u mogućnosti da platimo zašto što smo i obavezi da ih platimo jednim platežnim sredstvom – dinarima”, kaže Elek.

Isto važi i za majstore koji održavaju ustanovu, dodaje Elek i navodi da je problem i u uslugama kao što su pregledi za vozački ispit, sistematski pregledi, participacija za analize koje se plaćaju u dinarima.

“Apel međunarodnoj zajednici da se odluka odloži”
“Ova konferencija za štampu je ujedno i apel međunarodnoj zajednici i svim političkim činiocima koji mogu da utiču na Prištinu da se ova odluka odloži. Mi smo pristalice dijaloga, mirnog rješenja ove odluke, a ne naglog donošenja jednostranih odluka koje imaju za cilj eskalaciju problema na terenu, koja utiče i na zdravstvene radnike i šalje se signal običnom narodu da napusti ove prostore zato što neće imati svoju valutu”, poručio je Elek.

Region

ČUDO PRIRODE U VOJVODINI: Roze termalno jezero privlači turiste iz cijelog regiona

U vojvođanskom selu Pačir nalazi se jedinstveno roze termalno jezero, čija voda obiluje mineralima i ljekovitim svojstvima. Mještani su, koristeći prirodni potencijal, napravili banju koja privlači goste iz cijele Bačke i susjednih mađarskih opština.

U malom selu Pačir, u opštini Bačka Topola, priroda je podarila pravo malo čudo – slano, termalno i lekovito jezero neobične roze boje, kakvo se može videti samo na retkim mjestima širom svijeta, od Australije i Bolivije do Indije ili Rusije.

Mještani su pre šest godina iskoristili ovaj prirodni potencijal i sami izgradili termalnu banju, koja danas privlači goste iz cijele Bačke, ali i susjednih mađarskih opština.

Jezero površine oko 2.000 metara kvadratnih ima jedinstvenu boju, koja je tokom dana različitih nijansi ružičaste i crvenkaste, a njena pigmentacija potiče od visokog sadržaja joda, broma i litijuma.

Mineralne soli u vodi dostižu čak 20,6 grama po litru, dok je koncentracija natrijum-hlorida 17 grama.

Prema riječima Ota Nađa, predstavnika mjesne zajednice Pačir, termalna voda dolazi sa dubine od 1.400 metara, gdje na izvoru ima temperaturu od 72 stepena Celzijusa.

Kako voda protiče do jezera udaljenog skoro kilometar, hladi se na oko 30 stepeni, što je idealno za kupanje i terapiju tokom toplijih dana.

Prije par godina u sklopu kompleksa izgrađen je i zatvoreni dio sa dva bazena, gdje voda ima temperaturu od 32 do 34 stepena, što omogućava korišćenje banje tokom cijele godine. Kapacitet banje je oko 1.000 gostiju.

Oto Nađ ističe da je banja poznata po lekovitim svojstvima, posebno za oboljele od kožnih bolesti poput psorijaze, zatim za pacijente sa degenerativnim reumatskim oboljenjima i one koji se oporavljaju od povreda.

Ideja o osnivanju banje rodila se još 2008. godine, kada su mještani Pačira aplicirali za sredstva Fonda za kapitalna ulaganja, koja su potom iskorišćena za bušenje termalnog bunara.

Nakon toga, vlastitim sredstvima, nastavili su izgradnju banjskog kompleksa, pokazujući da se upornošću i zajedničkim radom mogu ostvariti i velike ideje u malim sredinama.

Danas, ovo neobično roze jezero i banja predstavljaju jedinstvenu turističku atrakciju u regionu, rijetkost ne samo po boji vode već i po ljekovitim kvalitetima, koja polako ali sigurno osvaja srca posjetilaca i daje novu nadu ovom vojvođanskom selu.

Roze jezera su prava rijetkost
Inače, dok su prava termalna, ljekovita roze jezera retka, postoje neka plitka slana ili slana jezera u Evropi koja mogu imati roze ili crvenkaste nijanse uslijed prisustva specifičnih mikroorganizama ili minerala.

Primjera radi, Jezero Lagunas de Fuente de Piedra (Španija) – poznato je po velikim populacijama flamingosa i sadrži visok sadržaj soli, što ponekad daje vodi blago roze tonove.

Takođe, tu je i jezero Salina di Cervia (Italija) u sjevernoj Italiji gdje postoji solana sa plitkim bazenima gdje se mogu vidjeti roze nijanse vode zbog prisustva halofilnih mikroorganizama.

Pačir je svakako interesantna rijetkost u Srbiji i regionu jer kombinuje termalnu ljekovitu vodu sa ovom egzotičnom bojom, što nije često viđeno u Evropi.

(EUpravo zato)

Nastavi čitati

Region

MNOGIMA SE ITEKAKO ISPLATI! Pogledajte koliko zarađuju oni koji odu raditi sezonu u Hrvatskoj

Prosječna plata u Srpskoj ne pokriva osnovne životne troškove. Istovremeno, sezonski radnici u turizmu u Hrvatskoj zarađuju mjesečno dosta više od radnika u Srpskoj, čak i onih koji imaju diplomu fakulteta.

U aprilu je prosječna neto plata u Republici Srpskoj iznosila 1.473 KM, što je oko 750 evra. Prosječna neto plata u Hrvatskoj u februaru 2025. iznosila je 1.416 evra, skoro duplo više. Međutim, još izraženija razlika vidi se kada se u obzir uzmu konkretna zanimanja, posebno u sektoru ugostiteljstva.

U Srpskoj, prosječna plata u hotelijerstvu i ugostiteljstvu iznosi oko 1.200 KM, dok konobar u Hrvatskoj tokom ljetne sezone može zaraditi od 1.200 do 2.000 evra, i to uz plaćen smještaj i obroke.

Šankeri u Hrvatskoj zarađuju i više – od 1.400 do 1.900 evra, uz bakšiš koji mjesečno zna donijeti dodatnih 300 do 500 evra.

Kuvari u Srpskoj imaju nešto veću platu od konobara, ali i dalje daleko ispod prosjeka svojih kolega u Hrvatskoj, gdje se plata za ovu poziciju penje i do 2.500 evra.

Možda i najporazniji podatak je činjenica da neki visokoobrazovani kadrovi u Srpskoj, često zarađuju manje od sezonskih radnika na Jadranu.

Na primjer, hostese u Hrvatskoj zarađuju 1.000 do 1.500 evra, nerijetko i bez prethodnog radnog iskustva. Recepcioneri, takođe sezonski radnici, imaju platu između 1.200 i 1.600 evra, što nadmašuje prihode većine početnika u struci u Srpskoj. Dodatna pogodnost je plaćen smještaj i prijava od prvog dana na poslu.

Nekada je sezonski rad bio rezervisan za studente i mlade koji žele da „zarade nešto preko ljeta“, ali danas na more odlaze i kvalifikovani radnici, majstori, pravnici, inženjeri, novinari. I to zbog jednostavne računice.

Za 3 mjeseca sezonskog rada u Hrvatskoj mogu uštedjeti više nego što bi kod kuće zaradili za pola godine, pa i više.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Region

MINISTAR PROSVJETE SRBIJA: Ne zna se datum upisa novih studenata

Ministar prosvjete Srbije Dejan Vuk Stanković izjavio da se, s obzirom na situaciju na univerzitetima, ne zna datum upisa novih studenata i da on neće biti isti na svim fakultetima.

“Nisu svi istovremeno krenuli sa nadoknadom. Različiti fakulteti imaju različite planove i mehanizme nadoknade, jer imaju i različite tipove nastave. Kod teorijske je lakše nadoknaditi propušteno, a kod praktične je to mnogo teže”, rekao je Stanković.

On je istakao da će sigurno biti izmjene univerzitetskog kalendara i da je Ministarstvo spremno da ponudi svoje usluge svim Univerzitetima u Srbiji i stručno uputstvo za realizaciju upisa.

“Propuštena nastava mora da se nadoknadi, a država svakako neće nasesti na bilo kakve trikove, poput samoproglašenih ilegalnih štrajkova ili maštarija o mirovanju godine i statusa studenata bez stvarnog pokrića”, rekao je Stanković za “Politiku”.

On je istakao da blokaderi različitih političkih “boja” nikako da shvate da je univerzitet jednako ozbiljan posao kao politika, samo što ima drugačije zahtjeve, zaplet i epilog.

Stanković je naveo i da je zahtjev za izborima politički, odnosno da ovo nije priča samo o studentima i njihovom buntu već da neko želi vlast i da je spreman da se do posljednjeg atoma studentske energije bori da bi došao do privilegija vlasti i statusa moći.

Nastavi čitati

Aktuelno