Connect with us

Svijet

HUTI NAPALI JOŠ JEDAN BROD: Poslali dronove na jug Izraela

Vlada u Bagdadu osudila je američke napade kao “neprihvatljivo kršenje iračkog suvereniteta” i istovremeno naglasila da su napadi oružanih grupa na vojne baze sa savjetnicima koalicije predvođene SAD takođe neprijateljske akcije koje narušavaju irački suverenitet.

Portparol jemenske grupe Huti Jahja Sarea rekao je u utorak da je ta grupa izvela raketni napad na trgovački brod MSC United u Crvenom moru nakon što je brod odbio tri poziva upozorenja. Portparol je takođe rekao da je grupa izvela napade dronovima na grad Eilat na jugu Izraela i “druga područja u okupiranoj Palestini”. Šiitska pobunjenička grupa Huti koju podržava Iran, koja kontroliše veći dio Jemena, već nedjeljama ometa svjetsku trgovinu napadajući brodove koji prolaze kroz moreuz Bab el-Mandeb u južnom Crvenom moru, što je, kako kažu, odgovor na rat u Gazi.

U međuvremenu, vlada u Bagdadu je u utorak osudila američke vazdušne napade na iračke vojne položaje, koje je nazvala “očigledno neprijateljskim činom” u kojem je ubijen jedan vojnik i ranjeno 18 drugih. Naime, američka vojska izvela je u ponedjeljak vazdušne udare u Iraku kao odgovor na napad proiranskih militanata dronovima na američku vojnu bazu, nakon čega su ranjena tri američka vojnika, od kojih je jedan u kritičnom stanju.

Vlada u Bagdadu osudila je američke napade kao “neprihvatljivo kršenje iračkog suvereniteta” i istovremeno naglasila da su napadi oružanih grupa na vojne baze sa savjetnicima koalicije predvođene SAD takođe neprijateljske akcije koje narušavaju irački suverenitet, saopštila je vlada, navodi se u saopštenju.

Dva iračka bezbjednosna izvora izjavila su da je meta američkih napada sjedište oružane grupe Kataib Hezbolah u iračkom gradu Hila južno od Bagdada. U napadima je poginuo jedan borac te militantne grupe, a 16 je ranjeno, izjavila su dva bezbjednosna izvora pod uslovom da ostanu anonimni. Proiranski Kataib Hezbolah kritikovao je vladu što je osudila napade iračke milicije na mete koalicije predvođene SAD, rekao je bezbjednosni zvaničnik grupe u objavi na društvenim mrežama. “Upozoravamo one slabe duše, od najviših do najnižih nivoa, da ne pokušavaju naše strpljenje“, rekao je Abu Ali al-Askari.

Askari je obećao da će nastaviti napade na američke snage, što je jasan izazov za vladu premijera Mohameda Al Sudanija. Irački premijer ima ograničenu kontrolu nad nekim grupama koje podržava Iran. Njemu je bila potrebna njihova podrška da osvoji vlast prije godinu dana, a sada čine jak blok u njegovoj vladajućoj koaliciji. Mnoge od ovih grupa nemaju jedinstven stav u pogledu akcija protiv američkih snaga.

SAD imaju 900 vojnika u Siriji i 2.500 u Iraku u okviru misije za koju kažu da ima za cilj da savjetuje i pomogne lokalnim snagama u sprečavanju ponovnog pojavljivanja Islamske države, koja je zauzela velike dijelove obe zemlje 2014. prije nego što je poražena.

Svijet

KOJE ZEMLJE EVROPE SU NAJVIŠE POGOĐENE SUŠOM? Već zabilježeno rekordno toplo proljeće

Poljoprivreda i hidroenergija bi mogle da se nađu u velikim problemima jer se suša u Evropi nastavlja. Više od 40 odsto Evrope je trenutno pogođeno nekom vrstom suše, otkrivaju najnoviji podaci.

Dijelovi jugoistočne Španije, Kipra, Grčke i područje jugoistočnog Balkana nalaze se pod najvišim stepenom “uzbune”, stoji u izvještaju Evropske opservatorije za sušu (EDO) za period od 11. do 20. maja.

Ali upozorenje na sušu je takođe na snazi u velikim dijelovima sjeverne i istočne Evrope, nakon rekordno toplog i sušnog proljeća, uzrokovanog klimatskim uslovima.

Mart je bio najtopliji u istoriji mjerenja u Evropi, a pojedine zemlje su zabilježile i najsušniji mart do sada, izvijestila je ranije evropska služba Kopernikus (C3S).

Uzbune na sušu u turističkim destinacijama
Ukupno, 1,6 odsto teritorije 27 zemalja EU (bez Madeire, Azora i Kanarskih ostrva), uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, nalazi se pod uzbunom. Prema klasifikaciji EDO, to znači da vegetacija pokazuje znakove stresa, zemljište je bez vlage, što već predstavlja upozorenje, a količina padavina je manja od uobičajene.

Situacija je posebno teška u nekim mediteranskim destinacijama popularnim među turistima, poput grčkih ostrva Santorinija i Mikonosa. Tamo se voda doprema iz Atine ili se prečišćava desalinizacijom kako bi se popunili bazeni i obezbijedili tuševi.

Prekomjerni turizam dodatno pogoršava problem.

“Turistički sektor nije održiv i nema nikakvog planiranja. To dovodi do ogromne letnje potrošnje vode”, izjavio je za Skaj njuz prof Nikitas Milopulos, stručnjak za upravljanje vodnim resursima sa Univerziteta u Tesaliji.

Međutim, dodaje, poljoprivreda je još veći potrošač vode, što je dodatno pogoršano rasipanjem i nedostatkom efikasnih politika.

Poljoprivreda u problemu
Upozorenja na sušu brzo se šire širom Ukrajine i susjednih zemalja, utičući na useve i vegetaciju, upozorava EDO.

Ukrajina je jedna od evropskih zemalja koje se najbrže zagrijavaju, sa prosjekom od 2,7°C iznad vrijednosti u odnosu na period 1951-1980 u 2023. godini. Kao veliki izvoznik žitarica, suša u Ukrajini ima ozbiljne posljedice po globalno snabdijevanje hranom. Dijelovi Poljske i Slovačke takođe se bore sa sušom.

Upozorenja na sušu prisutna su i u zapadnoj, jugoistočnoj i centralnoj Turskoj, sjevernoj i zapadnoj Siriji, Libanu, Izraelu, Palestini, dijelovima Jordana, sjevernom Iraku, Iranu i Azerbejdžanu.

U sjevernoj Africi, upozorenja su prisutna već više od godinu dana.

Prema podacima EDO, na 39,6 odsto teritorije EU i Ujedinjenog Kraljevstva izdato je upozorenje na sušu.

Taj narandžasti pojas na mapi proteže se od Irske do sjevernih padina Alpa, preko Finske, juga Rusije i Turske.

Od 11. do 20. maja temperature su bile iznad sezonskog prosjeka na sjeveru Evrope.

Osim uticaja na poljoprivredu, strahuje se za hidroenergiju. Međunarodna asocijacija za hidroenergiju saopštila je da suša i intenzivne kiše, primer “klimatskog biča”, primoravaju elektrane da rade na ivici svojih tehničkih mogućnosti.

Globalno zagrijavanje pogoršava sušu u pojedinim delovima sveta, uključujući Mediteran. Naučnici iz mreže “World Weather Attribution” utvrdili su da je velika suša iz 2022. godine bila 20 puta vjerovatnija zbog klimatskih promjena.

Za proljeće 2025. biće potrebno vrijeme da se sprovede slična analiza, ali nema sumnje da klimatske promjene pogoršavaju suše povećanjem temperatura i promjenom obrazaca padavina, smatra Andrea Toreti, koordinator evropske i globalne opservatorije za suše iz programa Kopernikus.

“Regioni koji su ranije mogli da se oslone na kiše u toplijim sezonama kako bi nadoknadili manjak vode, više ne mogu da računaju na to u istoj meri. Danas je ta ravnoteža poremećena”, rekao je Toreti za Euronews.

(EUpravo zato/Euronews)

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN TVRDI “Većina Evropljana PROTIV ubrzanog pristupa Ukrajine EU”

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da većina Evropljana ne podržava ubrzan prijem Ukrajine u Evropsku uniju, kao ni slanje evropskog oružja i vojnika u rat, naglasivši da je rat između Rusije i Ukrajine postao “katalizator” kojim Brisel pokušava da preuzme sve više ovlašćenja.

Govoreći na plenarnoj sjednici Foruma mađarskih poslanika u Karpatskom basenu (KMKF), Orban je upozorio da Brisel koristi rat kao izgovor za centralizaciju moći i eliminaciju nacionalnih suvereniteta unutar EU, što je nazvao “institucionalnim pučem”, prenio je MTI.

Prema njegovim riječima, EU više nije legitimisana uspjesima, a umjesto toga pokušava da usmjeri pažnju javnosti ka sukobu sa Rusijom.

“Briselska ratna propaganda tvrdi da Rusija može da napadne EU ili čak NATO, i da to može da se spriječi samo preventivnim udarom. U njihovim glavama, rat u Ukrajini jeste taj udar. Ali to nije istina. Evropa može da bude zaštićena i bez nastavka rata”, rekao je Orban.

Premijer je dodao da aktuelni kurs Brisela vodi ka ukidanju suverenističkih elemenata unutar Unije, a da je Mađarska dužna da se suprotstavi tom procesu i jača antiratne inicijative širom Evrope.

Orban je istakao da su Mađari izvan granica prioritet nacionalne politike Mađarske, ali i da zemlja teži dobrim odnosima sa susjedima.

On je upozorio da političke snage koje su neprijateljski nastrojene prema Mađarima ne mogu da računaju na njihovu podršku na evropskoj sceni.

Nastavi čitati

Svijet

NIJE SAMO BRITANIJA, i Tramp traži od Srbije i zemalja u regionu DA PRIME MIGRANTE

Vlada američkog predsjednika Donalda Trampa traži od Srbije i drugih balkanskih država da prime migrante deportovane iz SAD-a, piše Bloomberg.

Zahtjev državama Balkana dio je šire američke strategije pronalaska stranih vlada spremnih da prime deportovane migrante, navodi američki medij pozivajući se na neimenovane izvore, ali ne precizira koje su druge balkanske zemlje u pitanju.

Bijela kuća, State Department i Ministarstvo vanjskih poslova Srbije još nisu komentarisali napise Bloomberga. Američki Vrhovni sud prošlog mjeseca dopustio je Trampovoj vladi da ukine privremeni pravni status stotinama hiljada migranata iz Venezuele, Kube, Haitija i Nikaragve koji žive u SAD-u.

Vlasti sada traže potencijalne destinacije za te migrante koji mogu biti deportovani, navodi Bloomberg. Taj medij dodaje i da je Srbija važna Trampovoj porodici i zbog nebodera u Beogradu koji će graditi investiciona kompanija čiji je jedan od osnivača Džared Kušner, zet američkog predsjednika, prenosi Index.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno