Connect with us

Politika

I nakon 27 godina RAZLIČITO “ČITANJE” DEJTONA u Sarajevu i Banjaluci

Na današnji dan, prije 27 godina, u američkoj vojnoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran je Opšti okvirni sporazum za mir u BiH. I od tog dana traju različita tumačenja i „čitanja“ Dejtonskog sporazuma.

Savremenici se sjećaju da je, nakon njegovog potpisivanja, u tadašnjem političkom vrhu Republike Srpske bio prisutan jak otpor prema Dejtonskom sporazumu, što je izazvalo oštre reakcije iz Sarajeva.

Lideri tada vladajućeg SDS, predvođeni Momčilom Krajišnikom, ubjeđivali su narod u Srpskoj da Bosna i Hercegovina nije prava država nego „privremeno rješenje“, a da su zajedničke institucije poput Predsjedništva i Savjeta ministara BiH samo „tanki krov“.

“Privremeno rješenje”
Poruka je bila da će se Republika Srpska, koliko sutra, osamostaliti, samo dok se riješe tog „tankog krova“.

Istovremeno, lideri SDA su slali uvijene ili direktne poruke da je Republika Srpska privremeno dejtonsko rješenje.

U svakom slučaju, umnogome nedorečeni dokument svi su „priznavali“, ali su i, svako iz svojih razloga, držali „šipak iza leđa“, vjerujući da će preveslati „drugu stranu“.

I danas nema saglasnosti o međunarodnom aktu koji je Bosni i Hercegovini donio mir, ali joj i nametnuo ustav.

Akademik Vojislav Maksimović, koji je u vrijeme potpisivanja Dejtona bio poslanik SDS u Narodnoj Skupštini RS, priznaje da mirovni sporazum u početku nije bio rado prihvaćen među Srbima, jer su ostali bez znatnog dijela teritorije, posebno oko Sarajeva. Sjeća se da je zbog karti nacrtanih u Dejtonu i sam morao napustiti svoje ognjište nedaleko od Foče.

Smireno rasuđivanje
Danas, sa vremenske distance, 27 godina o Dejtonskom mirovnom sporazumu, kako kaže, smireno rasuđuje.

– Ne treba ga ni hvaliti, a ni kuditi. Ne možemo ga se odreći, a to nije ni potrebno – rekao je Maksimović za Srnu povodom 27 godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Istina, Srbi u BiH se danas ne odriču Dejtonskog mirovnog sporazuma. Naprotiv, zvanična politika Republike Srpske je njegovo dosljedno poštovanje, što su svojim izjavama ovih dana potvrdili svi vodeći političari u RS.

Ali, iz Sarajeva stižu sve glasnije poruke da se Dejtona ne treba „držati kao pijan plota“, uz zalaganje za jačanje centralnih institucija.

Politički analitičar Vlade Simović izjavio je da se Republika Srpska pokazala kao najdosljedniji čuvar Dejtonskog sporazuma, iako joj se često „spočitava antidejtonsko djelovanje“.

– To je velika laž na koju su nasjele brojne evropske elite i zato i donose skandalozne deklaracije. Srpska ništa drugo i ne radi već poštuje Dejtonski sporazum i zalaže se da ga poštuju i drugi – naglasio je Simović.

Hibridna država
Prema njegovim riječima, ono što imamo danas u BiH je hibrid koji u ogromnoj mjeri odudara od izvornog Dejtonskog sporazuma.

On je podsjetio da je zbog stranog intervencionizma, odnosno izmjena Ustava BiH i nametanja zakona, što su radili visoki predstavnici u BiH, a posebno Volfgang Petrič, onemogućeno stvaranje normalnog i funkcionalnog sistema, koji počiva na Dejtonskom sporazumu.

Zbog toga je, kako naglašava, BiH danas postala “apsolutno nemoguća država”.

Da je u posljednjih 27 godina vršen snažan pritisak na promjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma smatra i diplomata Zdravko Begović.

– Eklatantan primjer te presije je osnivanje Suda i Tužilaštva BiH, što je momenat koji je opredijelio dalji pravac političkih kretanja u BiH – ocijenio je Begović.

Dodao je da odnos entiteta u BiH prema Dejtonskom sporazumu možda najbolje određuje činjenica da je datum njegovog potpisivanja u Republici Srpskoj državni praznik, a u Federaciji BiH uobičajeni radni dan.

Razgradnja Ustava
Da je Dejtonski mirovni sporazum, posebno njegov sastavni dio Ustav BiH, i danas, 27 godina kasnije, jedini mogući normativni okvir za zajednički život u BiH, smatra i profesor ustavnog prava Siniša Karan.

Karan u svom autorskom tekstu za Srnu ističe da je nakon donošenja Dejtonskog sporazuma dio međunarodne zajednice, prvo preko visokog predstavnika, a kasnije i Ustavnog suda BiH, ušao u fazu razgradnje Ustava BiH bez njegove formalne promjene.

– Teza da je Ustav razlog neuspješne države je maska iza koje se krije prevashodno politika bošnjačke političke elite za apsolutnom dominacijom i svojatanjem BiH. Vašingtonskim sporazumom su “riješili” hrvatsko pitanje, a negacijom Dejtonskog sporazuma “riješili” bi i srpsko – kategoričan je Karan.

I dok su se političari i analitičari iz Republike Srpske ovih dana utrkivali da iskažu svoj manje-više unison stav o Dejtonu, iz Federacije BiH – ni slova.

Ali, i ćutanje je znak da i danas, 27 godina nakon okončanja rata, svako tumači Dejtonski sporazum na svoj način i prema svojim političkim ciljevima.

Politika

GOVEDARICA “Blanuša na čelo stranke, DAO JE NADU BOLJEM ŽIVOTU”

“Ako ćemo biti realni, Blanuša je dao nadu Srpskoj demokratskoj stranci jer da je kojim slučajem on imao loš izborni rezultat stranka bi bila u izuzetno lošoj situaciji koja bi manifestovala dodatne podjele i prebacivanje odgovornosti sa jednih na druge, koji odavno imaju podijeljena mišljenja o političkoj formi u kojoj se stranka nalazi.” “Profesor Blanuša je čovjek koji sa svojim sposobnostima može postići stranačko jedinstvo u SDS-u i donijeti narodu promjene
Srpska demokratska stranka danas bi trebala pokazati odlučnost koju je pokazao profesor Blanuša kada je prihvatio kandidaturu za predsjednika Republike Srpske od koje su neki funkcioneri, ako ćemo biti iskreni, pobjegli”, napisao je na Facebook-u Vukota Govedarica, visoki funkcinoner SDS-a.

Na sjednici Glavnog odbora SDS-a otvoreno je profesoru Blanuši čestitao na hrabrosti koju je pokazao.

“Ako je Branko Blanuša tom prilikom pokazao krajnje raspoloženje da se suprostavi režimu onda bi mu, uz rezultat koji je napravio na izuzetno slaboj izlaznosti, svi istaknuti ljudi stranke trebali dati bezrezervnu podršku da stane na čelo SDS-a.”

Odgovornost za malu izlaznost na izbore ima i sam SDS, smatra Govedarica.

“SDS koji nije imao jasnu strategiju kako animirati javnost od apstinencije koja je bila vidljiva golim okom. Ako ćemo biti realni, Blanuša je dao nadu Srpskoj demokratskoj stranci jer da je kojim slučajem on imao loš izborni rezultat stranka bi bila u izuzetno lošoj situaciji koja bi manifestovala dodatne podjele i prebacivanje odgovornosti sa jednih na druge, koji odavno imaju podijeljena mišljenja o političkoj formi u kojoj se stranka nalazi.”

Naglašava da je Blanuša čovjek koji sa svojim sposobnostima može postići stranačko jedinstvo koje nam nedostaje.

“Možda su pojedini imali namjeru da sebi pripišu Blanušine zasluge ali to ne bi bilo pošteno. Sa integritetom ličnosti koju ima profesor Blanuša, sa ljudima koji pokazuju svoje vrijednosti u SDS-u, ozbiljnim radom i dobrom opozicionom saradnjom, narod će sledeće godine dobiti očekivane promjene.”

(BN) Foto: Facebook

Nastavi čitati

Politika

(NE)NAMJERAN AUTOGOL Da li se Dodik i SNSD zaista bore za ODLAZAK OHR iz BiH

Pokušaj aktuelnog ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Staše Košarca da ispadne duhovit ili vispren, šaljući na poklon Kristijanu Šmitu nacistički šljem iz Drugog svjetskog rata, “zacementirao” je odluku Zapada da je BiH i dalje potreban OHR. vo tvrde predstavnici opozicije u Srpskoj, ali i stručnjaci za međunarodne odnose koji su Košarčev “poklon” Šmitu ocijenili kao još jedan spoljnopolitički “autogol” u režiji SNSD.

Inače, vrijedi podsjetiti da se priča o ukidanju OHR u BiH, manje ili više otvoreno, povlači već skoro 20 godina, odnosno od odlaska Pedija Ešdauna s pozicije visokog predstavnika u januaru 2006. godine.

Slučajno ili ne, upravo su te 2006. Milorad Dodik i SNSD preuzeli sve konce vlasti u Republici Srpskoj, a najave zatvaranja OHR, koje su počele nedugo nakon što je Kristijan Švarc Šiling zamijenio Ešdauna na mjestu šefa OHR, gotovo po pravilu su prestajale nakon “eksplozivnih” izjava i političkih postupaka lidera SNSD.

Bilo da je riječ o bezbrojnim najavama skore nezavisnosti Republike Srpske, prijetnjama o ukidanju nadležnosti institucija BiH na teritoriji Srpske, obećanjima o raspisivanju raznih referenduma… – Okidač za veću međunarodnu podršku Kristijanu Šmitu, uključujući SAD, bilo je slanje nacističkog šljema – izjavio je juče šef kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak, koji inače boravi u višednevnoj posjeti SAD. Između ostalog, on je naveo da je nakon Košarčevog postupka na Zapadu naglo porasla podrška Šmitu da ostane u BiH.

– Svi važni glavni gradovi su reagovali, ocijenili to uvredom i zatražili homogenizaciju podrške Šmitu. Očigledno, ne baš pametan potez – istakao je Crnadak.

Inače uz nacistički šljem Košarac je Šmitu, podsjećamo, poslao i pismo koje je nazvao “Pismo okupatoru”. Da li je slučajno ili ne to što već skoro 20 godina, odnosno svaki put kada se u međunarodnim krugovima povede ozbiljna rasprava o potrebi ukidanja OHR, Milorad Dodik ili neko od najviših funkcionera njegove stranke napravi nešto što isprovocira ostanak Kancelarije visokog predstavnika u BiH, pitali smo za mišljenje stručnjaka za međunarodne odnose iz Beograda, Srećka Đukića. On tvrdi da je zaista prilično indikativno to što aktuelna vlast u Srpskoj, uprkos svemu što se desilo u odnosima s SAD i nedavnog skidanja sankcija, pokušava da novim provokacijama obezbijedi sebi neku perspektivu.

– I vrapcima na grani je jasno da će OHR iz BiH otići onda kada to dozvole unutrašnje prilike, a unutrašnje prilike u BiH već skoro dvije decenije diktira Milorad Dodik – kaže Đukić za Srpskinfo. Već dugo je, dodaje on, uvjeren u to da Dodik i njegovi saradnici “pucaju u pogrešnu metu”, ne bi li pokolebali međunarodnu zajednicu i pridobili je na svoju stranu.

– To je potpuno pogrešan prilaz i stav. Jedino što Dodik time dobija jeste da radikalizuje situaciju i gura Republiku Srpsku na ivicu provalije, ako ona već nije iznad provalije. Ne znam ko Republiku Srpsku danas podržava u svijetu? Zapad je ne podržava, a vidjeli smo i kako se Rusija ponašala kada je trebalo da se produži mandat pojedinim međunarodnim faktorima. Očigledno je da Dodik ne shvata da on i Republika Srpska nisu nikakav faktor u međunarodnim odnosima da bi mogli nekog da ucjenjuju ili prave provokacije, kao što je ta s nacističkim šljemom – ističe Đukić.

To je, tvrdi on, kopanje po ranama koje Srpskoj ne može nikako da se vrati dobrim.

– Iznenađuje me da nema više zdravih snaga u Republici Srpskoj koje se bore za njen opstanak i međunarodni ugled. Ako nema ugleda, Republika Srpska ne može ni opstati – zaključuje Đukić.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

STEVANDIĆ OTPUTOVAO U FRANCUSKU! Približavanje EU

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić boraviće od danas do 10. decembra u posjeti Francuskoj, gdje su planirani susreti u više institucija i organizacija značajnih za parlamentarnu saradnju i evropske integracije.

Nastavi čitati

Aktuelno