Connect with us

Politika

I nakon 27 godina RAZLIČITO “ČITANJE” DEJTONA u Sarajevu i Banjaluci

Na današnji dan, prije 27 godina, u američkoj vojnoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran je Opšti okvirni sporazum za mir u BiH. I od tog dana traju različita tumačenja i „čitanja“ Dejtonskog sporazuma.

Savremenici se sjećaju da je, nakon njegovog potpisivanja, u tadašnjem političkom vrhu Republike Srpske bio prisutan jak otpor prema Dejtonskom sporazumu, što je izazvalo oštre reakcije iz Sarajeva.

Lideri tada vladajućeg SDS, predvođeni Momčilom Krajišnikom, ubjeđivali su narod u Srpskoj da Bosna i Hercegovina nije prava država nego „privremeno rješenje“, a da su zajedničke institucije poput Predsjedništva i Savjeta ministara BiH samo „tanki krov“.

“Privremeno rješenje”
Poruka je bila da će se Republika Srpska, koliko sutra, osamostaliti, samo dok se riješe tog „tankog krova“.

Istovremeno, lideri SDA su slali uvijene ili direktne poruke da je Republika Srpska privremeno dejtonsko rješenje.

U svakom slučaju, umnogome nedorečeni dokument svi su „priznavali“, ali su i, svako iz svojih razloga, držali „šipak iza leđa“, vjerujući da će preveslati „drugu stranu“.

I danas nema saglasnosti o međunarodnom aktu koji je Bosni i Hercegovini donio mir, ali joj i nametnuo ustav.

Akademik Vojislav Maksimović, koji je u vrijeme potpisivanja Dejtona bio poslanik SDS u Narodnoj Skupštini RS, priznaje da mirovni sporazum u početku nije bio rado prihvaćen među Srbima, jer su ostali bez znatnog dijela teritorije, posebno oko Sarajeva. Sjeća se da je zbog karti nacrtanih u Dejtonu i sam morao napustiti svoje ognjište nedaleko od Foče.

Smireno rasuđivanje
Danas, sa vremenske distance, 27 godina o Dejtonskom mirovnom sporazumu, kako kaže, smireno rasuđuje.

– Ne treba ga ni hvaliti, a ni kuditi. Ne možemo ga se odreći, a to nije ni potrebno – rekao je Maksimović za Srnu povodom 27 godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Istina, Srbi u BiH se danas ne odriču Dejtonskog mirovnog sporazuma. Naprotiv, zvanična politika Republike Srpske je njegovo dosljedno poštovanje, što su svojim izjavama ovih dana potvrdili svi vodeći političari u RS.

Ali, iz Sarajeva stižu sve glasnije poruke da se Dejtona ne treba „držati kao pijan plota“, uz zalaganje za jačanje centralnih institucija.

Politički analitičar Vlade Simović izjavio je da se Republika Srpska pokazala kao najdosljedniji čuvar Dejtonskog sporazuma, iako joj se često „spočitava antidejtonsko djelovanje“.

– To je velika laž na koju su nasjele brojne evropske elite i zato i donose skandalozne deklaracije. Srpska ništa drugo i ne radi već poštuje Dejtonski sporazum i zalaže se da ga poštuju i drugi – naglasio je Simović.

Hibridna država
Prema njegovim riječima, ono što imamo danas u BiH je hibrid koji u ogromnoj mjeri odudara od izvornog Dejtonskog sporazuma.

On je podsjetio da je zbog stranog intervencionizma, odnosno izmjena Ustava BiH i nametanja zakona, što su radili visoki predstavnici u BiH, a posebno Volfgang Petrič, onemogućeno stvaranje normalnog i funkcionalnog sistema, koji počiva na Dejtonskom sporazumu.

Zbog toga je, kako naglašava, BiH danas postala “apsolutno nemoguća država”.

Da je u posljednjih 27 godina vršen snažan pritisak na promjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma smatra i diplomata Zdravko Begović.

– Eklatantan primjer te presije je osnivanje Suda i Tužilaštva BiH, što je momenat koji je opredijelio dalji pravac političkih kretanja u BiH – ocijenio je Begović.

Dodao je da odnos entiteta u BiH prema Dejtonskom sporazumu možda najbolje određuje činjenica da je datum njegovog potpisivanja u Republici Srpskoj državni praznik, a u Federaciji BiH uobičajeni radni dan.

Razgradnja Ustava
Da je Dejtonski mirovni sporazum, posebno njegov sastavni dio Ustav BiH, i danas, 27 godina kasnije, jedini mogući normativni okvir za zajednički život u BiH, smatra i profesor ustavnog prava Siniša Karan.

Karan u svom autorskom tekstu za Srnu ističe da je nakon donošenja Dejtonskog sporazuma dio međunarodne zajednice, prvo preko visokog predstavnika, a kasnije i Ustavnog suda BiH, ušao u fazu razgradnje Ustava BiH bez njegove formalne promjene.

– Teza da je Ustav razlog neuspješne države je maska iza koje se krije prevashodno politika bošnjačke političke elite za apsolutnom dominacijom i svojatanjem BiH. Vašingtonskim sporazumom su “riješili” hrvatsko pitanje, a negacijom Dejtonskog sporazuma “riješili” bi i srpsko – kategoričan je Karan.

I dok su se političari i analitičari iz Republike Srpske ovih dana utrkivali da iskažu svoj manje-više unison stav o Dejtonu, iz Federacije BiH – ni slova.

Ali, i ćutanje je znak da i danas, 27 godina nakon okončanja rata, svako tumači Dejtonski sporazum na svoj način i prema svojim političkim ciljevima.

Related Topics:

Politika

LUKAS PITA ELEKA: Zašto si poslao poklon Oriću (VIDEO)

Folk pjevač Aca Lukas uputio je žestoke uvrede i prozvao je predsjednika Nadzornog odbora Olimpijskog centra Jahorina Nedeljka Eleka.

To je uslijedilo nakon što je Lukasu otkazan koncert na Jahorini. Tokom video obraćanja, Lukas je rekao kako je Elek desna ruka lidera SNSD-a Milorada Dodika i njegov prvi operativac na Jahorini.

– Upravo je on otkazao nama koncert na Jahorini, naravno uz pomoć svog velikog predsjednika. To je jedna lopurda koja je zvala mog menadžera i pokušala da ga potkupi za novac, da on pošalje nekog drugog pjevača, a da te karte koje su kupljene za mene ostanu ljudima za nekog drugog pjevača. To je klasična krađa. To mu neće proći i za to ćemo ih tužiti – poručio je Lukas.

Ipak, dodao je da ima ispričati nešto drugo što je, kako je naveo, mnogo bitnije.

– Elek, reče tvoj šef da sam ja duboko povrijedio osjećanja naroda u Republici Srpskoj zato što se Naser Orić slikao sa mnom. Da li bi tom duboko povrijeđenom narodu objasnio, ti koji glumiš patriotizam, šta znači poklon sutradan Naseru Oriću poslan po kuriru u obliku najskupljeg Macallana, starog 18 godina, i nekoliko kubanskih cigareta u znak prijateljstva. Da li bi Elek objasnio narodu zašto si ti sutradan poslao svom prijatelju, a ja stvarno podržavam prijateljstva među ljudima, ali samo objasni koji je povod i to je sve super. Kaži ‘to je moj drug, prijatelj’. Pošto si zbog slike s istim čovjekom Aci Lukasu otkazao koncert – rekao je Lukas.

– Samo objasni kako je isti taj čovjek sutradan dobio skupocjeni poklon od tebe u znak prijateljstva, što je meni ok. Samo objasni. I da li ti to zna šef? A, ja znam da on to zna, pošto ti ne smiješ da mrdneš gu*icom bez njega, jer si jedna ulizica i pi**urina. To sam ti i rekao preko telefona prije dva dana kad si mi htio da se opravdaš što si mi otkazao koncert. Rekao si mi ‘gdje si brate’, pa sam ti rekao koji, bre, brat, pi*ko jedna, go**no jedno, što ti i sad kažem. Mrš – rekao je Lukas.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ U BRISELU: Susret sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Meco­lom – „Diplomatija, a ne hazarderstvo, jača poziciju Republike Srpske“

Član Sigurne Srpske i narodni poslanik PDP-a, Bojan Kresojević, sastao se sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Mecom tokom trodnevne posjete Briselu u okviru Evropskog molitvenog doručka.

Kresojević je poručio da je posjeta bila prilika za razgovor sa brojnim evropskim parlamentarcima, kao i poslanicima nacionalnih parlamenata evropskih država, te da je posebno važno što je imao priliku da razgovara upravo sa prvom osobom Evropskog parlamenta.

„Bila je ovo prilika da predstavimo Republiku Srpsku u najboljem svjetlu. Isključivo kvalitetnim diplomatskim radom možemo zadržati čvrstu poziciju Republike Srpske u okviru Bosne i Hercegovine“, kazao je Kresojević.

Naglasio je da za Republiku Srpsku „nema mjesta za hazardersku politiku“, te da Pokret Sigurna Srpska gradi stabilnu i sigurnu poziciju Srpske kroz odgovorne političke poteze i snažno prisustvo na međunarodnoj sceni.

Nastavi čitati

Politika

VUKOMANOVIĆ PITA VLADU RS: Hoće li nakon osam godina povećati materski dodatak od 406 KM?

Da li će Vlada Republike Srpske konačno povećati iznos materskog dodatka, koji već skoro osam godina ostaje na nivou od 406 KM, pitanje je koje je ponovo otvorila Tanja Vukmanović, član Pokreta Sigurna Srpska i zamjenik šefa Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Vukmanović ističe da bi materski dodatak trebalo izjednačiti sa iznosom minimalne plate u Republici Srpskoj, naglašavajući da je ova mjera prvobitno zamišljena kao snažna pronatalitetna podrška, ali da je danas, zbog više godina inflacije, svedena na socijalno davanje koje više ne ispunjava svoju svrhu.

„Proteklih godina cijene roba i usluga su rasle, ništa više ne košta isto kao 2017. ili 2018. godine. Kako je moguće da materski dodatak ostane isti? Republika Srpska ima negativan prirodni priraštaj više od 20 godina, zašto Vlada još uvijek nije upalila alarm?“, poručuje Vukmanović.

Ona podsjeća da su poslanik Bojan Kresojević i ona još početkom godine podnijeli inicijativu za povećanje ovog iznosa, ali tada nisu dobili podršku.

„Neophodno je da naredna godina bude godina u kojoj će institucije posvetiti stvarnu pažnju porodici, jer Republika Srpska ima ozbiljan demografski problem koji zahtijeva da pronatalitetna politika bude prioritet“, naglasila je Vukmanović.

Nastavi čitati

Aktuelno