Connect with us

Politika

I nakon 27 godina RAZLIČITO “ČITANJE” DEJTONA u Sarajevu i Banjaluci

Na današnji dan, prije 27 godina, u američkoj vojnoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran je Opšti okvirni sporazum za mir u BiH. I od tog dana traju različita tumačenja i „čitanja“ Dejtonskog sporazuma.

Savremenici se sjećaju da je, nakon njegovog potpisivanja, u tadašnjem političkom vrhu Republike Srpske bio prisutan jak otpor prema Dejtonskom sporazumu, što je izazvalo oštre reakcije iz Sarajeva.

Lideri tada vladajućeg SDS, predvođeni Momčilom Krajišnikom, ubjeđivali su narod u Srpskoj da Bosna i Hercegovina nije prava država nego „privremeno rješenje“, a da su zajedničke institucije poput Predsjedništva i Savjeta ministara BiH samo „tanki krov“.

“Privremeno rješenje”
Poruka je bila da će se Republika Srpska, koliko sutra, osamostaliti, samo dok se riješe tog „tankog krova“.

Istovremeno, lideri SDA su slali uvijene ili direktne poruke da je Republika Srpska privremeno dejtonsko rješenje.

U svakom slučaju, umnogome nedorečeni dokument svi su „priznavali“, ali su i, svako iz svojih razloga, držali „šipak iza leđa“, vjerujući da će preveslati „drugu stranu“.

I danas nema saglasnosti o međunarodnom aktu koji je Bosni i Hercegovini donio mir, ali joj i nametnuo ustav.

Akademik Vojislav Maksimović, koji je u vrijeme potpisivanja Dejtona bio poslanik SDS u Narodnoj Skupštini RS, priznaje da mirovni sporazum u početku nije bio rado prihvaćen među Srbima, jer su ostali bez znatnog dijela teritorije, posebno oko Sarajeva. Sjeća se da je zbog karti nacrtanih u Dejtonu i sam morao napustiti svoje ognjište nedaleko od Foče.

Smireno rasuđivanje
Danas, sa vremenske distance, 27 godina o Dejtonskom mirovnom sporazumu, kako kaže, smireno rasuđuje.

– Ne treba ga ni hvaliti, a ni kuditi. Ne možemo ga se odreći, a to nije ni potrebno – rekao je Maksimović za Srnu povodom 27 godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Istina, Srbi u BiH se danas ne odriču Dejtonskog mirovnog sporazuma. Naprotiv, zvanična politika Republike Srpske je njegovo dosljedno poštovanje, što su svojim izjavama ovih dana potvrdili svi vodeći političari u RS.

Ali, iz Sarajeva stižu sve glasnije poruke da se Dejtona ne treba „držati kao pijan plota“, uz zalaganje za jačanje centralnih institucija.

Politički analitičar Vlade Simović izjavio je da se Republika Srpska pokazala kao najdosljedniji čuvar Dejtonskog sporazuma, iako joj se često „spočitava antidejtonsko djelovanje“.

– To je velika laž na koju su nasjele brojne evropske elite i zato i donose skandalozne deklaracije. Srpska ništa drugo i ne radi već poštuje Dejtonski sporazum i zalaže se da ga poštuju i drugi – naglasio je Simović.

Hibridna država
Prema njegovim riječima, ono što imamo danas u BiH je hibrid koji u ogromnoj mjeri odudara od izvornog Dejtonskog sporazuma.

On je podsjetio da je zbog stranog intervencionizma, odnosno izmjena Ustava BiH i nametanja zakona, što su radili visoki predstavnici u BiH, a posebno Volfgang Petrič, onemogućeno stvaranje normalnog i funkcionalnog sistema, koji počiva na Dejtonskom sporazumu.

Zbog toga je, kako naglašava, BiH danas postala “apsolutno nemoguća država”.

Da je u posljednjih 27 godina vršen snažan pritisak na promjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma smatra i diplomata Zdravko Begović.

– Eklatantan primjer te presije je osnivanje Suda i Tužilaštva BiH, što je momenat koji je opredijelio dalji pravac političkih kretanja u BiH – ocijenio je Begović.

Dodao je da odnos entiteta u BiH prema Dejtonskom sporazumu možda najbolje određuje činjenica da je datum njegovog potpisivanja u Republici Srpskoj državni praznik, a u Federaciji BiH uobičajeni radni dan.

Razgradnja Ustava
Da je Dejtonski mirovni sporazum, posebno njegov sastavni dio Ustav BiH, i danas, 27 godina kasnije, jedini mogući normativni okvir za zajednički život u BiH, smatra i profesor ustavnog prava Siniša Karan.

Karan u svom autorskom tekstu za Srnu ističe da je nakon donošenja Dejtonskog sporazuma dio međunarodne zajednice, prvo preko visokog predstavnika, a kasnije i Ustavnog suda BiH, ušao u fazu razgradnje Ustava BiH bez njegove formalne promjene.

– Teza da je Ustav razlog neuspješne države je maska iza koje se krije prevashodno politika bošnjačke političke elite za apsolutnom dominacijom i svojatanjem BiH. Vašingtonskim sporazumom su “riješili” hrvatsko pitanje, a negacijom Dejtonskog sporazuma “riješili” bi i srpsko – kategoričan je Karan.

I dok su se političari i analitičari iz Republike Srpske ovih dana utrkivali da iskažu svoj manje-više unison stav o Dejtonu, iz Federacije BiH – ni slova.

Ali, i ćutanje je znak da i danas, 27 godina nakon okončanja rata, svako tumači Dejtonski sporazum na svoj način i prema svojim političkim ciljevima.

Related Topics:

Politika

ŠMIT NAJAVIO obilazak biračkog mjesta u BIJELJINI

Kristijan Šmit najavio je obilazak jednog biračkog mjesta u Republici Srpskoj, tačnije u Bijeljini.

Dijana Savić Božić, predsjednik Gradske izborne komisije u Bijeljini potvrdila je da je Šmit najavio dolazak.

– Gospodin Kristijan Šmit je najavljen od strane Centralne izborne komisije BiH i obiće jedno biračko mjesto na području ove izborne jedinice – rekla je Savić Božić za RTRS.

U Bijeljini pravo glasa ima 111.679 građana, a na terenu je više od 600 posmatrača.

Nastavi čitati

Politika

NI PRAVDE NI SUDA! Revizori tolerišu kršenje zakona, KRIJU PRAVO STANJE

Kada na red dodju revizorski izvještaji, vladajući na sve načine pokušavaju da opravdaju rad korisnika budžeta, kažu u opoziciji. Ocjena Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske za konsolidovani finansijski izvještaj za 2024. godinu, je mišljenje s rezervom, dok je usklađenost poslovanja ocijenjena pozitivnim mišljenjem.

U opoziciji smatraju da revizijski izvještaji ne predstavljaju stvarno stanje, kao i da tolerišu nepoštovanje zakona i finansijske deficite. Glavna služba za reviziju javnog sektora trebalo bi da bude kontrolni mehanizam kada se radi o korišćenju javnih sredstava Republike Srpske, a izvještaji bi trebalo da služe kao prevencija korupcije.

Služba za reviziju mora da bude objektivna i nezavisna od političkog uticaja. Glavna služba pravila zna, a da li ih poštuje?

„Pored namjera Glavne službe za reviziju da minimizira nepoštovanje zakona i sve one propuste i nezakonite radnje koje su se dešavale u javnom sktoru, ona to ipak nije uspjela, nego je dala mišljenje sa rezervom. Suština je na konsolidovanom budžetskom deficitu, koji je prikazan manje, nego što je on ustvari ostvaren, kao i na nekim drugim propustima, a tiču se poštovanja zakona.

Osnovni propusti koji se svake godine pojavljuju jesu javne nabavke, zapošljavanje, v.d. direktori i slično. Dakle ne postoji sistem internih kontrola“, kaže predsjednik Odbora za reviziju Narodne skupštine Mirjana Orašanin.

Osim što Glavna služba za reviziju progleda kroz prste korisnicima javnih sredstava, tako im godinama toleriše neispunjavanje datih preporuka kažu u opoziciji. Sredstva javnih investicija i ovaj put su dodijeljena javnim licima, koja nisu imenovana Prijedlogom programa javnih investicija, niti su dostavila ikakav izvještaj. Ko su ta lica, i da li uopšte postoije, pitaju u opoziciji.

„Vidimo da Vlada nije poštovala preporuke iz prethodnog perioda, te su dvije preporuke potpuno ponovljene, jer od četiri date preporuke, samo je jedna ispoštovana, a tri nisu. Tako da dvije preporuke su potpuno iste kao i prethodne godine, a to je imenovanje ministara, vršilaca dužnosti, dakle nije u skladu sa zakonom, a druga je da Vlada 2024. kao ni 2023. nije poštovala Prijedlog programa javnih investicija za period 2024-2026. godina. Dakle Vlada je samoinicijativno odlučivala kome će dodjeljivati sredstva za projekte, sredstva javnih investicija, a da ta lica nisu obuhvaćena prijedlogom javnih investicija. Ono što je još gore je da ta lica nisu opravdala utrošak tih sredstava, što je konstatovano 2023., konstatovano je I 2024. godine“, kaže Orašanin.

Ništa ubjedljivije ocjene nisu u nu minstarsvima. Ministarstvo energetike i rudarastva objavilo je podatak da po osnovu arbitražnih sporova ima 496 miliona potencijalnih obaveza, kao i 12 milona maraka po osnovu sudskih sporova, bez kamata.

Dok je u revizorskom izvještaju dobilo iste preporuke kao i godinu ranije, a odnose se na nepopunjavanje putnih naloga i ostale manje propuste.

„Ponovo svi ministri, svi direktori javnih preduzeća imaju idealne izvještaje, problemi su pronađeni kod nekih učitelja i nastavnika srednjih škola, fakulteta, kao da se tamo troše veliki novci, rade velike investicije. Ovo je samo pokazatelj da, dok se ne promijeni vlast, dok se ne primijeni politički stav i politička atmosfera prema pitanju odgovornosti, da se ništa neće promijeniti“, kaže narodni poslanik Igor Crnadak.

Opozicija upozorava da su izvještaji politički obojeni, i da se, kako kažu, radi o zloupotrebu revizije u političke svrhe. Nije teško ni običnom čovjeku uočiti da u javnom sektoru postoji mnogo problema, ali Glavna služba za reviziju sve još uvijek prikazuje u ružičastom svjetlu.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

ODMAH PROBLEMI! Brojna biračka mjesta u Srpskoj bez struje, NEMA NI INTERNETA

U nekim lokalnim zajednicama u Republici Srpskoj, u kojoj se održavaju prijevremeni predsjednički izbori, na pojedinim biračkim mjestima nema električne energije. Problema ima i sa internetom, a zbof snijega jedno glasačko mjesto nije otvoreno.

Prema do sada prikupljenim podacima iz Opštinskih izbornih komisija, najviše problema ima u Tesliću, gdje čak 18 biračkih mjesta nema električnu energiju. Ipak sva 62 birališta otvorena su, potvrđeno je Srni iz Opštinske izborne komisije. U opštini Trnovo otvorena su tri biračka mjesta, dok ono na Jahorini nije zbog snijega koji je noćas padao, izjavila je Srni predsjednik Opštinske izborne komisije Jelena Šipovac.

Biračima u Trnovu na raspolaganju su četiri biračka mjesta i jedan mobilni tim.

Pravo glasa ima 1.291 birač. Predsjednik Gradske izborne komisije Banjaluka Dubravko Malinić rekao je da nema podatak da li su otvorena sva biračka mjesta, ali i da za sada nema prijavljenih problema na području grada.

“Podatke nemamo iz razloga što na nekim područjima nema struje, pa nema ni signala mobilnog telefona. U principu najveći dio biračkih mjesta je otvoren, ali precizan podatak nemamo još”, rekao je Malinić.

Na području opštine Foča 23 biračka mjesta za prijevremene predsjedničke izbore otvorena su na vrijeme, dok Opštinska izborna komisija nema podatke za četiri biračka mjesta, potvrđeno je u OIK-u.

OIK nije uspio da stupi u kontakt sa predstavnicima biračkih mjesta Popov Most, Kuta, Čelebići i Zavait, najvjerovatnije zbog nestanka struje na tim seoskim područjima. U Foči se glasa na 27 biračkih mjesta, a pravo glasa ima 16.241 birač.

U opštini Sokolac jutros su sva biračka mjesta za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske otvorena na vrijeme, iako na pojedinim nema električne energije, a problem predstavlja i snijeg koji je padao juče i noćas, rečeno je u Opštinskoj izbornoj komisiji.

Član Komisije Milijana Drinjak rekla je da u slučaju da se ne uspostavi redovno snabdijevanje svih biračkih mjesta električnom energijom, obezbijeđeni agregati kako bi izborni proces mogao da se odvija bez problema.

Pravo glasa u opštini Sokolac imaju 10.394 birača koji mogu glasati na 15 redovnih biračkih mjesta, a formiran je i jedan mobilni tim.

U Prnjavoru je od 51 biračkog mjesta predviđenog za glasanje na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske samo u Orašju zabilježeno manje kašnjenje prilikom otvaranja, potvrdila je Srni predsjednik Gradske izborne komisije/GIK/ Prnjavor Novka Bijelonić Petrović.

“U Orašju se kasnilo tri minute zbog nestanka električne energije, ostala mjesta su otvorena na vrijeme”, pojasnila je Petrovićeva.

Ona je podsjetila da pravo glasa ima 39.516 lica koji će do 19.00 časova moći glasati na 51 biračkom mjestu sa 59 biračkih odbora, dok su se 22 osobe izjasnile da glasaju posredstvom mobilnog tima.U Novom Gradu su u sedam časova otvorena biračka mjesta, potvrđeno je Opštinskoj izbornoj komisiji.

Član Opštinske izborne komisije Milan Marinčić rekao je da na osam biračkih mjesta nema električne energije, te da je OIK u stalnom kontaktu sa terenskom jedinicom “Elektrokrajine.

Marinčić kaže da su u Novom Gradu 52 biračka mjesta, te da su biračka mjesta za lično glasanje i za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima pridružena redovnim biračkim mjestima.

Prema Marinčićevim riječima, za lično glasanje prijavljena su 72 birača, za glasanje poštom njih 214.

Na redovnom biračkom spisku za osnovnu izbornu jedinicu Novi Grad nalaze se 25.844 birača.

Biračka mjesta na području opštine Pale otvorena su na vrijeme, iako na dva u ruralnim dijelovima opštine nema električne energije, rekao je predsjednik Opštinske izborne komisije Predrag Slijepčević.

Prema njegovim riječima, iz “Elektrodistribucije” su obećali da će što prije otkloniti kvarove i da će biračka mjesta na Jasiku i u Kadinom Selu dobiti električnu energiju.

Pravo glasa na izborima na području opštine Pale ima 19.970 birača i za njih je otvoreno 38 redovnih biračkih mjesta, a formirana su i dva mobilna tima.

U opštini Istočni Stari Grad jutros u sedam časova otvorena su sva četiri biračka mjesta za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, rekao je Srni predsjednik Opštinske izborne komisije Nemanja Nikolić.

Nikolić je naveo da na biračkom mjestu na Brusu, na Trebeviću, nema električne energije, te da imaju problema i sa internetom, ali da očekuje da će ovi problemi uskoro biti otklonjeni.

Na području opštine Istočni Stari Grad za današnje izbore registrovana su 1.084 birača.

Sva birališta u Stanarima otvorena su u sedam časova, potvrđeno je Srni iz Opštinske izborne komisije.

Iz komisije su istakli da pojedina biračka mjesta imaju problema zbog nestanka električne energije.

U Stanarima će na 14 redovnih biračkih mjesta glasati 7.547 birača.

Birališta su otvorena od sedam do 19 časova.

U Republici Srpskoj danas se održavaju prijevremeni predsjednički izbori. Na glasačkom listiću ukupno je šest kandidata.

Nastavi čitati

Aktuelno