Connect with us

Politika

I nakon 27 godina RAZLIČITO “ČITANJE” DEJTONA u Sarajevu i Banjaluci

Na današnji dan, prije 27 godina, u američkoj vojnoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran je Opšti okvirni sporazum za mir u BiH. I od tog dana traju različita tumačenja i „čitanja“ Dejtonskog sporazuma.

Savremenici se sjećaju da je, nakon njegovog potpisivanja, u tadašnjem političkom vrhu Republike Srpske bio prisutan jak otpor prema Dejtonskom sporazumu, što je izazvalo oštre reakcije iz Sarajeva.

Lideri tada vladajućeg SDS, predvođeni Momčilom Krajišnikom, ubjeđivali su narod u Srpskoj da Bosna i Hercegovina nije prava država nego „privremeno rješenje“, a da su zajedničke institucije poput Predsjedništva i Savjeta ministara BiH samo „tanki krov“.

“Privremeno rješenje”
Poruka je bila da će se Republika Srpska, koliko sutra, osamostaliti, samo dok se riješe tog „tankog krova“.

Istovremeno, lideri SDA su slali uvijene ili direktne poruke da je Republika Srpska privremeno dejtonsko rješenje.

U svakom slučaju, umnogome nedorečeni dokument svi su „priznavali“, ali su i, svako iz svojih razloga, držali „šipak iza leđa“, vjerujući da će preveslati „drugu stranu“.

I danas nema saglasnosti o međunarodnom aktu koji je Bosni i Hercegovini donio mir, ali joj i nametnuo ustav.

Akademik Vojislav Maksimović, koji je u vrijeme potpisivanja Dejtona bio poslanik SDS u Narodnoj Skupštini RS, priznaje da mirovni sporazum u početku nije bio rado prihvaćen među Srbima, jer su ostali bez znatnog dijela teritorije, posebno oko Sarajeva. Sjeća se da je zbog karti nacrtanih u Dejtonu i sam morao napustiti svoje ognjište nedaleko od Foče.

Smireno rasuđivanje
Danas, sa vremenske distance, 27 godina o Dejtonskom mirovnom sporazumu, kako kaže, smireno rasuđuje.

– Ne treba ga ni hvaliti, a ni kuditi. Ne možemo ga se odreći, a to nije ni potrebno – rekao je Maksimović za Srnu povodom 27 godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Istina, Srbi u BiH se danas ne odriču Dejtonskog mirovnog sporazuma. Naprotiv, zvanična politika Republike Srpske je njegovo dosljedno poštovanje, što su svojim izjavama ovih dana potvrdili svi vodeći političari u RS.

Ali, iz Sarajeva stižu sve glasnije poruke da se Dejtona ne treba „držati kao pijan plota“, uz zalaganje za jačanje centralnih institucija.

Politički analitičar Vlade Simović izjavio je da se Republika Srpska pokazala kao najdosljedniji čuvar Dejtonskog sporazuma, iako joj se često „spočitava antidejtonsko djelovanje“.

– To je velika laž na koju su nasjele brojne evropske elite i zato i donose skandalozne deklaracije. Srpska ništa drugo i ne radi već poštuje Dejtonski sporazum i zalaže se da ga poštuju i drugi – naglasio je Simović.

Hibridna država
Prema njegovim riječima, ono što imamo danas u BiH je hibrid koji u ogromnoj mjeri odudara od izvornog Dejtonskog sporazuma.

On je podsjetio da je zbog stranog intervencionizma, odnosno izmjena Ustava BiH i nametanja zakona, što su radili visoki predstavnici u BiH, a posebno Volfgang Petrič, onemogućeno stvaranje normalnog i funkcionalnog sistema, koji počiva na Dejtonskom sporazumu.

Zbog toga je, kako naglašava, BiH danas postala “apsolutno nemoguća država”.

Da je u posljednjih 27 godina vršen snažan pritisak na promjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma smatra i diplomata Zdravko Begović.

– Eklatantan primjer te presije je osnivanje Suda i Tužilaštva BiH, što je momenat koji je opredijelio dalji pravac političkih kretanja u BiH – ocijenio je Begović.

Dodao je da odnos entiteta u BiH prema Dejtonskom sporazumu možda najbolje određuje činjenica da je datum njegovog potpisivanja u Republici Srpskoj državni praznik, a u Federaciji BiH uobičajeni radni dan.

Razgradnja Ustava
Da je Dejtonski mirovni sporazum, posebno njegov sastavni dio Ustav BiH, i danas, 27 godina kasnije, jedini mogući normativni okvir za zajednički život u BiH, smatra i profesor ustavnog prava Siniša Karan.

Karan u svom autorskom tekstu za Srnu ističe da je nakon donošenja Dejtonskog sporazuma dio međunarodne zajednice, prvo preko visokog predstavnika, a kasnije i Ustavnog suda BiH, ušao u fazu razgradnje Ustava BiH bez njegove formalne promjene.

– Teza da je Ustav razlog neuspješne države je maska iza koje se krije prevashodno politika bošnjačke političke elite za apsolutnom dominacijom i svojatanjem BiH. Vašingtonskim sporazumom su “riješili” hrvatsko pitanje, a negacijom Dejtonskog sporazuma “riješili” bi i srpsko – kategoričan je Karan.

I dok su se političari i analitičari iz Republike Srpske ovih dana utrkivali da iskažu svoj manje-više unison stav o Dejtonu, iz Federacije BiH – ni slova.

Ali, i ćutanje je znak da i danas, 27 godina nakon okončanja rata, svako tumači Dejtonski sporazum na svoj način i prema svojim političkim ciljevima.

Related Topics:

Politika

NOVI NAPAD NERVOZE! Dodik njemačkom ambasadoru poručio da “NE ZNA DA ČITA”

mbasador Njemačke Alfred Granas ili ne zna da čita ili svjesno laže.

PIK je izmišljeno tijelo, nema nikakvog uticaja na izbor, imenovanje i potvrđivanje visokog predstavnika.

Ovo je na društvenim mrežama objavio lider SNSD, Milorad Dodik, navodeći da visokog predstavnika biraju strane potpisnice Dejtonskog sporazuma, potvrđuje Savjet bezbjednosti UN, te da tako piše u Aneksu X Dejtonskog sporazuma.

To što ste, kako je dodao, Vi i pojedini drugi ambasadori iskoristili splet okolnosti i sebi dali za pravo da radite ono što nije vaš posao, bilo pa prošlo.

– U Sarajevo ste došli da predstavljate Njemačku, ne da uređujete BiH. Držite se toga i prestanite da obmanjujete i lažete javnost – poručio je Dodi

Nastavi čitati

Politika

„K’O DA KOPAJU PANAMSKI KANAL!“ Građani Prijedora raskrinkali predizborne LAŽI SNSD-a!

Dok gradske vlasti u Prijedoru užurbano sijeku vrpce i fotografišu se pored svježe izlivetog betonskog zida u Tukovima, mještani koji decenijama preživljavaju istu agoniju imaju samo jedno pitanje: gdje ste bili kada je voda ulazila u kuće?

Prijedor je godinama zarobljenik repriznih scenarija. Naselja poput Tukova, Raškovca, Gomjenice i Brezičana redovno se plave pri svakoj jačoj jesenskoj ili proljetnoj kiši. Svaki put gledamo iste prizore — očajne ljude koji spasavaju imovinu, potopljena dvorišta i štetu koja se mjeri milionima. Zanimljivo je da u trenucima kada je voda bila do grla, gradonačelnika Slobodana Javora građani nisu mogli vidjeti na terenu među ugroženim narodom. Ali čim se približe izbori fotografisanje na gradilištima postaje svakodnevna obaveza.

Projekti traju duže od punoljetstva: Kanalizacija od 2007. godine

Najnoviji plasman medijskih naslova SNSD-a i gradonačelnika Javora govori o “epohalnim investicijama” od sedam miliona KM preko JU “Vode Srpske”, devet mjera zaštite, produbljivanju korita i izgradnji parapetnih zidova.

Međutim, sama izjava gradonačelnika razotkriva razmjere dugogodišnjeg nemara:

Gorka činjenica: Gradonačelnik slavodobitno najavljuje nastavak radova na kanalizaciji u Tukovima — projekta koji je započet još davne 2007. godine! Dakle, punih 17 godina vlast nije u stanju da završi osnovnu komunalnu infrastrukturu u jednom naselju, ali pred izbore obećava da će sve biti završeno “kroz dva mjeseca” čim se usvoji rebalans.

Građanima je jasno: zašto se korito Sane i Gomjenice nije sistemski čistilo i produbljivalo tokom prethodnih godina suše i stabilnog vremena, već se tenderi i javni pozivi raspisuju uoči samog otvaranja biračkih mjesta?

Glas naroda vs. Botovska mašinerija: Šta kažu komentari?

Pravi pokazatelj stanja na terenu nije saopštenje Gradske uprave, već reakcije građana na društvenim mrežama. Analiza komentara ispod ove vijesti jasno oslikava duboki jaz između realnosti i stranačke propagande.

1. Frustracija i strah stvarnih građana

Stvarni stanovnici Prijedora u komentarima ne kriju ogorčenje. Oni koji godinama strepe od svake oblacne noći odlično razumiju suštinu ovih predizbornih radova:

  • Pitanje odgovornosti i pljačke: Građani otvoreno pitaju ko će odgovarati za ranije propale pokušaje. „Kada će se procesuirati izvođači iz dva neuspjela pokušaja izrade kanalizacije, to jest pljačke? I još niko nije uhapšen??“ — pita se jedan od stanovnika.

  • Predizborna šminka: „Pa ove godine tolika je obnova krenula, k’o da kopamo Panamski kanal“, te „Al’ se vlast dala da začeprka svugdje po malo, a ništa da ne završi do izbora… Što tako nešto nije rađeno poslije prošlih izbora, već sada?“

  • Sumnja u struku i efikasnost: Mještani s pravom pitaju ko garantuje svojom licencom i strukom da će ovaj zid uopšte izdržati nabujalu Sanu: „Taj zid je zajeb teški i to će vrijeme da pokaže“ i „Da li su poplave prošlost, vidjećemo poslije kiše.“

2. Uglancana bot-armija

Nakon prvog vala autentičnih i bijesnih komentara građana, na scenu stupa prepoznatljiv SNSD-ov bot-tim sa šablonskim hvalospjevima. Profilisani računi sa gotovo identičnim vokabularom i u kratkom vremenskom razmaku pokušavaju promijeniti narativ:

  • „Slobodan Javor se pokazao kao vrijedan i sposoban domaćin…“

  • „Konačno imamo vlast koja misli unaprijed…“

  • „Gradonačelnik radi odličan posao i konačno se sistemski rješava problem…“

Ova jeftina taktika zatrpavanja komentarima više ne prolazi ni kod najnaivnijih. Dok botovi pišu hvalospjeve iz toplih fotelja, mještani Tukova, Gomjenice i Raškovca sa strepnjom gledaju u nebo i čekaju prve obilnije kiše koje će jedine dati konačnu ocjenu SNSD-ovog “sistemskog rješenja”.

Betonski zidovi ne mogu sakriti godine nemara

Graditi kilometar betonskog zida 17 godina nakon što ste obećali kanalizaciju i nakon što su isti ljudi plavljeni više puta u protekloj deceniji nije briga o građanima — to je panika pred izbore.

Prijedorčanima ne trebaju parapetni zidovi koji služe kao bilbordi za slikanje gradonačelnika, niti im trebaju lažni profili da im objašnjavaju kako dobro žive. Treba im odgovorna vlast koja radi kontinuirano četiri godine, a ne samo četiri nedjelje pred glasanje. Da li su poplave zaista prošlost, ne odlučuje saopštenje SNSD-a, već prva naredna jesen.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

“ZDRAVLJE SE NE SMJE OPOREZIVATI!” Stanivuković “Narod masovno potpisuje peticiju zbog NENORMALNIH cijena lijekova!”

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković poručio je iz Kotor Varoša da veliki odziv građana na štandovima širom Republike Srpske pokazuje da ljudi prepoznaju i podržavaju inicijativu “Zdravlje bez poreza”.

– Borba za zdravlje ne bira ime ni prezime. Zato je nedopustivo da lijekovi u Republici Srpskoj i BiH budu među najskupljima, dok naši građani imaju daleko niži životni standard. Većina evropskih zemalja ne oporezuje lijekove i medicinska pomagala, jer na zdravlje ne može postojati dodatna vrijednost koja se oporezuje – poručio je Stanivuković.

On je naglasio da je neprihvatljivo da invalidska kolica, proteze, ortopedska pomagala ili sportska oprema za lica sa invaliditetom imaju isti poreski tretman kao luksuzna roba.

– Želimo humaniju državu koja će stati uz svoje građane. Nemamo ništa protiv farmaceutskih kompanija, ali jesmo protiv interesnih lobija koji godinama čuvaju visoke marže i poreze na teret pacijenata. Naš cilj je da ispravimo nepravdu i izgradimo sistem koji će štititi ljude, a ne privilegovane interese – rekao je on.

Stanivuković je dodao da je u samo nekoliko dana prikupljeno više hiljada potpisa.

– To nam govori da smo na dobrom putu i uvjeren sam da će i ova borba, kao i mnoge prethodne, biti uspješna. Hvala svim našim saborcima i prijateljima koji zajedno sa nama učestvuju u ovoj akciji – poručio je.

Podršku inicijativi pružio je i načelnik Istočne Ilidže Marinko Božović (SDS), koji je istakao da veliki broj građana pokazuje koliko je ova tema važna za stanovnike Republike Srpske.

– Ako država želi da sluša svoj narod, onda mora pokazati više humanosti prema onima kojima su lijekovi i medicinska pomagala neophodni. Danas smo svjedoci da mnogi građani traže da im neko iz Srbije ili Crne Gore donese lijekove, jer su tamo značajno jeftiniji nego kod nas – kazao je Božović.

On je naglasio da inicijativa predviđa nultu stopu PDV-a na lijekove i ortopedska pomagala, smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice, te poručio da svaki nosilac vlasti koji ne podrži izmjene zakona radi protiv interesa građana Republike Srpske.

Nastavi čitati

Aktuelno