Connect with us

Društvo

I TO JE NAŠE ZDRAVSTVO! Onkološkom pacijentu iz Banjaluke TREĆI PUT OTKAZANA TERAPIJA

Onkološki pacijent iz Banjaluke tvrdi da je već tri puta vraćen sa Onkologije (UKC RS), te mu svaki put otkazuju terapiju za naredni mjesec, navodeći da Fond zdravstvenog osiguranja RS odobri određeni broj terapija mjesečno, dok iz Fonda ističu da u potpunosti finansiraju liječenje ovih pacijenata, ali da su neke inovativne terapije dostupne za određeni broj pacijenata zbog ograničenih finansijskih sredstava.

Kako navodi ovaj pacijent (ime poznato redakciji), njemu su na Odjeljenju onkologije potvrdili da imaju terapiju, ali da im Fond u toku mjeseca odobri određen broj terapija. Inače, pacijent od lijekova prima bevacizumab i atezolizumab.

Iz FZO RS ističu da u potpunosti finansiraju liječenje osiguranika oboljelih od malignih bolesti za sve ono što spada u obavezno zdravstveno osiguranje. “Ova kategorija osiguranika je oslobođena plaćanja participacije kod liječenja osnovne bolesti, ali i komplikacija koje uzrokuje karcinom. U proteklih nekoliko godina Fond je sproveo konkretne mjere i odluke koje su imale za cilj unapređenje kvaliteta liječenja oboljelih od malignih bolesti, poput uvođenja i finansiranja najnovijih terapija iz ove oblasti”, kažu iz Fonda za “Nezavisne novine“.

Kada je riječ o lijekovima, dodaju, FZO RS za oboljele od karcinoma finansira lijekove koji se nalaze na njihovim listama, tj. na bolničkoj listi, listi citostatika…

“Fond nastoji da, u skladu sa preporukama zdravstvene struke i potrebama osiguranika, ali i finansijskim mogućnostima, na Listu citostatika konstantno uvrštava nove lijekove, tako da se trenutno na ovoj listi nalazi više od 100 lijekova, a za citostatike se godišnje izdvaja oko 14 miliona KM”, pojasnili su. Dodaju da Fond citostatike nabavlja putem postupka javne nabavke, te da su bolnice u Srpskoj u kontinuitetu snabdjevene potrebnim lijekovima.

“Međutim, sporadično se znaju desiti nestašice pojedinih citostatika u bolnicama i to iz različitih razloga, na koje Fond ne može da utiče, poput globalnih nestašica na svjetskom tržištu, problema prilikom transporta itd. No, Fond refundira u potpunosti troškove osiguranicima koji sami negdje kupe citostatike”, naveli su.

Pored citostatika, oboljelima od malignih bolesti u okviru Programa lijekova u kojem se nalaze najsavremenije terapije su dostupne terapije u ograničenim količinama na prijedlog Univerzitetskog kliničkog centra RS.

“Lijekovi iz ovog programa se primjenjuju u ograničeno dostupnim količinama prema prioritetima koje listom čekanja u skladu sa medicinskim indikacijama, stručno-medicinskim i doktrinarnim stavovima određuje zdravstvena ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite u RS, odnosno UKC RS. Dakle, ovi lijekovi dostupni su ograničenom broju pacijenata u skladu sa prioritetima koje odrede ljekari”, istakli su. Ističu da se lijek bevacizumab nalazi na Listi citostatika, kao i da su bolnice snabdjevene ovim lijekom, te za ovaj lijek ne postoji lista čekanja.

“Drugi lijek se nalazi u Programu lijekova te su oni dostupni u ograničenim količinama, odnosno za ove terapije uglavnom postoje liste čekanja. Dakle, Fond u skladu sa odobrenim finansijskim okvirom nabavlja lijekove putem javnih nabavki, dobavljači lijekove isporučuju UKC-u, a sami protokoli liječenja nisu u nadležnosti Fonda, već zdravstvenih ustanova”, kazali su iz Fonda.

Dodaju da se u okviru ovog programa nalazi više od 100 lijekova, a kontinuirano i u skladu sa mogućnostima se uvode i nove terapije i uključuju novi pacijenti na neke od terapija. Navode primjer da za liječenje inovativnom terapijom koja se nalazi u Programu lijekova za jednog pacijenta oboljelog od malignih bolesti godišnje se izdvaja više od 250.000 KM, ne računajući druge troškove za liječenje oboljelih.

“Terapije za pojedine rijetke bolesti iznose i oko 700.000 KM godišnje za jednog pacijenta. Svjesni smo da su određene inovativne terapije dostupne za ograničen broj pacijenata zbog ograničenih finansijskih sredstava, zbog toga smo često i u javnosti apelovali da se redovno uplaćuju doprinosi za zdravstveno osiguranje, kao i da se zdravstvu obezbijede dodatni izvori finansiranja, kako bi mogli da proširujemo paket prava, povećavamo finansijska sredstva za lijekove i slično”, ističu iz FZO RS.

Apeluju na javnost da podrži nastojanje svih fondova zdravstvenih osiguranja u BiH da podrže inicijativu da se omogući povrat PDV-a zdravstvenom sistemu, kako bi taj novac mogao da se iskoristi za veća prava osiguranih, uključujući i finansiranje novih lijekova ili uključivanja većeg broja pacijenata na pojedine izuzetno skupe terapije.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Slijede nagle promjene

Od juče je u našem regionu počela promjena vremena uz kišu i zahlađenje, poznato je i kakvo će biti vrijeme za 1. maj.

Prema trenutno raspoloživom prognostičkom materijalu, sve do oko 3. maja ostaje relativno hladno uz padavine, povremeno i moguća kraća otopljenja, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo.

Poslije relativno hladnih dana uz slabe padavine ponegde, za vrijeme za 1. maj trenutno stoji signal za nastavak nestabilnog i relativno svježeg vremena, ali bez opasnosti od mraza.
Kraće otopljenje je moguće oko 27. aprila.

Pred nama vrlo svježe vrijeme, posebno sredinom sedmice, kada stoji opasnost od kasnog mraza.

Poslije toga, postepeno otopljenje se nazire krajem ove i posebno početkom sledeće sedmice.

Oko 29. aprila, trenutno, stoji mogućnost nešto jače ciklogeneze i konkretnijih padavina od 30. aprila do 3. maja.

Nastavi čitati

Društvo

SVI ZNAJU, NIKO NE RJEŠAVA Rad na crno i dalje prisutan!

Uprkos kontrolama i visokim kaznama, u Srpskoj je i dalje prisutan rad na crno. Plata u koverti, neplaćeno zdravstveno osiguranje, samo su neki od segmenata ove sive ekonomije.

Prema riječima predstavnika sindikata, iako se takav oblik rada formalno ne prepoznaje, u praksi je i dalje zastupljen.

Danko Ružičić generalni sekretar Saveza Sindikata Republike Srpske, kazao je da je i danas i dalje to prisutno, iako je nelogično,  jer kako kaže  postoji manjak radnika, koji se uvoze iz drugih zemalja.

“Isto tako imamamo i ugovore o radu koji nisu produženi”,  istakao je Ružičić.

Pojasnio  je da se broj radnika na crno smanjuje, ali da još uvijek nije iskorijenjeno.

“Traže se mehanizmi kako to spriječiti. Iz izvještaja Inspektorata može se vidjeti da se najviše spominju sledeće djelatnosti: građevinarstvo, trgovina i drvoprerađivački sektor. Vlada se ozbiljno uhvatila u koštac sa ovim problemom”,  dodao je Ružičić, prenosi RTRS.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže da Unija ne može pratiti da li neko radi zakonito ili ne, ali u aktima je definisano da poslodavci koji poštuju propise su članovi te asocijacije.

“Rad na crno je negdje oko dva odsto u odnosu na cjelokupnu populaciju radnika. Neadekvatna poreska politika jeste jedan od motiva da i nakon 30 godina nismo uspjeli riješiti ovu situaciju”, istakao je Aćić.

Jedna od mjera mogao bi da bude i reprsivni aparat.

“Poreske utaje se smatraju najtežim krivičnim prekršajem svugdje u svijetu, pa bi tako trebalo biti i kod nas. Pozivamo i sve poslodavce, i sve radnike da ako imaju dilemu bilo kakvu po ovom pitanju, da se jave Uniji poslodavaca.Moramo svi mi zajedno kvalitetniji komunicirati” , zaključio je Aćić.

Nastavi čitati

Društvo

Dok vlast raspravlja, sistem ne postoji: GDJE SU ROBNE REZERVE REPUBLIKE SRPSKE?

Dok se formiranje robnih rezervi u Republici Srpskoj i ne nazire, FBiH ima tu instituciju, koja trenutno u zalihama čuva robu vrijednu oko 40 miliona KM.

Srbija ima Republičku direkciju za robne rezerve, koja, između ostalog, obavlja stručne poslove koji se odnose na organizaciju sistema robnih rezervi, kao i čuvanje i obnavljanje tih rezervi.

Hrvatska ima Ravnateljstvo za robne zalihe, koje obavlja poslove u vezi sa stvaranjem, finansiranjem, upotrebom, korištenjem i obnavljanjem strateških robnih zaliha, što podrazumijeva i osiguranje skladišnog prostora za njihovo čuvanje.

Politička koplja oko (zastarjelog) sistema

“Niko neće biti gladan”: I premijer Republike Srpske Savo Minić je nedavno potvrdio da robne rezerve trebaju Republici Srpskoj.

“Slažem se, one treba da postoje, ali one služe da neko ne bude gladan. Niko u Republici Srpskoj nije i neće biti gladan. Mi ćemo obezbijediti sve što treba”, kazao je tada Minić.

U martu je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, na protokol Vlade Republike Srpske dostavio prijedlog zakona o robnim rezervama, a Minić je, prije nekoliko večeri, kada je održana TV debata između njih dvojice, izjavio da je taj sistem zastario.

“Robne rezerve su nekada, one stare, bile za skladište brašna, ulja, soli, šećera i tako dalje. Sada vidimo da je to nešto sasvim drugo – nafta, neki drugi derivati”, rekao je Minić.

Regionalna iskustva: Srbija i Hrvatska pune skladišta

U Srbiji, po svemu sudeći, misle drugačije. Njihova Republička direkcija za robne rezerve je prije nekoliko sedmica oglasila prodaju radi obnavljanja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Uvidom u oglas za prodaju, “Nezavisne novine” su utvrdile da su njime obuhvaćeni i so (čak 3.387.600 kg), goveđi naresci, paštete, tovne svinje i junad…

“Javni oglas je otvoren do konačne prodaje oglašenih količina poljoprivredno-prehrambenih proizvoda”, naveli su iz Republičke direkcije za robne rezerve, sa sjedištem u Beogradu.

Hrvatska otkrila karte: Nadležni u Hrvatskoj su u februaru ove godine otkrili karte. Državni sekretar u Ministarstvu gospodarstva Hrvatske Vedran Špehar rekao je da Hrvatska u robnim zalihama ima žitarica za cjelokupne potrebe stanovništva za 60 dana, te kreveta i šatora za zbrinjavanje do 50.000 stanovnika.

“Pored toga imamo u MORH-u (Ministarstvo odbrane Republike Hrvatske) određene kapacitete”, rekao je Špehar.

Glas struke: Ukidanje rezervi bila je najveća greška

Borci za zaštitu potrošača poručuju da su robne rezerve hitno potrebne i u Republici Srpskoj.

“Mislim da najveća greška, u možda zadnjih desetak godina, onih koji su predlagali odluke jeste dovođenje robnih rezervi u status da se one moraju ukinuti. Žao mi je što se kod nas riječ stručnjaka ne sluša. Pod hitno bi trebalo obnoviti robne rezerve, za šta trebaju dvije do tri godine, ali bolje i to čekati pa biti siguran, nego da imamo ovo što smo sada dočekali”, kaže za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.

Federacija BiH: Zalihe od 40 miliona dovoljne tek za prvu pomoć

Iako, dakle, FBiH ima svoje robne rezerve, i kod njih je situacija daleko od idilične.

Tončo Bavrka, direktor Robnih rezervi FBiH, rekao je za Faktor da su, za razliku od ranijih kriza, poput pandemije virusa korona, robne rezerve FBiH sada nešto popunjenije, ali su količine hrane u robnim rezervama i nafte i naftnih derivata u terminalima FBiH dovoljne samo za kratkotrajne intervencije.

“Na zalihama imamo robe u vrijednosti od otprilike 40 miliona KM. Sagledavajući geopolitičko stanje u svijetu, tendencije rasta cijena, jasno je da bi za robne rezerve trebalo više izdvajati”, rekao je Bavrka.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno