Connect with us

Društvo

KOLIKO ĆE DOBITI PENZIONERI U FBiH, a koliko u Srpskoj?

Isplata januarske penzije svim penzionerima u BiH donijeće veće iznose na čekovima. S tom razlikom što će najstariji u Srpskoj dobiti povećanje 6,25%, a njihove kolege u Federaciji BiH čak 11,6%.

Od juna, penzije u FBiH idu za još 5,6%, a kod nas, po svemu sedeći, za 3%…

Trenutno, minimalna penzija u Srpskoj iznosi 330, a prosječna 652 KM, dok najniža penzija u FBiH iznosi 599, a prosječna 762 KM…

Nije teško izračunati da će penzioner sa minimalnom penzijom u FBiH sredinom 2026, u odnosu na isti period 2025, na računu imati 100 maraka više, a njegov kolega u Srpskoj 30 KM više.

Kad je riječ o prosječnoj penziji, ona će u FBiH, nakon 2 usklađivanja, porasti za ukupno 135 KM, dok bi u Srpskoj mogla da poraste za „cijelih“ 60 KM…

Krajem prošle godine, lider SNSD Milorad Dodik je najavio povećanje penzija za 6,25% od januara, naglasivši da vjeruje da će u ovoj godini biti još jedno povećanje.

Sudeći po ranijim godinama, teško da će biti veće od 3%…

– Nastavićemo da podižemo životni standard ove populacije, jer je samo društvo koje vodi brigu o najstarijima i najmlađima pravedno i humano – poručio je Dodik.

Iako je veoma lako izračunati da će, od januarske penzije, penzionerski minimalac biti veći za 20 KM, a prosjek za 40 KM, direktor Fonda PIO Mladen Milić takođe smatra da će povećanje od 6,25% „doprinijeti očuvanju dostignutog nivoa standarda korisnika prava“.

Za razliku od Srpske, u FBiH će minimalna penzija od januara porasti za skoro 70 KM, a prosječna za 88 KM.

U Federaciji BiH će u 2026, takođe, biti dva usklađivanja, ali za ukupno 17,2%. Prvo januarsko od 11,6%, te junsko od 5,6%.

Podsjetimo, novi Zakona o PIO, koji je na snagu stupio 1. januara, obuhvata sve korisnike penzija u FBiH, sve vrste penzija i sve kategorije penzionera, od najniže do najviše penzije…

Najvažnija promjena odnosi se na novi, pravedniji model usklađivanja penzija, koji kombinuje rast prosječnih plata i rast indeksa potrošačkih cijena u omjeru 60/40 ili 40/60, u zavisnosti od toga koja je opcija u datom trenutku povoljnija za penzionere. Time se penzije vežu za realne ekonomske pokazatelje i osigurava stabilniji i sigurniji rast primanja – poručili su nedavno iz Vlade FBiH, naglasivši da su za izmjene pomenutog zakona morali osigurati dodatnih 1,1 milijardu KM.

– Pokazali smo jasnu socijalnu osjetljivost, te potvrdili da preuzimamo odgovornost i obavezu da, zajedno sa predstavnicima penzionera, kontinuirano radimo na poboljšanju materijalnog položaja penzionera. Upravo je pomenuti zakon dokaz da Vlada djelima stoji iza preuzetih obećanja i javno izrečenih opredjeljenja – poručili su iz Vlade Federacije BiH.

Penzioneri iz Srpske poručuju da ne mogu da budu imuni na nebrigu Srpske za svoje najstarije, dok pozdravljaju šta FBiH čini za svoje…

– Moja penzija je 450 KM, a od januarske ću dobijati još 28 KM. Ako bude još jedno povećanje, a ne vjerujem da će biti veće od 3%, to je ukupno četrdesetak KM za godinu dana?! A u FBiH najniža penzija 600 KM, koja će sa 2 povećanja otići na preko 700 KM! I bez povećanja, tamo su penzije dosta veće nego kod nas.

A Dodik se još hvali da ćemo dobiti povećanje od 6,25% i, možda, još jedno tokom 2026?! I njemu i Vladi Srpske poručio bih da se ugledaju na FBiH i brigu tamošnje vlasti za penzionere, a ne da se hvališu nečim što bi, da nije žalosno, bilo smiješno – poručuje Mirko S, penzioner iz Banjaluke.

(Srpskainfo)

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se vreli talas, ali moguće nepogode

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti pretežno sunčano i veoma toplo, dok se od sredine dana na istoku i jugu očekuje promjenljiva oblačnost, povremeno uz slabu kišu ili lokalne pljuskove.

Tokom poslijepodneva kratkotrajni pljuskovi mogući su ponegdje i na jugozapadu, dok će u većini krajeva ostati suvo.

Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar, u Hercegovini umjerena do jaka bura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Jutarnja temperatura iznosiće od 16 do 23, a maksimalna dnevna od 28 do 33, na jugu do 37 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

ZABRINJAVAJUĆI PODACI: Zbog mentalnih poremećaja liječeno i dijete od dvije godine

Tokom prošle godine u Republici Srpskoj zbog poremećaja mentalnog zdravlja hospitalizovana su 332 maloljetnika, a najmlađi pacijent imao je samo dvije godine, pokazuju podaci Instituta za javno zdravstvo RS.

Više od 300 hospitalizovanih maloljetnika
Od ukupnog broja hospitalizovanih, 108 djece bilo je uzrasta do šest godina, dok su 224 pacijenta bila starosti od sedam do 18 godina.

“Najmlađe dijete koje je tokom prošle godine bolnički liječeno zbog poremećaja mentalnog zdravlja imalo je svega dvije godine”, navode iz Instituta.

Kada je riječ o vanbolničkom liječenju u javnim zdravstvenim ustanovama, tokom prošle godine registrovana su 1.353 slučaja poremećaja mentalnog zdravlja kod djece predškolskog uzrasta, odnosno od rođenja do šeste godine života, te 1.891 slučaj kod djece i mladih školskog uzrasta od sedam do 19 godina.

Istovremeno, u privatnim zdravstvenim ustanovama evidentirano je 375 slučajeva poremećaja mentalnog zdravlja kod djece predškolskog uzrasta i 197 slučajeva kod djece i mladih školskog uzrasta.

Najčešće dijagnoze kod djece i mladih
“Među najčešćim dijagnozama zbog kojih su djeca i mladi tokom 2025. godine hospitalizovani nalaze se mješoviti poremećaji ponašanja i emocija (F92), reakcije na teški stres i poremećaji prilagođavanja (F43), kao i laka i umjerena intelektualna ometenost (F70 i F71)”, navode oni.

Naime, u javnim zdravstvenim ustanovama kod djece predškolskog uzrasta najviše su registrovani drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, kojih je bilo 1.315, dok je evidentirano i 36 slučajeva intelektualne ometenosti.

Kod djece školskog uzrasta najzastupljeniji su takođe bili drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja sa 910 slučajeva, zatim neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji sa 543 slučaja, te intelektualna ometenost sa 268 slučajeva.

Slični trendovi zabilježeni su i u privatnom zdravstvenom sektoru. Kod djece do šest godina registrovano je 279 slučajeva drugih duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja, 43 neurotska, stresogena i somatoformna poremećaja, te 27 slučajeva intelektualne ometenosti.

Među djecom i mladima uzrasta od sedam do 19 godina u privatnim zdravstvenim ustanovama najčešće su evidentirani drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, ukupno 78 slučajeva, te neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji, kojih je bilo 49.

Stručnjaci upozoravaju na značaj pravovremene pomoći
Prema riječima psihologa Aleksandra Milića, podatak o rastu broja djece i maloljetnika koji se liječe zbog mentalnih poremećaja jeste zabrinjavajući, ali istovremeno ukazuje na potrebu za pravovremenim prepoznavanjem problema i adekvatnim tretmanom.

“Takva stanja nastaju usljed više faktora. Najčešće se radi o urođenim poremećajima ili smetnjama u razvoju koje zahtijevaju intenzivan psihijatrijski, psihološki i pedagoški rad. Pored genetskih faktora, značajnu ulogu imaju i faktori sredine, na koje možemo pozitivno uticati”, rekao je Milić za “Nezavisne novine”

On ističe da je veoma važno da se nakon postavljanja dijagnoze djetetu prilagode metode rada, kako u porodici, tako i u obrazovnom sistemu.

“Više zabrinjava situacija kada se ne primjenjuju adekvatne mjere podrške. Takva djeca često imaju poteškoće da se aktivno uključe u svakodnevne aktivnosti, mogu biti demotivisana ili nedovoljno osposobljena za određene obaveze, zbog čega zahtijevaju intenzivniji i individualizovan pristup”, naveo je Milić.

Najteži slučajevi završavaju na bolničkom liječenju
Prema njegovim riječima, iako broj oboljelih zabrinjava, dio problema može biti ublažen ukoliko se poteškoće na vrijeme prepoznaju i ako se djeci pruži odgovarajuća stručna pomoć.

Komentarišući podatke da su prošle godine 332 maloljetne osobe bile hospitalizovane, od čega 108 djece do šest godina i 224 uzrasta do 18 godina, Milić kaže da se u bolničkim uslovima uglavnom liječe najteži slučajevi.

“Riječ je o djeci i mladima koji često odbijaju pomoć koja bi mogla da se pruža kroz porodični ili ambulantni tretman. Teži slučajevi uglavnom ne prihvataju terapiju niti smatraju da im je potrebna pomoć, zbog čega je nekada neophodna hospitalizacija. Kod starijih maloljetnika ponekad je potrebna i asistencija policije kako bi bili upućeni na liječenje”, rekao je on.

Govoreći o najčešćim dijagnozama, Milić navodi da su među vodećima mješoviti poremećaji ponašanja i emocija, kao i reakcije na teški stres.

“Kod djece sa razvojnim poteškoćama moguće je mnogo uraditi kroz jačanje njihovih kapaciteta i osposobljavanje za svakodnevni život. Kada je riječ o poremećajima koji nastaju kao posljedica stresa i trauma, potrebna je dugotrajnija i intenzivnija psihoterapijska podrška. Boravak na psihijatriji, koji najčešće traje 15 do 21 dan, nije dovoljan sam po sebi, već se liječenje mora nastaviti kroz rad sa porodicom i stručnjacima nakon otpusta iz bolnice”, zaključio je Milić.

Nastavi čitati

Društvo

GUSTI DIM SE ŠIRI GRADOM: Veliki požar na mostarskoj deponiji; “Ne otvarajte prozore i izbjegavajte boravak napolju”

Na deponiji čvrstog otpada “Uborak” u Mostaru izbio je veliki požar, koji gasi i “er traktor”.

Gust dim širi se gradom zbog čega su građanima izdate preporuke da izbjegavaju boravak na otvorenom, ne otvaraju prozore i da ne koriste vodu iz bunara i izvora u blizini deponije.

Nakon dojave o požaru sve raspoložive snage Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar poslate na teren, a u gašenje su uključeni i pripadnici Oružanih snaga BiH sa cisternama, saopšteno je iz gradske Službe za civilnu zaštitu i vatrogastvo.

Zbog gorenja specifičnih materijala u dubljim slojevima deponije, na širem području grada širi se gust dim i neugodan miris paljevine, što direktno utiče na kvalitet vazduha.

Iz Gradske uprave Mostar i Službe za civilnu zaštitu građanima je preporučeno da izbjegavaju bilo kakve aktivnosti na otvorenom u široj okolini odlagališta.

Upućen im je poziv da zatvore sve prozore i vrata u domaćinstvima, posebno u noćnim i jutarnjim časovima kada atmosferske prilike spuštaju dim u najniže slojeve vazduha.

Hronični bolesnici sa respiratornim i kardiovaskularnim poteškoćama, djeca, trudnice, te starije osobe trebaju potpuno da izbjegavaju boravak na otvorenom do stabilizacije situacije.

Osim toga, zabranjuje se korištenje vode iz otvorenih bunara i izvora u blizini deponije do potvrde o ispravnosti koju izdaju nadležne sanitarne i higijensko-epidemiološke službe.

Građanima je upućen poziv da prate službene kanale komunikacije Civilne zaštite, vatrogasne službe i lokalnih medija.

Dodaje se da su sve nadležne gradske službe, komunalna preduzeća i interventne jedinice na terenu kako bi se požar lokalizovao što prije.

Nastavi čitati

Aktuelno