Region
Idete na more u Hrvatsku ili Crnu Goru: Evo kakve vas cijene očekuju ove godine
Nakon ove pandemije nastupila je i velika inflacija, širom svijeta, te su cijene skočile u nebo. Nažalost, to se odnosi i na popularna ljetovališta za građane iz BiH.
Makarska je jedno od najpopularnijih mjesta za ljude iz Bosne i Hercegovine. Grad, kao i cijela rivijera, svake godine vrvi od turista iz BiH. Iako su cijene skočile i u prethodnom periodu, to nije spriječilo mnoge građane da tamo provedu svoje ljetne godišnje odmore. Svakako je da trebaju znati šta ih tamo očekuje.
Za javni parking u Makarskoj, od prvog juna pa sve do 30. septembra, građani BiH, kao i svi drugi turisti, moraće pripremiti ozbiljan novac. U ovom periodu, sat vremena parkinga koštaće čak četiri evra (7,82 KM), u prvoj zoni. U drugoj zoni je ta cijena dva evra (3,91 KM), dok je u trećoj zoni ta cijena jedan evro (1,95 KM).
Ako se odlučite na cjelodnevne karte, cijene su sljedeće: prva zona košta 48 evra dnevno (93,79 KM), druga zona košta 24 evra dnevno (46,89 KM), te treća zona košta 12 evra dnevno (23,45 KM). Ovo su skoro pa nevjerovatne cijene, te se vjerovatno više isplati ‘isprsiti’ se za smještaj koji već ima osiguran parking.
U smislu smještaja, stanovnike BiH i ostale turiste ne čekaju bolje vijesti. Prema popularnoj stranici “Booking.com”, za sedam dana u Makarskoj, od 10. do 17. juna za dvije osobe, cijene se kreću od 221 evro (431,83 KM) pa sve do skoro tri hiljade evra (5,861 KM).
Međutim, to su cijene koje uključuju sve vrste smještaja. Ako želite nešto specifično, cijene su drugačije. Privatni bazen će vas koštati minimum 413 evra (807,42 KM), hotel minimalno 364 evra (711,66 KM), dok bi vas all-inclusive paket koštao 1,082 evra (2115,44 KM). Ono što je svakako dobro jeste da većina ovih smještaja nudi parking, mada opet ostaje problem za sve one turiste čiji je smještaj daleko od obale.
Ako se vi nađete u takvoj situaciji, ipak vam ostaje nekoliko solucija. Jedna od njih je i taxi, koji ipak nosi sa sobom paprenu cijenu. Naime, startna cijena je oko 3,30 evra (6,49 KM), dok je jedan kilometar vožnje oko 1,90 evra (3,63 KM). Dakle, minimalna cijena koju bi plaćali barem dva puta dnevno je deset KM. S obzirom na to da javnog prevoza nema, ostaje još rentanje raznih prevoznih sredstava.
Recimo, uzeti električni romobil na sat vremena je minimum 10 evra (19,5 KM), dok je rent bicikla na sat vremena pet evra (9,77 KM). Ipak, rentanje na sat vremena nema mnogo smisla. Ako bi se rentalo na duže staze, to bi turistu, po jednom biciklu, minimalno koštalo 80 evra (156,40 KM) za sedmicu. Rentanje skutera za jednu sedmicu košta minimalno 200 evra (390,94 KM), prenosi “Radiosarajevo.ba”.
Nakon smještaja, parkinga i lokalnog prevoza, red je sjesti, kako se u BiH popularno kaže, na kafu. Nažalost po naše novčanike, ni to nije više kao prije. U Makarskoj, cijena jednog kapučina je oko 1,50 evra (2,93 KM), ali cijene idu i do 2,60 evra (5 KM). Cijena za jedan Pepsi ili Koka Kolu se kreće u istom cjenovnom rangu kao i kafa, dok za domaće pivo morate izdvojiti od 2,10 evra (4,10 KM) do 2,90 evra (5,67 KM).
Očekivano, Dubrovnik je još skuplji. Parking košta od sedam evra (14 KM) do 10 evra (20 KM). Kafa na Stradunu je oko 6.50 evra, što je oko 13 KM. Može se naći i kafa po cijeni od 3.92 evra (oko 7.80 KM), i to na nekih 100 metara od samog Straduna.
Zanimljivo, dovitljivi vlasnici restorana u Dubrovniku došli su na ideju da vam ponude ručak za manje od 15 evra (30 KM). Za tih 30 maraka možete dobiti bruskete ili špagete.
Kapučino je od 4 do 6 evra (8 – 12 KM), koliko iznosi i Nes kafa ili čaj bez meda. Italijanska kafa sa Amaretom je 7 evra (14 KM).
Ljubitelji piva takođe imaju izbor: na najatraktivnijim lokacijama točena tri decilitra koštaju od pet evra (10 KM). Cijena piva u boci varira od 7 do 12 evra (14 – 24 KM).
Ako ste opet za Koka Kolu – gazirana pića na Stradunu od 5 do 9 evra (10 -18 KM).
Ljubitelji sladoleda mogu se okrijepiti tom slasticom po cijeni 2,50 evra (5 KM). Poznati italijanski sladoled na Stradunu je 3,70 evra po kuglici (7,40 KM).
Međutim, mnogi iz BiH će ovo ljeto provesti u Crnoj Gori. Nažalost, Hrvatska već dugo vremena postaje preskupa za naše uslove, pa tako sve veći broj građana bira simpatičnu zemlju koja se nalazi nešto južnije.
Jedna od popularnih destinacija je grad Budva. Kakve vas cijene tu očekuju?
Što se tiče parkinga, njihova sezona počinje od prvog maja. Dakle, javni parking u sezoni košta samo jedan evro po satu. Ipak, treba spomenuti kako to zavisi od lokacije. Postoje, širom Budve, razna mjesta za parking koja imaju različite cijene. Ta mjesta se zovu “posebnim parkinzima”, a cijene se, u sezoni, kreću od 50 centi (0,98 KM) pa sve do pet evra po satu.
Što se tiče smještaja, za isti period kao u Makarskoj, najmanje što ćete platiti preko “Booking.com” je 140 evra (273,64 KM). Cijene, na višem spektru, idu i do 17 hiljada evra (33,236 KM), ali se tu radi o iznajmljivanju cijele jedne vile. Ako želite privatni bazen, to će vas koštati minimalno 290 evra (566,98 KM), hotelski smještaj minimalno 468 evra (914,74 KM), dok će vas all-inclusive izaći 1,968 evra (3846,62 KM).
Cijene za prevoz po gradu su isto tako kudikamo pristupačnije nego u Hrvatskoj. Tako će vas taxi izaći minimalno 50 centi za start, te 65 centi (1,27 KM) po kilometru. Isto tako, javni prevoz je dostupan u Budvi. On će vas izaći od 50 centi, sve do dva evra (3,91 KM), u zavisnosti od destinacije. Rentanje skutera je minimalno 140 evra.
Što se tiče cijena za osvježenja, cijene kapučina idu od 1,50 do 2,50 evra. Naravno, ima i mnogo većih cijena, ali to bi bio prosjek. Jedno domaće pivo košta od 1,50 do četiri evra, dok je cijena Pepsija ili Koka Kole od 1,50 do 2,50 evra.
(Glas Srpske)
Region
DRAMA U BEOGRADU: Flašama gađala vjernike dok su čekali cjelivanje
Policija u Beogradu privela je K.V. (48) jer je bacala staklene flaše na vjernike koji su u redu čekali kako bi cjelivali pokrov i pojas Presvete Bogorodice.
Kako navode mediji u Srbiji četrdesetosmogodišnja žena privedena je u četvrtak veče zbog sumnje da je narušavala javni red i mir i ugrozila bezb‚jednost građana na Vračaru.
Sve se desilo u Ulici Brane Crnčevića, gdje se sinoć okupio veći broj vjernika koji su u redu čekali kako bi cjelivali pokrov i pojas Presvete Bogorodice.
Policiji je upućen hitan poziv nakon što je nepoznata osoba iz jedne od okolnih zgrada počela da baca staklene flaše direktno na ljude u redu.
Brza reakcija policije patrola sa Vračara je odmah po prijavi izašla na lice mjesta i efikasnom akcijom brzo identifikovala stan iz kojeg su flaše bacane.
Ustanovljeno je da je riječ o K. V.. Sa njom je na licu mjesta obavljen razgovor, nakon čega je privedena u prostorije Policijske stanice Vračar na dalju istragu i procesuiranje.
“U ovom incidentu, pukom srećom, nije bilo povređenih, a policija trenutno utvrđuje sve motive i okolnosti ovog nesvakidašnjeg napada”, prenosi Telegraf.
Region
VUČIĆ OTKRIO ŠOKANTNE INFORMACIJE: Kriminalni klanovi iz Crne Gore planirali moje ubistvo
– Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Tivtu da nije tajna da su kriminalni klanovi iz Crne Gore htjeli da plate da ga neko ubije i dodao da to postoji i u Sky zapisima.
Vučić je u Tivtu, gdje će učestvovati na Samitu Zapadni Balkan – EU, odgovarajući na pitanje novinara o njegovoj bezbjednosti nakon najave da spremaju da ga neko ubije, kao i da je jedan od osumnjičenih za to još 2021. godine nudio da plati da ga neko ubije, kazao da se radi o vođama klanova iz Crne Gore.
“To nije neka velika tajna. Imali ste to i u Sky zapisima, dakle oni su to u zapisima iz razgovora skinuli preko Sky aplikacije, dakle oni su to tražili od ranije, reč je o vođama klanova odavde. Ne vidim tu velike novosti”, kazao je Vučić.
Kako je dodao, problem je i u političkim tenzijama između Beograda i Podgorice.
“Kada postoje, a rekao bih neretko nepotrebne političke tenzije između Podgorice i Beograda, svako će da kaže da je kriv onaj drugi. Morali smo svi da budemo mnogo racionalniji i mnogo pažljiviji i da vodimo računa više, ali onda kada krenu optužbe, onda tu kraja nema. A to da će kriminalci da rade svoj posao, pa dobro, to im je posao, nema tu bog zna kakve filozofije”, rekao je Vučić.
Navodeći da ne mogu svi da budu akademici, Vučić je kazao da neko mora i kriminalom da se bavi.
“Nije baš dozvoljeno, ali morate da računate da toga ima u svakoj zemlji”, naveo je Vučić.
Povodom upozorenja Bezbednosno-informativne agencije (BIA) o postojanju visokog bezbednosnog rizika po njega tokom puta u Crnu Goru rekao je da se osjeća bezbjedno.
“Osećam se uvek sigurno i bezbedno. Imam vrlo profesionalno obezbeđenje, to su pripadnici Kobri”, rekao je Vučić.
Dodao je da ne vjeruje da može da bude bilo kakvih problema po pitanju bezbjednosti.
“Verujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne verujem da može da bude bilo kakvih problema”, rekao je Vučić.
Predsjednik Vučić boravi danas i sutra u Crnoj Gori gde učestvuje na Samitu EU – Zapadni Balkan koji se održava u Tivtu.
Region
BALKAN DOBIJA SAOBRAĆAJNU REVOLUCIJU: Nova “žila kucavica” drastično skraćuje putovanja
Balkan se nalazi pred jednom od najvećih saobraćajnih transformacija u modernoj istoriji.
Projekat brze željezničke pruge, o kojem se godinama govorilo kao o dugoročnom planu, polako poprima konkretne obrise i mogao bi trajno promijeniti način putovanja i trgovine u jugoistočnoj Evropi.
Riječ je o željezničkom koridoru koji bi povezao neke od ključnih gradova regiona i omogućio znatno brže putovanje od Beograda prema Skoplju, Solunu i Egejskom moru, prenosi Blic.
Vrijednost projekta mjeri se milijardama evra, a njegov značaj prevazilazi granice saobraćaja, jer bi mogao imati snažan uticaj na ekonomiju, logistiku i razvoj čitavog regiona.
Od Beograda do Soluna za manje od šest sati
Jedan od glavnih ciljeva projekta jeste da željeznički saobraćaj postane konkurentan automobilskom i avionskom prevozu.
Nakon završetka svih planiranih dionica, vozovi koji će razvijati brzine do 200 kilometara na čas mogli bi putnike od Beograda do Skoplja prevoziti za manje od tri sata.
Putovanje do Soluna trajalo bi između pet i šest sati, što bi bilo znatno brže od putovanja automobilom tokom ljetne sezone, kada se u vrijeme vožnje moraju uračunati i višesatna čekanja na graničnim prelazima.
Milijarde evra za projekat regiona
Finansijska konstrukcija projekta jedna je od najkompleksnijih na Balkanu.
Njegovu realizaciju podržavaju evropske finansijske institucije poput Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB), uz grantove Evropske unije.
Dio investicija povezan je i sa kineskom inicijativom „Pojas i put“, kroz koju Kina posljednjih godina ulaže značajna sredstva u transportnu infrastrukturu širom svijeta.
Radovi na više pravaca
Realizacija projekta podijeljena je u nekoliko faza.
Fokus Srbije na jug zemlje
Nakon izgradnje i modernizacije pruge prema Mađarskoj, pažnja je usmjerena na pravac od Niša prema granici sa Sjevernom Makedonijom.
Ova dionica smatra se ključnom za povezivanje centralnog Balkana sa Egejskim morem.
Sjeverna Makedonija pred najvećim izazovom
Dio trase kroz Sjevernu Makedoniju predstavlja jedan od tehnički najzahtjevnijih segmenata zbog planinskog terena.
Zbog toga su planirani novi tuneli, vijadukti i modernizacija postojećih željezničkih pravaca duž Koridora 10.
Grčka prilagođava mrežu brzom saobraćaju
Istovremeno, Grčka radi na unapređenju željezničke infrastrukture između Soluna i Atine kako bi se omogućile veće brzine i efikasnije povezivanje sa ostatkom evropske mreže.
Više od putovanja na more
Iza projekta se krije mnogo širi geopolitički i ekonomski značaj.
Luka Pirej, jedna od najvećih mediteranskih luka i važna ulazna tačka robe iz Azije, posljednjih godina postala je ključni logistički centar za evropsko tržište.
Brza željeznica omogućila bi da roba koja stiže brodovima iz Azije mnogo brže stigne do centralne Evrope nego što je to slučaj tradicionalnim pomorskim rutama prema lukama poput Roterdama ili Hamburga.
Zbog toga se ovaj koridor sve češće naziva novom saobraćajnom „žilom kucavicom“ Balkana.
Mogući rast investicija i cijena nekretnina
Stručnjaci procjenjuju da bi gradovi koji se nalaze uz trasu buduće brze pruge mogli privući nove investicije.
Poseban potencijal vide u razvoju logističkih centara, industrijskih zona i skladišnih kapaciteta u gradovima poput Niša, Leskovca, Kumanova i Skoplja.
Očekuje se i rast vrijednosti nekretnina u blizini željezničkih stanica, jer bi brže veze omogućile ljudima da žive u jednom, a rade u drugom gradu.
Korak ka zelenijem saobraćaju
Evropska unija posljednjih godina snažno podstiče razvoj željezničkog saobraćaja kao alternativu automobilima i avionima.
Prebacivanje dijela putničkog i teretnog saobraćaja na električne vozove trebalo bi da doprinese smanjenju emisije ugljen-dioksida i ostvarenju klimatskih ciljeva.
Upravo zbog toga ovaj projekat ima važnu ulogu i u procesu zelene tranzicije evropskog transportnog sistema.
-
Politika3 dana agoĆURLA I VLADO ĐAJIĆ PRIJAVLJENI ZBOG LAŽNOG PREDSTAVLJANJA I PRIJETNJI: Kabinet predsjednika NSRS Nenada Stevandića o incidentu u Omarskoj
-
Region3 dana agoNOVA PRAVILA NA GRANICI: Od 1. juna ovo ne smijete unositi u Hrvatsku!
-
Politika3 dana agoJEDNO PRIČAJU, DRUGO RADE: SNSD povećava budžet za državne institucije koje navodno hoće da ukinu?!
-
Politika17 sati ago“NE TALASAJ, NE PITAJ, NE KRITIKUJ”! Drinić o atmosferi straha u javnim institucijama
-
Društvo3 dana agoKO VODI ZDRAVSTVO? Stručnjaci odlaze, a poslušnost postaje glavni kriterijum
-
Hronika3 dana agoBANJALUČKE KRAĐE ZA NEVJERICU: Jedan odnio jagnje, drugi kroz prozor ispao s vlasnikom stana
-
Društvo17 sati agoOBESHRABRUJUĆI REZULTATI TESTIRANJA: Stari most u Gradišci ostaje zatvoren, slijedi rekonstrukcija nadvožnjaka
-
Svijet2 dana agoZAKLJUČALI RADNIKE U AUTO, PA IH ŽIVE ZAPALILI: Kamere snimile horor na pumpi u Italiji
