Connect with us

Region

Katolički sveštenik koji je zlostavljao 13 dječaka službovao i u Banjaluci

Bivši rektor Bogoslovnog fakulteta u Rijeci, katolički sveštenik Milan Špehar, koji je šokirao javnost priznanjem da je seksualno zlostavljao 13 dječaka starih između šest i 13 godina, službovao je i u Banjaluci.

Kako prenosi Index on je u jesen 1989. godine postao trapistički novak samostana Marija Zvijezda u Banjaluci, gdje je ostao do pred kraj novicijata. Od 1991. nalazi se u Rijeci.

Pomenuti portal navodi da je Špehar godinama bio uticajan sveštenik u Riječkoj nadbiskupiji, a zlostavljanja su se, prema njegovom priznanju, događala krajem 1980-ih i u prvoj polovini 1990-ih.

Riječki nadbiskup Mate Uzinić, potvrdio je juče da optuženi priznaje da je bilo više slučajeva u godinama 1987-1988, 1992-1993. i moguće u 1994. Radi se o ukupno 13 dječaka u rasponu od šest do 13 godina.

“Nitko za moja zlodjela nije ni krivac ni sukrivac. Ja sam ih počinio i strašno mi je žao za žrtve mojih zlih čina. Ne preostaje mi drugo nego da iz dna duše molim da mi oproste i oni i njihovi najbliži ako ikako mogu za sve rane koje sam im zadao te okajavati, činiti pokoru i žaliti što sam to počinio i moliti Boga da prije svega izliječi sve one rane koje sam im zadao, a i Crkvu moliti za oproštenje što sam bio nedostojan njenog povjerenja u mene i svećeničkog zvanja”, poručio je Špehar za Nacional u pismenom odgovoru.

Njihov izvor iz svešteničkih krugova detaljno je opisao kako je Špehar uznemiravao i bogoslove, uvijek je imao dva do tri bogoslova koje je držao blizu sebe. pozivao ih je na putovanja i u svoj stan na Trsatu, posuđivao im auto…

Ko je Milan Špehar 

Index navodi da je Milan Špehar rođen 7. avgusta 1953. u Ogulinu.

Studirao je u Rimu, Bonu te Insbruku. Zaređen je za sveštenika 1980. godine.

Doktorirao je 1986. godine u Rimu na Papinskom sveučilištu Gregorijani na Institutu za duhovnost s temom “Problem Boga u djelima Miroslava Krleže”, koju je kao knjigu objavila kasnije Kršćanska sadašnjost.

Po povratku u Hrvatsku iz Rima bio je župnik u Dragi (Rijeka), imao seminar na Visokoj bogoslovskoj školi u Rijeci i predavao hrvatski jezik i književnost u salezijanskoj gimnaziji u Rijeci do 1989. godine. Najesen te godine postaje trapistički novak samostana Marija Zvijezda u Banjaluci, gdje je ostao do pred kraj novicijata. Od 1991. nalazi se u Rijeci.

Karijera u Rijeci

Predavao je dogmatske i filozofske predmete na Teologiji u Rijeci te se bavio prevođenjem inostrane teološke literature, a posebno je proučavao hrišćansku meditaciju. Špehar je na Teologiji predavao predmete: Psihologija, Duhovno bogoslovlje, Istočno bogoslovlje, Ekumenska teologija, Svećenička duhovnost, Caritas u župi.

Od 1993. do 1996. bio je voditelj studentskih službi, a od tada prestaje s tom dužnošću i dobija dužnost direktora Karitasa riječko-senjske nadbiskupije. 1. aprila 1995. zasnovao je radni odnos na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, otkada na Teologiji u Rijeci predaje kao viši asistent s punim radnim vremenom.

1999. na ličnu molbu razriješen je službe direktora Karitasa riječko-senjske nadbiskupije, nakon što je u Ogulinu otvorio Dom za starije i nemoćne Biskup Srećko Badurina. Iste godine postaje nadstojnik knjižnice Teologije u Rijeci i postaje docent. Od 2000. do 2005. je predstojnik Teologije u Rijeci.

Tražio od pape da ga razriješi

Špehar je Nacionalu rekao da je pritisnut teretom savjesti tražio od pape da ga razriješi svešteničkog zvanja i svede ga na laički status, što je presedan u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj jer se ne pamti da je ikada jedan sveštenik sopstvenim imenom javno priznao seksualne prestupe.

“Otpuštanjem iz kleričkog staleža M. Šp. više nije u jurisdikciji Riječke nadbiskupije. Koliko nam je poznato, trenutno živi u Italiji u nekom zatvorenom benediktinskom samostanu u molitvi i pokori. Slučaj je prijavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci, ali nemam informacije o postupanju po ovom predmetu. O svemu je obaviješten nadležni Dikasterij”, naveo je riječki nadbiskup Mate Uzinić, koji je juče održao dramatičnu konferenciju za medije na kojoj je detaljno govorio o slučajevima svešteničkog zlostavljanja djece u Riječkoj nadbiskupiji.

Nezavisne

Region

ZORAN MILANOVIĆ “Ovo je priprema za državni udar, ŽELIO BIH DA UMIRIM GRAĐANE koji su ljuti”

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je danas, nakon odluke Ustavnog suda kojom mu se brani da bude mandatar, da mora da se poštuje volja većine biračkog tijela u Hrvatskoj i istakao da je odluka suda “priprema za državni udar”.

“Želio bih da umirim građane koji su ljuti. Ovo danas je ono što Ustavni sud može reći, ali ne može ništa da uradi. Izbori su održani, volja građana će određivati, a ne ustavne sudije. Gotovo je. Ne mogu ništa. Većina može odrediti za mandatara bilo koga”, poručio je Milanović na konferenciji za medije.

Dodao je da protiv volje građana “nema pravnog lijeka”.

“Ovo je priprema za državni udar. Ovo su predradnje da sutra kum korupcije Plenković kaže da ima odluku Ustavnog suda. Ta priča da je ustav iznad hrvatskih ljudi, to može smisliti čudan um, ako je uopšte um. Nemojte se bojati. Ovo je samo priprema Ustavnog suda da Plenković odbije Sabor”, rekao je Milanović, prenosi Tan‌jug.

Istakao je da je za njega “implicitno glasalo mnogo ljudi”.

“Ovdje se ne radi o meni, ovo je samo prikaz paničnog straha Plenkovića. Ja ne moram da budem mandatar. Očekivao sam i nešto više glasova. Većina je glasala za promjene, to bi moralo da se poštuje. Ko će biti mandatar, odlučuje samo saborska većina. Ovo neće proći”, naveo je hrvatski predsjednik, prenosi Indeks.

Ustavni sud Hrvatske ranije danas odlučio je da Milanović, kao predsjednik zemlje i “zbog svojih izjava i ponašanja”, ne može da bude mandatar za sastav buduće vlade.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović rekao je da je Milanović, za razliku od Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP), kršio upozorenje Ustavnog suda od 18. marta i ponavljao da je u kampanji kao budući predsjednik vlade.

Milanović se takvim izjavama i postupanjem stavio u položaj učesnika u parlamentarnim izborima, što on po svom ustavnom položaju dok je predsjednik Hrvatske ne može da bude, zaključio je Ustavni sud.

Milanović, kako se ističe, ne može da bude mandatar, ni premijer čak i ako podnese ostavku na mjesto predsjednika.

Za odluku glasalo je devet sudija, troje je bilo protiv, a jedna članica Ustavnog suda bila je odsutna.

Nastavi čitati

Region

MILANOVIĆ PRVI PUT NAKON IZBORA! “Razgovori o sastavljanju nove saborske većine traju”

Zoran Milanović prvi put se oglasio nakon jučerašnjih parlamentarnih izbora u toj zemlji.
Razgovori o sastavljanju nove saborske većine traju i svi koji suđeluju u tim razgovorima moraju voditi računa o volji hrvatskih ljudi iskazanoj na izborima, napisao je Milanović na svom Fejsbuk profilu.

Ističe da je hrvatski Ustav jasan i da mandat za sastavljanje nove vlade može dobiti samo osoba koja dokaže da uživa podršku 76 poslanika u Hrvatskom saboru.
– Kao i do sada, ja ću se i u ovoj situaciji do kraja držati slova i duha hrvatskog Ustava – kaže hrvatski predsjednik koji je tipovao na mjestu budućeg premijera susjedne države.

Zahvalio se svima, hrvatskim ljudima, koji su u srijedu izašli na izbore.

– Stranke koje su čvrsto stale na stranu borbe protiv korupcije, koje ne žele Hrvatsku zarobljenu korupcijom, kriminalom i nejednakošću pred zakonom, dobile su dvije trećine vaših glasova. Vaši glasovi obvezuju. Imate pravo očekivati i tražiti od njih – kao i od svih nas koje ste izabrali – da se drže dane riječi. Bez toga, prestajemo biti demokratsko društvo, a politika se svodi na trgovinu i na brigu samo o vlastitim interesima – napisao je Milanović na društvenoj mreži.
Ističe da je određujući datum izbora srijedu (17. april) želio potaknuti građane da u što većem broju izađu na izbore jer je smatrao i smatra da odluku o budućnosti Hrvatske moraju donijeti svi.

– Velika izlaznost potvrdila je da hrvatski ljudi vole svoju zemlju, da vjeruju u nju i da žele promjenu – zaključio je predsjednik Hrvatske.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Region

Ava Karabatić dobila više glasova od MINISTRICE KULTURE

Ministrica kulture i medija u Hrvatskoj Nina Obuljen Koržinek na izborima je dobila manje preferencijalnih glasova od starlete Ave Karabatić.

Za ministricu su, prema posljednjim podacima, glasale 364 osobe.

Foto: Dino Stanin/PIXSELL
Foto: Dino Stanin/PIXSELL

Za Avu Karabatić, na listi Ivana Pernara, glasale su 464 osobe.

“Nek’ smo mi živi i zdravi”, zaključila je Ava nakon poraza na izborima.

Inače, Ava je izbore pratila iz zagrebačke pečenjare, gdje joj je bio štab.

Nastavi čitati

Aktuelno