Connect with us

Politika

IGRAO SE VATROM-SAD GORI! Dodik za sobom povukao Srpsku u najopasniju krizu do sada!

Republika Srpska u nikad goroj političkoj situaciji, zaoštrenijim tenzijama i odavno nepovoljnijem položaju u međunarodnim odnosima, a smirivanje tenzija za sada se ne nazire. Kako je sve počelo? Zbog čega je vlast Republiku Srpsku dovela u ovakav položaj i da li je moglo drugačije?

Umjesto kvaliteta života, ekonomije i standarda, vlast je građanima su u posljednjim godinama kao dominantne nametnula druge teme kao što je strah od sukoba, neizvjesnost, politička napetost. Sve je počelo 2023. godine kada parlament Republike Srpske prvo usvaja Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u Republici Srpskoj, da bi nekoliko dana kasnije u Tužilaštvu BiH Dodik sam protiv sebe podnio krivičnu prijavu.

Taj potez, Dodik u ovoj godini koja je prepuna tenzija ovako komentariše:

“Ja sam to karikirao zato što sam smatrao se treba pokazati besmisao svega toga što oni rade”, rekao je Dodik krajem februara ove godine.

Nakon tog događaja negativne posljedice po Republiku Srpsku su se samo nizale: poništavanje međunarodnih projekata, sankcije zvaničnicima, sve skuplja zaduženja. Ipak, najviše je potkopan međunarodni položaj Republike Srpske koji odavno nije bio gori.

“Mi smo čak po onome što se da primjetiti uspjeli da sada protiv sebe dobijemo skoro sve glavne svjetske centre. Rusija je izrazila određeno razumjevanje, ali mnogo očekivanja koje je išlo prema Vašingtonu je je očito bilo neutemeljeno”, smatra Igor Radojičić.

Bivši predsjednik Narodne skupštine i nekada visoki funkcioner SNSD-a kaže da je trenutno jedino pozitivno to što zaista ne djeluje da bi ovo moglo eskalirati u sukobe većih razmjera.

“Na svu sreću, iako mnogo toga liči na 1991. ili 1992, ovdje nema oružja, nema vojske i prema onome koliko se da primjetiti izgleda da se trenutno niko i ne naoružava, a od čega se narod najviše boji”, dodaje Radojičić.

Da li je Dodik 2023. godine znao da će doći do ovako zategnute situacije? Novinari koji godinama prate političke odnose u BiH, kažu da ipak nije očekivao baš ovakav razvoj događaja.

“Ja vjerujem da je Dodik mislio u tom trenutku da će uspjeti ponovo da napravi situaciju kakvu je pravio stotinama puta prije toga. Da će konopac zatezati do ivice pucanja i da će onda nakon toga trgovati, međutim sada je trenutno situacija takva da s njim apsolutno niko ne želi ne da pregovara nego da razgovara i sad je pitanje samo da li će on taj konopac zategnuti toliko da on pukne ili će ostati malo razuma kod onih koji njega okružuju koji će taj stisak malo da olabave”, smatra novinar iz Banjaluke Goran Dakić.

Da li je moglo drugačije? Predstavnici opozicije smatraju da i te kako jeste i da je trenutno stanje, samo posljedica pogrešnih poteza vlasti, gdje se kako navode, više gledao stranački ili lični interes, nego pitanja koja su zaista bitna za građane.

“Vlast na čelu sa Miloradom Dodikom imala je mnogo vremena da ovdje napravi bolje uslove za život, da pomiri ljude koji žive na ovim prostorima da nas usmjere ka EU jer to je naš jedini mogući put, nemamo gdje drugo. Ništa od toga nisu uradili, a napravili su državu koja odgovara svima njima, jednom ograničenom broju ljudi i tu smo gdje smo”, kaže Zagorka Grahovac, poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Vlast je i prije 2023. godine dizala tenzije pompeznim najavama, od kojih na kraju nije bilo ništa, kao što je referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH, secesionističke priče ili vraćanje na izvorni Dejton. Ipak, atmosfera sada je prilično zaoštrenija, međutim međunarodna podrška za namjere Dodika i SNSD-a ponovo nedostaje, posebno priželjkivana podrška nove američke administracije. Ali ono što se iz svega ovoga izrodilo jeste da je Dodikova politika doprinjela da mnogi danas trvrde da je Dejton raspakovan, a to, kako smatraju stručnjaci, najmanje odgovara srpskom narodu, a najviše ide u prilog, kako ga SNSD zove, političkom Sarajevu.

Dodik je dobio i nove prijave, nije se odazivao na pozive Tužilaštva, pa ga je SUD BiH osudio 30 dana pritvora zajedno sa Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem.

Bezbjednosne agencije su dobile nalog za privođenje, ne samo Dodika, nego i Viškovića i Stevandića zbog donošenja zakona o zabrani djelovanja pravosudnih i bezbjednosnih institucija na prostoru Srpske.

BN

Politika

DRINIĆ “BANJALUKA PONOVO SVJEDOK INSTITUCIONALNOG CIRKUSA! Odbornici traže rad, SNSD blokira”

Banjaluka ponovo je svjedok institucionalnog cirkusa, poručuje šef kluba odbornika PDP Nebojša Drinić. Prema njegovim riječima, 11 odbornika zvanično je tražilo zakazivanje sjednice Skupštine grada, što prema Poslovniku obavezuje predsjednika Skupštine da sjednicu zakaže. Ipak, kako ističe Drinić, Ljubo Ninković pravila priznaje samo kada to odgovara većini predvođenoj SNSD-om.

„Ne zaboravite da taj čovjek svakog mjeseca prima platu koja, sa naknadama, ide i do 10.000 KM. Za šta? Za blokadu, nerad i ugrožavanje funkcionisanja života u gradu“, rekao je Drinić.

On podsjeća na alarmantne činjenice koje pokazuju nefunkcionisanje Skupštine u prethodnom periodu:

Tokom cijelog mandata održane su samo četiri redovne sjednice.

Budžet za ovu godinu još uvijek nije stigao pred odbornike, iako je trebao biti dostavljen u novembru.

Na republičkom nivou, gdje SNSD kontrolira vlast, u ovoj godini provedena su dva rebalansa budžeta, dok je u Banjaluci – najvećem gradu Srpske – sproveden samo jedan rebalans u posljednjih pet godina.

Nedavno je smijenjen predsjednik GrO SNSD, nakon što su se u javnosti pojavile ozbiljne optužbe koje ga dovode u vezu sa licima iz kriminalnog miljea i narkoticima.

„Nakon smjene iz SNSD-a je rečeno da će stvari promijeniti, ali su odmah pogazili riječ. Ništa novo. I dalje ignorišu 11 potpisa odbornika, ignorišu Poslovnik, ignorišu zakone i građane. Takvi ljudi ne zaslužuju ništa, osim da postanu politička prošlost i to temom slobodnog pada“, zaključio je Drinić.

Situacija dodatno pokazuje napetosti između vlasti i opozicije u Skupštini grada, dok građani Banjaluke čekaju funkcionalnu lokalnu vlast i odgovorno upravljanje gradskim budžetom.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ ŽESTOKO “Mi smo pokazali RAD, ENERGIJU I REZULTATE, a od skupštinske većine tražimo da PRESTANE sa blokadama”

Danas smo uradili ono što je naš posao, a to znači da u ovom trenutku imamo 11 vrijednih odbornika koji hoće da rade. Moja želja kao gradonačelnika jeste da napravimo razliku između odbornika koji hoće da rade i onih koji su neradnici – iz SNSD-a i koalicionih partnera.

Kazao je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković koji je na inicijativu 11 odbornika iz Pokreta Sigurna Srpska, Narodnog fronta i Liste za pravdu i red za danas zakazao sjednicu Skupštine Grada, a na koju nisu došli odbornici iz skupštinske većine.

-Ne znam kako to može da bude normalno da imamo odbornike i rukovodstvo Skupštine Grada koji neće da rade. Republika Srpska i srpski narod mogu da napreduju jedino kada se otarasimo neradnika u svim institucijama. Je li moguće da nemamo redovne sjednice? Pitam predsjedništvo SNSD-a zar je moguće da nema sjednica Skupštine Grada. Kakav je to zaključak sa jučerašnjeg predsjedništva Gradskog odbora SNSD-a da sjednica bude jednom mjesečno. Jeste li onda time priznali da pet godina ne radite i da blokirate grad, pa da sad kao šestu godinu počinjete da radite. Dozlogrdio nam je taj nerad i ovo danas nije performans, nego naše radno mjesto. Pokazali smo odgovornost i 11 odbornika je došlo i trebali su i drugi da dođu da radimo, ali nisu htjeli – kazao je gradonačelnik.

Napoiminje da je Nacrt budžeta Grada već 30 dana u fioci kod predsjednika Skupštine Grada.

-Ako je po njihovom principu potrebno 30 dana da Nacrt budžeta bude u raspravi, znači nećemo imati prijedlog do početka januara. Je li nam time opet najavljujete privremeno finansiranje – upitao je gradonačelnik.

Ističe da se pisalo i reosrnom ministarstvu da se sjednice održavaju.

-Nisu nam odgovorili, iako je njihova nadležnost da ove neradnike natjeraju da rade. Mi se nalazimo u jednom zatočeništvu onih koji neće da rade. A bez budžeta kako da grad funkcioniše – kaže gradonačelnik.

Pozvao je Skupštinu da zakaže redovnu sjednicu i ponovio da je neshvatljivo da se zaključci u vezi sa funkcionisanjem grada donose u salama političkih stranaka.

-Uslovi za rad rukovodstvu Skupštine su obezbijeđeni i pitanje je kada će da zakaže sjednicu – zaključio je gardonačelnik.

U ime Kluba odbornika PDP-a Nebojša Drinić kazao je da se nažalost, od 2020. godine odvija i dalje politika opstrukcija prema Banjaluci i njenim građanima.

-Ovo je klasična politička sabotaža i odluke za grad donose u prostorijama crvenog komiteta. I jule su rekli da će se sjednice Skupštine održavati jednom mjesečno i u tom pravcu ako su imali namjeru da to ispoštuju vjerovali smo da će normalizovati rad i doći danas da rade. Ali i ovo obećanje od juče su pogazli su kao i ona ranije. Iskreno se nadam i da ako postoji namjera da se radi, da predsjednik već danas može da zakaže redovno zasjedanje – kazao je Drinić.

Ističe da su svojim blokadama i neodržavanjem sjednica oštetili budžet Grada za oko 20 miliona KM.

-Takođe, neka objasne građanima zašto neće da donesu odluku za gradnju vodovodne mreže za potkozarska sela, zašto ne kreće izgradnja vrtića koji su obećani iz budžeta predsjednika Republike i dr. – naveo je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

GRUBOR “VLAST MORA PRESTATI DA OBESMIŠLJAVA REFERENDUM i odredi datum izjašnjavanja o Šmitovim odlukama”

Vrijeme je da vladajuća koalicija prestane da obesmišljava i zloupotrebljava instituciju referenduma kao suvereno, ustavno i zakonsko pravo građana Republike Srpske i da, umjesto što o toj temi trguje sa pojedinim političkim krugovima iz Sarajeva i dijelom stranih moćnika, konačno odredi datum za održavanje zakazanog, pa više puta odlaganog referenduma o tzv. „Šmitovim odlukama“ – poručio je potpredsjednik Pokreta Svojim putem i član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska dr Milan Grubor.

On zahtijeva od predsjednika Republike Srpske, ma ko to bio, da iskoristi svoj ustavni kapacitet i politički legitimitet i spriječi dalju praksu opstrukcije referenduma.

Grubor podsjeća da su, među prvima iz opozicije, tražili da se od ideje referenduma — koji je NSRS prvobitno zakazala za 25. oktobar, pa pomjerila na 23. novembar, a zatim najavila 9. januar — ne odustaje, jer bi to, kako kaže, značilo ne samo delegitimizaciju referenduma kao najvišeg oblika neposrednog izjašnjavanja građana, već i poništavanje same Narodne skupštine kao najvišeg zakonodavnog i predstavničkog tijela u Srpskoj.

„Zašto je vlast, nakon prihvatanja američkog dogovora, iznenada zaćutala o referendumu koji je do tada nazivala ‘kapitalnim političkim događajem za Srpsku’? Da li se vlast uplašila onoga što bi, prema Zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi, bila obavezna da uradi ako bi na referendum izašla natpolovična većina upisanih birača i većinski izglasala nepriznavanje Šmitovih odluka?“ – upitao je Grubor.

On je naglasio da bi, u tom slučaju, „nadležni organ imao obavezu da, u skladu sa Ustavom i zakonima Srpske, donese odgovarajući akt koji bi odražavao na referendumu izraženu volju naroda“.

Nastavi čitati

Aktuelno