Connect with us

Politika

IGRAO SE VATROM-SAD GORI! Dodik za sobom povukao Srpsku u najopasniju krizu do sada!

Republika Srpska u nikad goroj političkoj situaciji, zaoštrenijim tenzijama i odavno nepovoljnijem položaju u međunarodnim odnosima, a smirivanje tenzija za sada se ne nazire. Kako je sve počelo? Zbog čega je vlast Republiku Srpsku dovela u ovakav položaj i da li je moglo drugačije?

Umjesto kvaliteta života, ekonomije i standarda, vlast je građanima su u posljednjim godinama kao dominantne nametnula druge teme kao što je strah od sukoba, neizvjesnost, politička napetost. Sve je počelo 2023. godine kada parlament Republike Srpske prvo usvaja Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u Republici Srpskoj, da bi nekoliko dana kasnije u Tužilaštvu BiH Dodik sam protiv sebe podnio krivičnu prijavu.

Taj potez, Dodik u ovoj godini koja je prepuna tenzija ovako komentariše:

“Ja sam to karikirao zato što sam smatrao se treba pokazati besmisao svega toga što oni rade”, rekao je Dodik krajem februara ove godine.

Nakon tog događaja negativne posljedice po Republiku Srpsku su se samo nizale: poništavanje međunarodnih projekata, sankcije zvaničnicima, sve skuplja zaduženja. Ipak, najviše je potkopan međunarodni položaj Republike Srpske koji odavno nije bio gori.

“Mi smo čak po onome što se da primjetiti uspjeli da sada protiv sebe dobijemo skoro sve glavne svjetske centre. Rusija je izrazila određeno razumjevanje, ali mnogo očekivanja koje je išlo prema Vašingtonu je je očito bilo neutemeljeno”, smatra Igor Radojičić.

Bivši predsjednik Narodne skupštine i nekada visoki funkcioner SNSD-a kaže da je trenutno jedino pozitivno to što zaista ne djeluje da bi ovo moglo eskalirati u sukobe većih razmjera.

“Na svu sreću, iako mnogo toga liči na 1991. ili 1992, ovdje nema oružja, nema vojske i prema onome koliko se da primjetiti izgleda da se trenutno niko i ne naoružava, a od čega se narod najviše boji”, dodaje Radojičić.

Da li je Dodik 2023. godine znao da će doći do ovako zategnute situacije? Novinari koji godinama prate političke odnose u BiH, kažu da ipak nije očekivao baš ovakav razvoj događaja.

“Ja vjerujem da je Dodik mislio u tom trenutku da će uspjeti ponovo da napravi situaciju kakvu je pravio stotinama puta prije toga. Da će konopac zatezati do ivice pucanja i da će onda nakon toga trgovati, međutim sada je trenutno situacija takva da s njim apsolutno niko ne želi ne da pregovara nego da razgovara i sad je pitanje samo da li će on taj konopac zategnuti toliko da on pukne ili će ostati malo razuma kod onih koji njega okružuju koji će taj stisak malo da olabave”, smatra novinar iz Banjaluke Goran Dakić.

Da li je moglo drugačije? Predstavnici opozicije smatraju da i te kako jeste i da je trenutno stanje, samo posljedica pogrešnih poteza vlasti, gdje se kako navode, više gledao stranački ili lični interes, nego pitanja koja su zaista bitna za građane.

“Vlast na čelu sa Miloradom Dodikom imala je mnogo vremena da ovdje napravi bolje uslove za život, da pomiri ljude koji žive na ovim prostorima da nas usmjere ka EU jer to je naš jedini mogući put, nemamo gdje drugo. Ništa od toga nisu uradili, a napravili su državu koja odgovara svima njima, jednom ograničenom broju ljudi i tu smo gdje smo”, kaže Zagorka Grahovac, poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Vlast je i prije 2023. godine dizala tenzije pompeznim najavama, od kojih na kraju nije bilo ništa, kao što je referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH, secesionističke priče ili vraćanje na izvorni Dejton. Ipak, atmosfera sada je prilično zaoštrenija, međutim međunarodna podrška za namjere Dodika i SNSD-a ponovo nedostaje, posebno priželjkivana podrška nove američke administracije. Ali ono što se iz svega ovoga izrodilo jeste da je Dodikova politika doprinjela da mnogi danas trvrde da je Dejton raspakovan, a to, kako smatraju stručnjaci, najmanje odgovara srpskom narodu, a najviše ide u prilog, kako ga SNSD zove, političkom Sarajevu.

Dodik je dobio i nove prijave, nije se odazivao na pozive Tužilaštva, pa ga je SUD BiH osudio 30 dana pritvora zajedno sa Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem.

Bezbjednosne agencije su dobile nalog za privođenje, ne samo Dodika, nego i Viškovića i Stevandića zbog donošenja zakona o zabrani djelovanja pravosudnih i bezbjednosnih institucija na prostoru Srpske.

BN

Politika

MILIONSKE OBAVEZE NAKON ODLUKE BEOGRADA! Novi finansijski udar na Srpsku

Na posebnoj sjednici Vlade Republike Srpske razmotreno je aktuelno stanje u RiTE „Ugljevik“, te dva velika međunarodna sudska postupka – jedan okončan pred arbitražom u Beogradu, a drugi koji se vodi u Vašingtonu.

U oba slučaja tužilac je Elektro gospodarstvo Slovenije, koje je pokrenulo procese zbog neispunjavanja obaveza iz međudržavnog sporazuma potpisanog još u vrijeme bivše Jugoslavije.

Beogradska arbitraža procijenila je vrijednost spora na 770 miliona evra, dok u Vašingtonu teče postupak vrijedan 629 miliona evra, piše Buka.

Milionske obaveze nakon beogradske odluke

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić podsjetio je da je „spor u Beogradu okončan donošenjem arbitražnih odluka“, te da je time stvorena velika finansijska obaveza. Riječ je o ukupno 67 miliona evra glavnice, dodatnih 65.234.849 evra na ime štete zbog neisporučene električne energije, te još 67 miliona evra zatezne kamate.

Đokić je izrazio očekivanje da će eventualni novi sporazum sa Slovenijom staviti RiTE „Ugljevik“ u povoljniju poziciju i zaustaviti višemilionsku arbitražu koja se vodi u Vašingtonu.

– Vlada je danas izrazila potpunu spremnost da, ukoliko RiTE ‘Ugljevik’ i ERS ne budu u stanju da izvršavaju svoje obaveze iz eventualno zaključenog sporazuma, preuzme dio finansijske obaveze i izmiriti dug prema slovenačkoj strani – naveo je ministar.

Petrović: Trećina energije Sloveniji, cijena nepovoljna

Generalni direktor ERS-a Luka Petrović rekao je da će se arbitražni procesi „očistiti“, ali da ostaje obaveza isporuke trećine proizvedene energije Sloveniji. Dodao je da je trenutna cijena te obaveze nepovoljnija od cijene po kojoj ERS otkupljuje energiju u Republici Srpskoj.

-Cijena isporuke Sloveniji je 56 evra po megavat času, dok ERS plaća 65 evra – rekao je Petrović, uz poruku da će ugovor morati biti izmijenjen:

“Moramo povećati tu cijenu sa 65 evra na veću, kako bi RiTE ‘Ugljevik’ mogao besprijekorno da funkcioniše. Tamo ima mnogo akumuliranih, višegodišnjih problema koje nije jednostavno riješiti u tri mjeseca.“

Uglja nema, koncesija tek stiže

RiTE „Ugljevik“ trenutno nema dovoljne zalihe uglja, a resorni ministar pojašnjava da eksploatacija u koncesionom polju Istok II, koje je ranije pripadalo firmi „Komsar Enerdži“, nije započela zbog „neizvršene organizacije u proizvodnji i formalnih procedura“.

„Sada smo u fazi potpisivanja ugovora o dodjeli tog koncesionog polja RiTE ‘Ugljevik’, a GAS RES vodi aktivnosti prema nama. Skupština preduzeća mora održati sjednicu i izraziti inicijativu za preuzimanje polja“, rekao je Đokić.

Prema njegovim riječima, problemi sa zalihama postoje i na drugom kopu:

„U Ugljeviku Istok I nema količina predviđenih projektima – slojevi uglja su izlomljeni i nisu u skladu sa projektovanom dokumentacijom. Za iskopavanje je potreban veći stepen mehanizacije.“

Krediti, kašnjenja i staro naslijeđe

Podsjećamo, Vlada Republike Srpske prethodno je odobrila da se RiTE Ugljevik zaduži 20 miliona KM na pet godina za refinansiranje dugova. Uprkos tome što je već plaćeno 180 miliona KM kompaniji „Komsar Enerdži“ Rašida Serdarova, eksploatacija na polju „Ugljevik–Istok II“ još nije počela, iako je početkom novembra tvrdjeno da radovi mogu odmah krenuti.

Nastavi čitati

Politika

DUGOVIMA POKRIVAJU DUGOVE! Vlada Srpske se zadužila za novih 58,8 miliona maraka

– Republika Srpska zadužila se danas posredstvom Banjalučke berze za 58,8 miliona maraka, odnosno za 18,8 miliona ili 46,9 odsto više nego što je to prvobitno planirano. Naime, 81. emisijom obveznica je bilo u planu da se proda 40.000 obveznica u vrijednosti od po 1.000 KM.

Međutim, Vlada je iskoristila zainteresovanost investitora i prihvatila sve ponude te se zadužila daleko iznad plana.

Zakon joj je omogućio da se zadužuje do 50 odsto iznad plana, što je više puta u toku ove godine iskorišteno.

Na kraju je prodato 58.762 obveznica uz kamatnu stopu od 5,5 odsto.

U naredne četiri godine Vlada će plaćati kamatu dok glavnica dolazi na naplatu 2030. godine.

(Capital)

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ “FIJASKO VLASTI NA EVROPSKOM PUTU!” Nova SNSD blokada zaustavila rad SAVJETA MINISTARA BiH

Današnja blokada rada Savjeta ministara BiH, koju je ponovo izazvao SNSD, predstavlja još jedan ozbiljan udarac na evropski put Bosne i Hercegovine i potvrdu da aktuelna izvršna vlast nema kapacitet da zemlju vodi naprijed. Prema ocjenama opozicije, jasno je da je čitav proces integracija zaustavljen političkim igrama vladajućih stranaka.

Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Branislav Borenović, oštro je reagovao, naglasivši da je stanje alarmantno i da građani više ne mogu trpjeti posljedice ovakvog ponašanja vlasti.

„Današnji fijasko vladajuće koalicije na evropskom putu BiH kroz novu SNSD blokadu rada Savjeta ministara BiH je još jedan pokazatelj da izvršna vlast u BiH nema evropski kapacitet.
Jasno deklarisano i sto puta potvrđeno antievropsko lice SNSD-a, ali i veoma čudno, nelogično ponašanje HDZ-a tokom cijele godine, dodatno isključuje Savjet ministara BiH iz procesa zakonskog i kadrovskog ispunjavanja evropskih uslova. Zato nema napretka, zastoj je evidentan, gubimo sredstva iz Plana rasta, reforme su na klimavim nogama, korupcija uzima danak, trpe ljudi u cijeloj Bosni i Hercegovini, a posebno u Republici Srpskoj, gdje su, zbog neodgovorne SNSD vlasti, milijarde maraka blokiranih infrastrukturnih projekata iz EU fondova.“

Borenović dodaje da se u ovom trenutku postavlja pitanje da li će uopšte biti dovoljno političke volje da se situacija popravi u zakonodavnoj vlasti.

„Vidjećemo da li će biti dovoljno političke mudrosti, spremnosti i odgovornosti da Parlamentarna skupština BiH, posebno Predstavnički dom, ponovo spašavaju evropsku perspektivu ove zemlje kroz usvajanje dva evropska zakona i imenovanje glavnog pregovarača, što i jeste definisana parlamentarna uloga.“

Istovremeno, on ističe apsurd da Savjet ministara, uprkos blokadama i neispunjavanju ključnih evropskih obaveza, nastavlja da funkcioniše u komforu najvećeg budžeta do sada.

„Ali zato ‘krnji’ Savjet ministara BiH zna ‘uživati’ u svojim privilegijama i trošenju rekordnog budžeta od 1,5 milijardi KM.“

Prema riječima opozicije, BiH ulazi u novu fazu neizvjesnosti, dok ključne reforme stoje, a evropski put sve više zavisi od parlamenta, a sve manje od izvršne vlasti koja bi trebalo da ga nosi.

Nastavi čitati

Aktuelno