Connect with us

Politika

IGRAO SE VATROM-SAD GORI! Dodik za sobom povukao Srpsku u najopasniju krizu do sada!

Republika Srpska u nikad goroj političkoj situaciji, zaoštrenijim tenzijama i odavno nepovoljnijem položaju u međunarodnim odnosima, a smirivanje tenzija za sada se ne nazire. Kako je sve počelo? Zbog čega je vlast Republiku Srpsku dovela u ovakav položaj i da li je moglo drugačije?

Umjesto kvaliteta života, ekonomije i standarda, vlast je građanima su u posljednjim godinama kao dominantne nametnula druge teme kao što je strah od sukoba, neizvjesnost, politička napetost. Sve je počelo 2023. godine kada parlament Republike Srpske prvo usvaja Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u Republici Srpskoj, da bi nekoliko dana kasnije u Tužilaštvu BiH Dodik sam protiv sebe podnio krivičnu prijavu.

Taj potez, Dodik u ovoj godini koja je prepuna tenzija ovako komentariše:

“Ja sam to karikirao zato što sam smatrao se treba pokazati besmisao svega toga što oni rade”, rekao je Dodik krajem februara ove godine.

Nakon tog događaja negativne posljedice po Republiku Srpsku su se samo nizale: poništavanje međunarodnih projekata, sankcije zvaničnicima, sve skuplja zaduženja. Ipak, najviše je potkopan međunarodni položaj Republike Srpske koji odavno nije bio gori.

“Mi smo čak po onome što se da primjetiti uspjeli da sada protiv sebe dobijemo skoro sve glavne svjetske centre. Rusija je izrazila određeno razumjevanje, ali mnogo očekivanja koje je išlo prema Vašingtonu je je očito bilo neutemeljeno”, smatra Igor Radojičić.

Bivši predsjednik Narodne skupštine i nekada visoki funkcioner SNSD-a kaže da je trenutno jedino pozitivno to što zaista ne djeluje da bi ovo moglo eskalirati u sukobe većih razmjera.

“Na svu sreću, iako mnogo toga liči na 1991. ili 1992, ovdje nema oružja, nema vojske i prema onome koliko se da primjetiti izgleda da se trenutno niko i ne naoružava, a od čega se narod najviše boji”, dodaje Radojičić.

Da li je Dodik 2023. godine znao da će doći do ovako zategnute situacije? Novinari koji godinama prate političke odnose u BiH, kažu da ipak nije očekivao baš ovakav razvoj događaja.

“Ja vjerujem da je Dodik mislio u tom trenutku da će uspjeti ponovo da napravi situaciju kakvu je pravio stotinama puta prije toga. Da će konopac zatezati do ivice pucanja i da će onda nakon toga trgovati, međutim sada je trenutno situacija takva da s njim apsolutno niko ne želi ne da pregovara nego da razgovara i sad je pitanje samo da li će on taj konopac zategnuti toliko da on pukne ili će ostati malo razuma kod onih koji njega okružuju koji će taj stisak malo da olabave”, smatra novinar iz Banjaluke Goran Dakić.

Da li je moglo drugačije? Predstavnici opozicije smatraju da i te kako jeste i da je trenutno stanje, samo posljedica pogrešnih poteza vlasti, gdje se kako navode, više gledao stranački ili lični interes, nego pitanja koja su zaista bitna za građane.

“Vlast na čelu sa Miloradom Dodikom imala je mnogo vremena da ovdje napravi bolje uslove za život, da pomiri ljude koji žive na ovim prostorima da nas usmjere ka EU jer to je naš jedini mogući put, nemamo gdje drugo. Ništa od toga nisu uradili, a napravili su državu koja odgovara svima njima, jednom ograničenom broju ljudi i tu smo gdje smo”, kaže Zagorka Grahovac, poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Vlast je i prije 2023. godine dizala tenzije pompeznim najavama, od kojih na kraju nije bilo ništa, kao što je referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH, secesionističke priče ili vraćanje na izvorni Dejton. Ipak, atmosfera sada je prilično zaoštrenija, međutim međunarodna podrška za namjere Dodika i SNSD-a ponovo nedostaje, posebno priželjkivana podrška nove američke administracije. Ali ono što se iz svega ovoga izrodilo jeste da je Dodikova politika doprinjela da mnogi danas trvrde da je Dejton raspakovan, a to, kako smatraju stručnjaci, najmanje odgovara srpskom narodu, a najviše ide u prilog, kako ga SNSD zove, političkom Sarajevu.

Dodik je dobio i nove prijave, nije se odazivao na pozive Tužilaštva, pa ga je SUD BiH osudio 30 dana pritvora zajedno sa Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem.

Bezbjednosne agencije su dobile nalog za privođenje, ne samo Dodika, nego i Viškovića i Stevandića zbog donošenja zakona o zabrani djelovanja pravosudnih i bezbjednosnih institucija na prostoru Srpske.

BN

Politika

VELIKI FINANSIJSKI PROBLEMI: Dug Srpske ide ka 7 milijardi

Rebalansom budžeta zaduženje Republike Srpske za ovu godinu povećano je za dodatnih 220,8 miliona maraka, pa ukupno godišnje zaduženje dostiže oko 1,144 milijarde KM.

Vlast tvrdi da prostora za novo zaduživanje ima još najmanje pet milijardi, dok ekonomisti i opozicija upozoravaju da ukupan dug prilazi cifri od sedam milijardi maraka i da to nosi ozbiljan rizik po budžet, plate i penzije u narednim godinama.

Rebalansom budžeta zaduženje Republike Srpske za 2025. godinu raste sa 943 na milijardu i 144 miliona KM, što znači dodatnih 220,8 miliona novog duga.

Ministar finansija Zora Vidović poručuje da ni poslije tog povećanja Srpska, prema procjenama Vlade, nije visoko zadužena:

„Republika Srpska bi mogla da se zaduži za još pet milijardi. Prema tome, daleko smo mi od visoko zadužene zemlje“, navela je Vidović.

Ekonomisti upozoravaju da je slika značajno drugačija kada se sabere ukupan javni dug.

Poslanik SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mirjana Orašanin ukazuje da su budžet Srpske, jedinice lokalne samouprave i fondovi socijalne zaštite zajedno dužni preko šest milijardi maraka, te da, kada se tome dodaju obaveze IRB-a i javnih preduzeća, ukupne obaveze prilaze cifri od skoro sedam milijardi KM.

Dok ekonomisti ponavljaju da je „dug zao drug“, iz vladajuće koalicije stiže poruka da je zaduženje neminovan prateći efekat rada institucija.

Poslanik SNSD-a u NSRS Srđan Mazalica poručuje da bez novih kredita nema ni aktivnosti: „Naravno, ko se ne zadužuje, taj ništa i ne radi“, poruka je vladajuće strane.

Ekonomista Milenko Stanić naglašava da je zaduženje opravdano samo u izuzetnim okolnostima i kada je usmjereno na kapitalne projekte, što, kako tvrdi, u ovom rebalansu nije slučaj.

„Ovdje nema nijednog kapitalnog projekta – ovo je potrošnja, i to nerazumna, neodgovorna, neracionalna potrošnja. Vlada nije ugostiteljski servis da se kupuju hoteli u Brčkom i na Kozari, da se pokrivaju dugovi neodgovornog poslovanja OC Jahorina“, ističe Stanić.

On podsjeća i da rebalans podiže milionske stavke za lobiranja i stručne usluge Ministarstvu za evropske integracije, dok se kreditom od 75 miliona maraka krpe stari dugovi bolnica.

Stanić ocjenjuje da Republika Srpska ima „raskalašen pristup zaduženju“ i da će ukupan dug do kraja godine, po sadašnjoj dinamici, sigurno preći sedam milijardi maraka.

Upozorava i na obaveze po tzv. londonskom dugu – rata za iduću godinu iznosi oko 1,6 milijardi maraka, za budžet čiji su ukupni prihodi oko 5,6 milijardi KM.

Uz ovakav rast obaveza, smatra Stanić, biće potrebna posebna vještina da se izbjegne rezanje penzija, plata i pomoći socijalnim i boračkim kategorijama u narednim godinama.

Nastavi čitati

Politika

IMAJU PREČIH STVARI? Nema povećanja naknada nezaposlenim roditeljima

Vlada Republike Srpske utvrdila je juče Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece u Republici Srpskoj, ali nije mijenjala iznos naknade od 750 maraka.

Ministar porodice, omladine i sporta Selma Čabrić kazala je da ne zna kada bi moglo da bude povećanje te da roditelji moraju da se prilagode ovom primanju koje je uvedeno 2023. godine.

“Minimalan iznos, ali kad ste sigurni da ćete ga dobiti, budžet možete prilagoditi. Ovaj iznos nije vezan za najnižu platu. To je materijalna pomoć. Ne znam kad bi moglo doći do povećanja”, kazala je ona.

Dodala je da je cilj izmjena zakona bio usklađivanje sa odlukom Ustavnog suda Republike Srpske. Takođe, izmjene su iskorištene kako bi se preduprijedile određene zloupotrebe.

“Postoje zloupotrebe po pitanju fiktivnog mjesta prebivališta. Roditelji su koristili pravo za dijete koje je otišlo u hraniteljsku porodicu. To više neće biti moguće”, kazala je ministrica Čabrić.

Inače, 4.880 korisnika u Republici Srpoj prima ovu naknadu, a Vlada godišnje po ovom osnovu izdaja oko 60 miliona maraka.

Nastavi čitati

Politika

ŠOKANTNO! Šta sve od imovine ima “PREPOŠTENI” Luka Petrović, direktor ERS-a?

Centralna izborna komisija (CIK) BiH objavila je imovinske kartone dvojice trebinjskih odbornika Luke Petrovića (SNSD) i Jovice Vlatkovića (NPS), koji ranije nisu bili dostupni na sajtu CIK-a. Imovina ove dvojice političara posebno je zanimljiva javnosti u Hercegovini, budući da se radi o visokopozicioniranim stranačkim kadrovima, ali i osobama koje su na važnim javnim funkcijama.

Luka Petrović je vršilac dužnosti generalnog direktora Elektroprivrde Republike Srpske (ERS), jedan od pet potpredsjednika SNSD-a, predsjednik trebinjskog odbora ove stranke i odbornik u Trebinju.

Prema podacima koje je dostavio CIK-u, on je tokom prošle godine od plata zaradio ukupno 58.000 maraka, dok je na ime naknada u 2024. godini prihodovao tek 1.000 maraka.

Od imovine posjeduje polovinu kuće vrijednosti od 300.000 maraka, zatim zemljište ukupne vrijednosti 200.000 maraka te vozilo pasat od 30.000 maraka.

U imovinskom kartonu koji je Luka Petrović dostavio CIK-u u januaru 2022. godine naveo je da od imovine posjeduje vikendicu na Ivanici, tadašnje vrijednosti 100.000 maraka. U novom imovinskom kartonu, koji je dostavio u septembru 2025. godine, vikendica nije navedena.

Takođe, Petrović je 2022. godine imao ušteđevinu od 40.000 maraka, a sada, makar prema stanju na bankovnom računu, ima 60.000 maraka. Prije tri godine Petrović je naveo da, pored ušteđevine od 40.000 maraka, u pozajmicama koje je davao drugim fizičkim licima ima još 65.000 maraka.

U imovinskom kartonu nagalasio je da u suvlasništvu ima i kuću i zemljište u selu Zagora, procijenjene vrijednosti 200.000 maraka.

Petrovićeva supruga je od plata prošle godine zaradila 20.000 maraka, a posjeduje i vozilo od 30.000 maraka. Takođe, zadužena je za iznos od 50.000 maraka i kredit će vraćati do 2031. godine.

Jovica Vlatković, predsjednik je Gradskog odbora Narodne partije Srpske (NPS) i odbornik ove stranke u trebinjskoj skupštini. Takođe, vršilac je dužnosti izvršnog direktora za investicije i razvoj u ERS-u.

U njegovom imovinskom kartonu navedeno je da posjeduje porodičnu kuću sa pratećim objektima, koju procjenjuje na 1,5 miliona maraka, zatim zemljište od 200.000 maraka, a na banci je uspio da uštedi 50.000 maraka.

Takođe, ima i kredit od oko 210.000 maraka koji će vraćati do 2034. godine.

Vlatkovićeva supruga na bankovnom računu ima 30.000 maraka, a posjeduje i mercedes od čak 100.000 maraka. Od plata je prošle godine uspjela da zaradi 26.000 maraka.

Vlatković navodi da ne može da kaže kolika je tačna vrijednost imovine njegove supruge, budući da nije upoznat sa tržišnim cijenama.

Njegova supruga je kreditno zadužena do 2035. i to u iznosu od 60.000 maraka.
Ipak ne treba gubiti iz vida da je oco samo djelić imovine, jer sasvim sigurno nije sve prijavljeno.

(Direkt portal)

Nastavi čitati

Aktuelno