Connect with us

BiH

ILEGALNA DEPONIJA 60 godina truje cijelo selo (VIDEO)

Stanovnici sela Vrapčići kod Mostara posljednjih 60 godina se bore za zatvaranje deponije “Uborak” koja se proteže na desetine hektara. Od gradskih vlasti i Ministarstva ekologije i turizma Federacije BiH uporno zahtijevaju da se odlagalište smeća zatvori i izmjesti na lokaciju na kojoj neće ugrožavati zdravlje i živote ljudi. Okupljeni oko inicijative “Jer nas se tiče”, stanovnici ovog sela održali su do sada desetine protesta i podnijeli mnogobrojne tužbe i krivične prijave protiv nadležnih, jer spomenuta deponija sa koje se širi neopisiv smrad, smještena 100 metara njihovih kuća, nema ekološku dozvolu od 2019. godine. Posljednje u nizu, krivične prijave podnijete su protiv direktora Mirhada Grebovića, gradonačelnika Marija Kordića, predsjednika Vijeća Salema Marića i više drugih osoba. Za njih tvrde da su kršili propise i prekoračili granice službene dužnosti, kao i da su ne obavljajući svoj posao u smislu zatvaranja nelegalne deponije, radili na štetu građana. Prema riječima mještanina Omera Hujdura, povod je bio nedavni požar na deponiji, drugi od početka godine, i to na dijelu koji je bio zatvoren 15 godina. Kaže da se i dalje uzdaju u Kantonalni sud u Sarajevu pred kojim su tužili resorno ministarstvo zbog ugrožavanja zdravlja i bezbjednosti stanovništva i zagađenja okoline. “Ne možete da zamislite ovaj smrad i šta vjetar raznosi po dvorištima i kućama. Kada je izbio požar neki dan, u sred noći je to bilo, ljudi su spavali, a dim je prekrio selo. Ovo je drugi požar u godinu dana. Planule su gume prvi put, a sada i plastika. Ljudi su se uplašili da bi se mogli pogušiti. Ovdje smrdi i svi smo izloženi pacovima, muvama, smradu, zmijama. Vjetar podiže smeće i nanosi na dvorišta, raznosi se na sve strane“, kaže Hujdur za CAPITAL. On kaže da stanovnici ovog sela neće odustati od svojih zahtjeva i da će ići u nove blokade i proteste da bi odbranili svoje kuće. Mještani su protestovali mnogo puta, a prema njihovim riječima, do sada su dobili preko 100.000 maraka prekršajnih kazni od nadležnih zbog aktivizma za zatvaranje deponije. Prošle godine, grad je najavio da će sanirati deponiju i da će to potrajati više od pet godina. Za ove namjene planiran je kredit od pet miliona evra, ali zbog neslaganja oko rokova i načina, aranžman je otkazan. Deponija “Uborak” pokriva površinu oko 50 hektara, a od prvih kuća udaljena je jedva 100 metara. Sanacijom su planirane još dvije kasete za odlaganje otpada koje bi ovu deponiju još više približile kućama. “Nama je prihvatljiva svaka ideja koja neće ugroziti stanovnike, da bi nama bilo bolje. Samo ono što će svima biti prihvatljivo, nama je u redu“, kaže Hujdur. Iako nema ekološke dozvole, na ovu deponiju smeće se i dalje dovozi, a posljednjih godina je postala preopterećena i često na njoj izbijaju požari. Direktor JP “Deponija” Mirhad Grebović uporan je u tvrdnjama da sa inicijativom “Jer nas se tiče” nema pregovora i da se tu radi o grupi ljudi koji se bave politikom, a ne zaštitom okoline i sela. “To nisu aktivisti, nego članovi partije. Dvojica ljudi koji vode glavnu riječ su bili na listama na izborima. Ne kažem da tu nema nekog problema, ali je stvar u tome da se problemi rješavaju. Sve što im se nudilo, oni su odbili. Deponija je do sada podigla nivo sortiranja, sav otpad koji smrdi mi kompostujemo i dajemo za zelene površine“, kaže Grebović. Priča da je deponija izdvojila otpad koji će ići na spaljivanje i da bi to trebalo uskoro da počne, ali da su i tu ideju odbili aktivisti. Inače, smeće se na ovo odlagalište istresa od šezdesetih godina, a ono je pred rat bilo potpuno zatvoreno. Početkom devedesetih godina deponija je otvorena zbog odlaganja građevinskog otpada, a 2013. godine dobila je i uslovnu ekološku dozvolu. Zbog velike količine smeća, građani su se pobunili. Do kraja 2019. godine nije pronađeno rješenje pa je dozvola istekla, ali to nije spriječilo upravu da otvori još jednu deponiju bez dozvole. Krajem 2020. godine Grad je, umjesto rješavanja problema, uzvratio tužbom protiv udruženja građana tvrdeći da su blokadom nanijeli štetu od oko 700.000 KM. Federalno Ministarstvo ekologije i turizma je u aprilu 2021. godine dalo je Gradu Mostaru rok od tri godine da zatvori ovu deponiju, ali do sada se to nije dogodilo. U federalnom Ministarstvu ekologije i turizma kažu da je pitanje “Uborka” je jedno od prioritetnih problema čijem se rješavanju pristupilo po samom dolasku minisake Nasihe Pozder. “Obavljen je zajednički sastanak sa udruženjem građana “Jer nas se tiče”, gradonačelnikom Mostara, direktorom J.P. Deponija d.o.o, Mostar kao i ekspertima koji su radili na izradi dokumentacije potrebne za upravne postupke. Zaključak je da se rješavanju problema pristupi izradom kratkoročnog i dugoročnog plana. Trenutno je aktuelno pronalaženje kratkoročnog rješenja odnosno mogućnosti odlaganja komunalnog otpada na nekoj od regionalnih deponija”, rekli su u ovom ministarstvu i dodali da je deponija dobila ekološku dozvolu, ali je tužena i čeka se sudska presuda.
Related Topics:

BiH

E-COMERCE IZVJEŠTAJ: BiH prva u Evropi po rastu online kupovine

Bosna i Hercegovina je u 2024. godini zabilježila najveći rast B2C e-commerce prometa u Evropi, čak 117 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Izvještaj Ecommerce Europe i EuroCommerce navodi da je zemlja na vrhu ljestvice rasta zbog kombinacije stvarnog ubrzanja online kupovine i bolje metodologije mjerenja, piše BiznisInfo.ba.

O čemu se radi?
Radi se o izvještaju “European E-commerce Report 2025“, koji analizira stanje e-commercea u 38 evropskih zemalja.

U njemu je utvrđeno da je ukupni B2C e-commerce promet u Evropi u 2024. porastao za oko sedam odsto, dosegnuvši otprilike 842 milijarde eura.

Međutim, dok su zrela tržišta bilježila znatno niže stope rasta, u regiji istočne Evrope rast je iznosio oko 18 odsto, a BiH je predvodila sa 117 odsto.

Šta je B2C e-commerce?
B2C (Business-to-Consumer) e-commerce označava online prodaju gdje firme direktno nude proizvode ili usluge krajnjim potrošačima. To je ono što građani rade kada kupuju preko interneta: odjeću, elektroniku, knjige, aplikacije – sve putem web-shopova ili mobilnih aplikacija.

Drugim riječima – online kupovina za privatne kupce.

Zašto je u BiH došlo do vrha?
Razlozi za rast od 117% su višestruki:

Poboljšano prikupljanje podataka i promijenjena metodologija – izvještaj sam navodi da je dio rasta rezultat upravo te bolje statistike. Brži prelazak potrošača na online kanale nakon pandemije i sve veća dostupnost interneta i mobilnih uređaja.

Potencijalno niski početni osnovni nivo: tržište je ranije bilo manje razvijeno u odnosu na zapadnu Evropu, pa se potencijal rasta pokazao većim.

Rast potrošnje i digitalizacija kompanija koje su uvele novije modalitete plaćanja, dostave i online usluge.

Kako stoje druge zemlje?
Prema izvještaju, nakon BiH najbrži rast zabilježila je Ukrajina sa oko 92 odsto rasta. Slijede Bugarska (~20 odsto), Estonija (~18 odsto) i Sjeverna Makedonija (~15 odsto) u istočnoj Evropi.

Za usporedbu, neka od “zrelih” tržišta poput Njemačka i Češka Republika praktično nisu imale rast ili su bilježile vrlo nizak rast.

Region hvata priključak
Za publiku u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i ostalim zemljama regiona – ovo je poruka prilike: digitalna trgovina i online kupovina u BiH upravo ubrzavaju i stavljaju zemlju u vrh Evrope.

Kompanije, trgovci i financijske institucije koje želimo pratiti trendove – imaju šansu da budu među prvima. A potrošači – više izbora, više kanala i nove navike.

Nastavi čitati

BiH

IZVOZ ORUŽJA IZ BIH OBARA REKORDE: SAD i Češka najveći kupci

Izvoz oružja i municije iz Bosne i Hercegovine obara dosadašnje rekorde bez obzira na novu američku carinsku politiku, a glavno izvozno tržište i dalje su Sjedinjene Američke Države, ali i Češka postaje sve važnije tržište.

Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), BiH je za devet mjeseci ove godine u inostranstvo isporučila proizvode vrijedne 309,5 miliona KM, što je za 74,4 miliona maraka više nego lani u istom periodu, kada je izvezeno više od 235 miliona KM.

Prema njihovim podacima za devet mjeseci ove godine, najtraženiji proizvodi iz BiH, što se tiče namjenske industrije, jesu bombe, granate, torpeda, mine, rakete i slična vojna municija i njihovi dijelovi, kojih je za devet mjeseci izvezeno u vrijednosti preko 286 miliona KM.

“Kao i prethodnih godina, BiH je najviše oružja izvezla u Sjedinjene Američke Države, Češku, Irak, kao i u Srbiju”, kazali su iz UIO BiH.

Ukupno je u SAD za devet mjeseci izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti od 71,7 miliona KM. Na drugom mjestu je Češka, u koju smo izvezli proizvoda za 65,1 milion KM.

Slavenko Ristić, većinski vlasnik kompanije Tehnički remont Bratunac (TRB), rekao je za “Nezavisne novine” da ovi podaci ne čude jer geopolitička dešavanja, a i kriza u svijetu, dovode u situaciju da se ljudi boje jedni drugih.

“Geopolitička i bezbjednosna situacija u kojoj se trenutno nalazimo odražava se na stanje namjenske industrije širom svijeta. Evropa, ali i ostatak svijeta, shvatili su da moraju ulagati u odbranu, moraju se naoružavati i investirati u namjensku industriju, jer je garancija mira i bezbjednosti oružana sila i jaka vojska države. Sve to daje snažan vjetar u leđa razvoju namjenske industrije”, kazao je Ristić.

Dodao je da domaće kompanije, kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji BiH, imaju priliku da se predstave na svjetskom tržištu, imajući u vidu da su konkurentni na globalnoj sceni.

“Mi smo jedini koji nudimo naoružanje i vojnu opremu, a pri tome ne prodajemo političke poruke u paketu s tim proizvodima. Za nas koji živimo na Balkanu ovo znači da treba dodatno ulagati u namjensku industriju. Treba iskoristiti ovu priliku da prodajemo i plasiramo svoje proizvode na tržištu što bolje možemo globalno”, pojasnio je Ristić.

Kako je rekao, sve što se proizvede u BiH u sektoru namjenske industrije, a što je namijenjeno izvozu, direktno koristi ekonomiji države.

“Time se stvaraju nova radna mjesta, a samim tim doprinosi se i rastu cjelokupne ekonomije”, poručio je Ristić.

Kako je pojasnio, budući da oni ne izvoze u Ameriku, ne osjete uticaj uvedenih američkih carina, koje su stupile na snagu početkom avgusta, i za BiH određena stopa od 30 odsto.

“Ali namjenska industrija FBiH možda trpi zbog američkih carina, ali situacija u kojoj se trenutno nalazimo je da će se i firme iz FBiH vrlo lako i brzo adaptirati, pa će nastaviti da izvoze na tržište Bliskog istoka ili Afrike”, kazao je Ristić.

Igor Gavran, ekonomista, kazao je ranije da BiH ima uspješne kompanije u namjenskoj industriji i samo kapaciteti i tempo ulaganja u njihovo proširenje su granica.

“Koliko je suludo bilo zapuštanje namjenske industrije poslije rata i koliko bi tek potencijala naša namjenska industrija imala da vlasti nisu dozvolile njeno propadanje i gašenje proizvodnje kompleksnih sistema poput proizvodnje aviona i helikoptera u Mostaru, višecjevnih raketnih lansera u Novom Travniku, dijelova za tenkove i oklopna vozila u ‘Famosu’ i ‘Rudiju Čajavcu’, remonta avionskih motora u ‘Orlu’ itd.”, kazao je Gavran.

Koliko god ovi rezultati djelovali impresivno za nas, naglasio je Gavran, ipak se većinom odnose na municiju i različite projektile, a tek minimalno na oružje i opremu. A to su nekada bili ključni izvozni proizvodi namjenske industrije.

Nastavi čitati

BiH

ZATRESLO SE TLO U BIH: Evo gdje je bio EPICENTAR ZEMLJOTRESA i koliko su se građani uplašili

Sinoć u u 22 časa i 10 minuta, registrovan je zemljotres u regionu Gruda.

Kako su saopštili iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda, zemljotres je bio jačine 2,4 stepena po Rihteru.

– Mrežom seizmoloških stanica Republičkog hidrometeorološkog zavoda RS u 22 časa i 10 minuta po lokalnom vremenu, lociran je zemljotres sa epicentrom u regionu Gruda. Riječ je o zemljotresu sa magnitudom 2.4 Rihtera i procijenjenim intenzitetom u epicentralnoj zoni od 3 stepena Merkalijeve skale – saopštili su iz RHMZ.

Kako kažu u ovom zavodu, zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati štete na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti u epicentralnoj zoni.

“Trajalo par sekundi”, “Solidno zatreslo”, neki su od komentara građana.

Nastavi čitati

Aktuelno