Connect with us

BiH

ILEGALNA DEPONIJA 60 godina truje cijelo selo (VIDEO)

Stanovnici sela Vrapčići kod Mostara posljednjih 60 godina se bore za zatvaranje deponije “Uborak” koja se proteže na desetine hektara. Od gradskih vlasti i Ministarstva ekologije i turizma Federacije BiH uporno zahtijevaju da se odlagalište smeća zatvori i izmjesti na lokaciju na kojoj neće ugrožavati zdravlje i živote ljudi. Okupljeni oko inicijative “Jer nas se tiče”, stanovnici ovog sela održali su do sada desetine protesta i podnijeli mnogobrojne tužbe i krivične prijave protiv nadležnih, jer spomenuta deponija sa koje se širi neopisiv smrad, smještena 100 metara njihovih kuća, nema ekološku dozvolu od 2019. godine. Posljednje u nizu, krivične prijave podnijete su protiv direktora Mirhada Grebovića, gradonačelnika Marija Kordića, predsjednika Vijeća Salema Marića i više drugih osoba. Za njih tvrde da su kršili propise i prekoračili granice službene dužnosti, kao i da su ne obavljajući svoj posao u smislu zatvaranja nelegalne deponije, radili na štetu građana. Prema riječima mještanina Omera Hujdura, povod je bio nedavni požar na deponiji, drugi od početka godine, i to na dijelu koji je bio zatvoren 15 godina. Kaže da se i dalje uzdaju u Kantonalni sud u Sarajevu pred kojim su tužili resorno ministarstvo zbog ugrožavanja zdravlja i bezbjednosti stanovništva i zagađenja okoline. “Ne možete da zamislite ovaj smrad i šta vjetar raznosi po dvorištima i kućama. Kada je izbio požar neki dan, u sred noći je to bilo, ljudi su spavali, a dim je prekrio selo. Ovo je drugi požar u godinu dana. Planule su gume prvi put, a sada i plastika. Ljudi su se uplašili da bi se mogli pogušiti. Ovdje smrdi i svi smo izloženi pacovima, muvama, smradu, zmijama. Vjetar podiže smeće i nanosi na dvorišta, raznosi se na sve strane“, kaže Hujdur za CAPITAL. On kaže da stanovnici ovog sela neće odustati od svojih zahtjeva i da će ići u nove blokade i proteste da bi odbranili svoje kuće. Mještani su protestovali mnogo puta, a prema njihovim riječima, do sada su dobili preko 100.000 maraka prekršajnih kazni od nadležnih zbog aktivizma za zatvaranje deponije. Prošle godine, grad je najavio da će sanirati deponiju i da će to potrajati više od pet godina. Za ove namjene planiran je kredit od pet miliona evra, ali zbog neslaganja oko rokova i načina, aranžman je otkazan. Deponija “Uborak” pokriva površinu oko 50 hektara, a od prvih kuća udaljena je jedva 100 metara. Sanacijom su planirane još dvije kasete za odlaganje otpada koje bi ovu deponiju još više približile kućama. “Nama je prihvatljiva svaka ideja koja neće ugroziti stanovnike, da bi nama bilo bolje. Samo ono što će svima biti prihvatljivo, nama je u redu“, kaže Hujdur. Iako nema ekološke dozvole, na ovu deponiju smeće se i dalje dovozi, a posljednjih godina je postala preopterećena i često na njoj izbijaju požari. Direktor JP “Deponija” Mirhad Grebović uporan je u tvrdnjama da sa inicijativom “Jer nas se tiče” nema pregovora i da se tu radi o grupi ljudi koji se bave politikom, a ne zaštitom okoline i sela. “To nisu aktivisti, nego članovi partije. Dvojica ljudi koji vode glavnu riječ su bili na listama na izborima. Ne kažem da tu nema nekog problema, ali je stvar u tome da se problemi rješavaju. Sve što im se nudilo, oni su odbili. Deponija je do sada podigla nivo sortiranja, sav otpad koji smrdi mi kompostujemo i dajemo za zelene površine“, kaže Grebović. Priča da je deponija izdvojila otpad koji će ići na spaljivanje i da bi to trebalo uskoro da počne, ali da su i tu ideju odbili aktivisti. Inače, smeće se na ovo odlagalište istresa od šezdesetih godina, a ono je pred rat bilo potpuno zatvoreno. Početkom devedesetih godina deponija je otvorena zbog odlaganja građevinskog otpada, a 2013. godine dobila je i uslovnu ekološku dozvolu. Zbog velike količine smeća, građani su se pobunili. Do kraja 2019. godine nije pronađeno rješenje pa je dozvola istekla, ali to nije spriječilo upravu da otvori još jednu deponiju bez dozvole. Krajem 2020. godine Grad je, umjesto rješavanja problema, uzvratio tužbom protiv udruženja građana tvrdeći da su blokadom nanijeli štetu od oko 700.000 KM. Federalno Ministarstvo ekologije i turizma je u aprilu 2021. godine dalo je Gradu Mostaru rok od tri godine da zatvori ovu deponiju, ali do sada se to nije dogodilo. U federalnom Ministarstvu ekologije i turizma kažu da je pitanje “Uborka” je jedno od prioritetnih problema čijem se rješavanju pristupilo po samom dolasku minisake Nasihe Pozder. “Obavljen je zajednički sastanak sa udruženjem građana “Jer nas se tiče”, gradonačelnikom Mostara, direktorom J.P. Deponija d.o.o, Mostar kao i ekspertima koji su radili na izradi dokumentacije potrebne za upravne postupke. Zaključak je da se rješavanju problema pristupi izradom kratkoročnog i dugoročnog plana. Trenutno je aktuelno pronalaženje kratkoročnog rješenja odnosno mogućnosti odlaganja komunalnog otpada na nekoj od regionalnih deponija”, rekli su u ovom ministarstvu i dodali da je deponija dobila ekološku dozvolu, ali je tužena i čeka se sudska presuda.
Related Topics:

BiH

DRŽAVI ZA PDV duguju više od 430 miliona KM

Prema posljednjim podacima, ukupan dug za PDV u Bosni i Hercegovini premašio je 430 miliona KM.

Ovo su za “Nezavisne novine” potvrdili iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) rekavši da za PDV trenutno ukupno duguje 12.098 obveznika.

“Dug po osnovu PDV prijave (glavni dug) iznosi 346.261.923 KM, dok je po automatskom razrezu (sistemski utvrđeni PDV usljed nepodnošenja PDV prijava) 85.391.822 KM. Dug po osnovu akcize zaključno sa krajem februara ove godine ukupno iznosi 15.366.616 KM i to za 47 dužnika”, naveli su iz UIO BiH.

Prema njihovim riječima, nakon što je 1. januara 2014. godine stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o postupku indirektnog oporezivanja, prvi put od uspostave Uprave za indirektno oporezivanje BiH, stekli su se zakonski uslovi za javno objavljivanje imena dužnika, koji imaju neizmirene obaveze po osnovu PDV-a, akcize i carine.

“Pored javne objave dužnika, u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o postupku indirektnog oporezivanja, koji je na prijedlog UIO i UO UIO usvojila Parlamentarna skupština BiH, naknadni teret prinude je smanjen sa 10 na pet odsto, a zatezna kamata sa 0,06 na 0,04 odsto svakog dana zakašnjenja. Svi obveznici koji ne žele da se nađu na javno objavljenoj listi dužnika i time ugroze svoju poslovnu reputaciju, treba da izvrše uplatu dugovanja po osnovu indirektnih poreza”, istakli su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Na sajtu UIO BiH mogu se naći svi dužnici čiji je dug veći od 25.000 KM.

Tako je najveći dužnik za porez na dodatnu vrijednost sarajevski KJKP GRAS, koji je, prema posljednjim podacima, dužan 26.109.090 KM.

Slijedi “Sarajevska pivara” sa dugom od 21.597.615 KM, pa “Bosmal”, koji je takođe iz Sarajeva i koji je dužan 12.966.727 KM.

Četvrta i peta firma po dugu za PDV su iz Brčkog, i to “Monter & Co”, koji je dužan 7.651.810 KM, te” Hisar Trade” sa dugom od 7.058.400 KM.

Javni servis Radio-televizija Bosne i Hercegovine je za PDV dužan 6.528.365 KM, “Extrablatt” iz Gradačca 5.644.498 KM, a “ProCar” iz Kotor Varoša 4.822.797 KM.

Rudnik mrkog uglja Đurđevik za PDV je dužan državi 3.834.111 KM, a krug 10 najvećih dužnika zatvara “Fly Bosnia”, kompanija koja je trebalo da bude zvanični avio-prevoznik BiH, a koja je dužna 3.019.546 KM.

Iz UIO BiH ranije su rekli da postupak prinudne naplate počinje kada se dužniku uruči nalog za prinudnu naplatu, shodno važećim zakonskim propisima.

“Nakon pokretanja postupka prinudne naplate i neizmirivanja duga u dobrovoljnom periodu (10 dana od dana prijema naloga za prinudnu naplatu), Grupa za prinudnu naplatu kao organizaciona jedinica koja je nadležna da provodi postupak, vrši pljenidbe shodno Zakonu o postupku prinudne naplate prema sljedećem redoslijedu: pljenidba gotovine ili sredstava kod banaka ili dr. finansijskih institucija te blokada žiro računa dužnika, pljenidba dužnikovih nenaplaćenih potraživanja, pljenidba plata, naknada, nadnica i penzije i to 20% od neto iznosa, a izuzetno primalac ima pravo da zadrži samo 250 KM mjesečno. Tu su i materijalna pokretna imovina i imovina u živoj stoci (pokretna imovina – motorna vozila, radne mašine, namještaj), kamate, prihodi i zakupnine bilo koje vrste, intelektualna i industrijska svojina, plemeniti metali, drago kamenje, nakit, predmeti od zlata, umjetničke slike i antikviteti, pljenidba nekretnina i registracija zakonske hipoteke kod nadležnog suda, te pljenidba vrijednosnih papira i prodaja putem brokerskih kuća”, objasnili su iz UIO BiH.

Ekonomista Igor Gavran kaže da su ovi iznosi enormni te da je teško zamisliti da ovi dugovi budu vraćeni u doglednoj budućnosti.

“Iako je to nepravedno prema obveznicima koji su svoje obaveze redovno izmirivali i nemaju dugova ili su ih uredno vratili, bojim se da je jedino realno razmišljati o reprogramiranju i eventualno otpisu dugova ili njihovog dijela, uz mogućnost konverzije u vlasničke udjele kada je riječ i privatnim kompanijama, odnosno aktivnijem upravljanju i restrukturiranju kada je riječ o javnim. Čak i kada imovina firme prelazi vrijednost duga pa se teoretski može zaplijeniti u prinudnoj naplati, to bi najčešće značilo trajno gašenje poslovanja i otpuštanja radnika, a država je uglavnom neefikasna u prodaji takve imovine i najvjerovatnije bi na kraju opet dobila manje novca, neko bi proizvodnju poslije zamijenio stanovima i dugoročna šteta privredi i društvu bila bi veća od ovog iznosa poreskog duga”, naglasio je Gavran.

Nastavi čitati

BiH

ALEKSANDAR VUČIĆ u dvodnevnoj posjeti BiH

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boraviće danas i sutra u radnoj posjeti BiH.

Vučić će prvog dana posjete prisustvovati ceremoniji povodom prvog redovnog leta Beograd-Mostar na međunarodnom aerodromu Mostar, saopšteno je iz pres-službe predsjednika Srbije, prenosi Srna.

On će tokom posjete prisustvovati večeri sa liderima iz regiona koji učestvuju na mostarskom sajmu i sastaće se sa specijalnim predstavnikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom.

Nakon susreta, Vučić će prisustvovati otvaranju 25. Međunarodnog sajma privrede i obići štand Srbije, kao i štandove drugih izlagača.

Nastavi čitati

BiH

IZNAD BOSNE I HERCEGOVINE KRUŽI AMERIČKI AVION: “Artemis” može da prikupi informacije i iz Srbije?!

Američki špijunski avion “Bombardier Challenger 650”, poznat kao “Artemis”, kruži iznad Bosne i Hercegovine.

Trenutno iznad Bosne i Hercegovine već duži vremenski period kruži avion “Bombardier Challenger 650” poznat kao “Artemis” koji američka vojska koristi za prikupljanje podataka. Avion je u privatnom vlasništvu, ali ga vojska iznajmljuje za svoje potrebe. Avion je poletio iz rumunske Constante koja se nalazi na obali Crnog mora, i gdje je smješten zbog agresije na Ukrajinu. Od početka ruskog napada avion je obavio na stotine letova u blizini zaraćenog područja.

“Ovi avioni mogu vidjeti jako daleko kada lete na oko 12 kilometara”, rekao je Majk Čagnon, zamjenik predsednika “Leidos Defence Group”. Koncept iza ovog špijunskog aviona veoma se razlikuje od slušanja neprijateljskog brbljanja na bojnom polju i umjesto toga omogućava vojsci da prati sofisticirane komunikacije iz neprijateljskih nacionalnih država sa bezbijedne udaljenosti, piše Robbreport.com.

Avioni učestvuju u Sistemu visoke preciznosti otkrivanja i iskorišćavanja (HADES) američke vojske, strategiji za prikupljanje visokoletećih obavještajnih podataka. Ideja je da se sadašnji turbopropeleri, koji su korišćeni u sukobima u Afganistanu i Iraku u potrazi za bombama pored puteva i pobunjenicima, zamijene sa naprednijom, manje ranjivom avionskom tehnologijom.

Nije poznato zašto avion trenutno leti, ali ranije su izviđački letovi vezani za potrebe misije EUFOR Althea, a zabilježen je let aviona italijanskog i rumunskog ratnog vazduhoplovstva. EUFOR za misije iznad Bosne i Hercegovine nije neophodno da dobije bilo kakvu dozvolu organa Bosne i Hercegovine. Ipak sposobnosti Bombardiera su takve da njegov let iznad Bosne i Hercegovine teoretski može služiti za prikupljanje informacija iz Srbije.

Podsjećamo, isti avion letio je iznad BiH i u februaru ove godine.

Nastavi čitati

Aktuelno