Connect with us

BiH

ILEGALNA DEPONIJA 60 godina truje cijelo selo (VIDEO)

Stanovnici sela Vrapčići kod Mostara posljednjih 60 godina se bore za zatvaranje deponije “Uborak” koja se proteže na desetine hektara. Od gradskih vlasti i Ministarstva ekologije i turizma Federacije BiH uporno zahtijevaju da se odlagalište smeća zatvori i izmjesti na lokaciju na kojoj neće ugrožavati zdravlje i živote ljudi. Okupljeni oko inicijative “Jer nas se tiče”, stanovnici ovog sela održali su do sada desetine protesta i podnijeli mnogobrojne tužbe i krivične prijave protiv nadležnih, jer spomenuta deponija sa koje se širi neopisiv smrad, smještena 100 metara njihovih kuća, nema ekološku dozvolu od 2019. godine. Posljednje u nizu, krivične prijave podnijete su protiv direktora Mirhada Grebovića, gradonačelnika Marija Kordića, predsjednika Vijeća Salema Marića i više drugih osoba. Za njih tvrde da su kršili propise i prekoračili granice službene dužnosti, kao i da su ne obavljajući svoj posao u smislu zatvaranja nelegalne deponije, radili na štetu građana. Prema riječima mještanina Omera Hujdura, povod je bio nedavni požar na deponiji, drugi od početka godine, i to na dijelu koji je bio zatvoren 15 godina. Kaže da se i dalje uzdaju u Kantonalni sud u Sarajevu pred kojim su tužili resorno ministarstvo zbog ugrožavanja zdravlja i bezbjednosti stanovništva i zagađenja okoline. “Ne možete da zamislite ovaj smrad i šta vjetar raznosi po dvorištima i kućama. Kada je izbio požar neki dan, u sred noći je to bilo, ljudi su spavali, a dim je prekrio selo. Ovo je drugi požar u godinu dana. Planule su gume prvi put, a sada i plastika. Ljudi su se uplašili da bi se mogli pogušiti. Ovdje smrdi i svi smo izloženi pacovima, muvama, smradu, zmijama. Vjetar podiže smeće i nanosi na dvorišta, raznosi se na sve strane“, kaže Hujdur za CAPITAL. On kaže da stanovnici ovog sela neće odustati od svojih zahtjeva i da će ići u nove blokade i proteste da bi odbranili svoje kuće. Mještani su protestovali mnogo puta, a prema njihovim riječima, do sada su dobili preko 100.000 maraka prekršajnih kazni od nadležnih zbog aktivizma za zatvaranje deponije. Prošle godine, grad je najavio da će sanirati deponiju i da će to potrajati više od pet godina. Za ove namjene planiran je kredit od pet miliona evra, ali zbog neslaganja oko rokova i načina, aranžman je otkazan. Deponija “Uborak” pokriva površinu oko 50 hektara, a od prvih kuća udaljena je jedva 100 metara. Sanacijom su planirane još dvije kasete za odlaganje otpada koje bi ovu deponiju još više približile kućama. “Nama je prihvatljiva svaka ideja koja neće ugroziti stanovnike, da bi nama bilo bolje. Samo ono što će svima biti prihvatljivo, nama je u redu“, kaže Hujdur. Iako nema ekološke dozvole, na ovu deponiju smeće se i dalje dovozi, a posljednjih godina je postala preopterećena i često na njoj izbijaju požari. Direktor JP “Deponija” Mirhad Grebović uporan je u tvrdnjama da sa inicijativom “Jer nas se tiče” nema pregovora i da se tu radi o grupi ljudi koji se bave politikom, a ne zaštitom okoline i sela. “To nisu aktivisti, nego članovi partije. Dvojica ljudi koji vode glavnu riječ su bili na listama na izborima. Ne kažem da tu nema nekog problema, ali je stvar u tome da se problemi rješavaju. Sve što im se nudilo, oni su odbili. Deponija je do sada podigla nivo sortiranja, sav otpad koji smrdi mi kompostujemo i dajemo za zelene površine“, kaže Grebović. Priča da je deponija izdvojila otpad koji će ići na spaljivanje i da bi to trebalo uskoro da počne, ali da su i tu ideju odbili aktivisti. Inače, smeće se na ovo odlagalište istresa od šezdesetih godina, a ono je pred rat bilo potpuno zatvoreno. Početkom devedesetih godina deponija je otvorena zbog odlaganja građevinskog otpada, a 2013. godine dobila je i uslovnu ekološku dozvolu. Zbog velike količine smeća, građani su se pobunili. Do kraja 2019. godine nije pronađeno rješenje pa je dozvola istekla, ali to nije spriječilo upravu da otvori još jednu deponiju bez dozvole. Krajem 2020. godine Grad je, umjesto rješavanja problema, uzvratio tužbom protiv udruženja građana tvrdeći da su blokadom nanijeli štetu od oko 700.000 KM. Federalno Ministarstvo ekologije i turizma je u aprilu 2021. godine dalo je Gradu Mostaru rok od tri godine da zatvori ovu deponiju, ali do sada se to nije dogodilo. U federalnom Ministarstvu ekologije i turizma kažu da je pitanje “Uborka” je jedno od prioritetnih problema čijem se rješavanju pristupilo po samom dolasku minisake Nasihe Pozder. “Obavljen je zajednički sastanak sa udruženjem građana “Jer nas se tiče”, gradonačelnikom Mostara, direktorom J.P. Deponija d.o.o, Mostar kao i ekspertima koji su radili na izradi dokumentacije potrebne za upravne postupke. Zaključak je da se rješavanju problema pristupi izradom kratkoročnog i dugoročnog plana. Trenutno je aktuelno pronalaženje kratkoročnog rješenja odnosno mogućnosti odlaganja komunalnog otpada na nekoj od regionalnih deponija”, rekli su u ovom ministarstvu i dodali da je deponija dobila ekološku dozvolu, ali je tužena i čeka se sudska presuda.
Related Topics:

BiH

FEDERALNI INSPEKTORI U AKCIJI! Utvrđene nepravilnosti u vezi sa visinom marže

Federalni inspektori su u protekla dva mjeseca utvrdili nepravilnosti kod 14 privrednih subjekata, koje su se uglavnom odnosile na visinu marže.

Kod jedne benzinske pumpe u mjestu Duboki Potok utvrđene su nepravilnosti u vezi sa visinom marže za naftne derivate, a kod 13 privrednih subjekata nepravilnosti koje se odnose na maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode, saopštila je Federalna uprava za inspekcijske poslove, navoidi “Srna”.

Na području Federacije BiH (FBiH) u navedenom periodu izvršene su 44 kontrole, u kojima je utvrđeno 14 nepravilnosti za izdavanje 25 prekršajnih naloga u iznosu od 15.250 KM.

Nepravilnosti koje se odnose na maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode evidentirane su kod pravnih subjekata u Sarajevu, Velikoj Kladuši, Bihaću, Sanskom Mostu i Novom Travniku, a kod fizičkih lica u Mostaru, Konjicu i Sanskom Mostu.

Inspekcija podsjeća da će novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 KM biti kažnjeno pravno lice za prekršaj u slučaju kada se ne pridržava propisanih mjera neposredne kontrole cijena, a odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 250 do 2.500 KM.

Nastavi čitati

BiH

KREĆE OBNOVA MOSTA BRČKO-GUNJA, u planu obnova pruge Sarajevo-Zagreb

Edin Forto, ministar komunikacija i transporta BiH i Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture Hrvatske i potpredsjednik Vlade, potpisali su Sporazum o rekonstruciji mosta Brčko-Gunja, a to je bio samo povod da dvije vlade dogovore realizaciju brojnih infrastrukturnih projekata u oblasti saobraćaja. Forto je istakao da je rekonstrukcija pomenutog mosta “sazrela” i da bi kraja 2024. godine trebalo da se krene u fizičke radove.

“Do tada ćemo uraditi projekat, dokumentaciju i sve ostalo. Finansiranje rekontrukcije mosta je pola-pola. Znaćemo koliko tačno košta kad bude sprovedeno projektovanje i nabavka toga projekta “, kazao je Forto, te dodao da će već na idućem zajedničkom sastanku biti riječi o izgradnji potpuno novog mosta na relaciji Brčko-Gunja, te da će na tom planu Brčko distrikt morati da riješi određena pitanja, poput novog prostornog plana.

Njegov kolega iz Vlade Hrvatske Oleg Butković, rekao je da će preduzeće “Hrvatski putevi” odmah krenuti sa realizacijom projekta rekonstukcije mosta, u smislu pripremne dokumentacije.

Zijad Nišić, gradonačelnik Brčko distrikta, istakao je da je rekonstrukcija mosta jedan od najznačajnijih projekata ne samo između dvije države, već za ovu lokalnu zajednicu.

“Brčko je spremno da realizuje sve što se bude od nas tražilo. Preko mosta je u prethodne četiri godine bio potpuno suspendovan prevoz. Takođe, nadam se da se realizovati i ova najava o izgradnji novog mosta, koji bi bio prve kategorije, što znači da bi se koristio kao granični prelaz BiH i Hrvatske”, istakao je Nišić.

Most, kako su naveli ministri, nije jedini projekat između dvije države.

Forto je najavio da se nastavlja saradnja na izgradnji cestovne infrastrukture, a prije svega, to su mostovi kod Novog Grada i Orašja.

“Raspravljali smo o brzoj cesti koja će povezati Hrvatsku sa Unsko-sanskim kantonom, najvjerovatnije kod Izačića, pa će ići kroz Jajce, Travnik, ka Sarajevu i dalje koridor prema Podgorici. To ćemo pokušati upisati u mrežu evropskih koridora i to može dobiti onda značajno finansiranje iz EU fondova. Ministar Butković je obećao pomoć ne samo u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku već i dio koji bude u BiH”, rekao je Forto.

Poseban dogovor država usaglašen je kada je u pitanju željeznički saobraćaj.

“Dogovorili smo projekat rekonstrukcije Unske pruge, to je pruga koja je 80-tih godina bila jedna od najbitnijih pruga u regiji. Krenućemo u izradu projekta , pa će dvije države zajedno krenuti u iznalaženje sredstava za tu prugu”, najavio je Forto, dodajući:

“Tražićemo uskoro da dobijemo i putnički prevoz Sarajevo-Zagreb, a uskoro ćemo predati inicijativu o koridoru Sarajevo-Zagreb koji će ići kroz Krajinu i centralnu Bosnu”, poručio je ministar komunikacija i transporta BiH.

Nadovezujući se na rečeno, ministar mora, prometa i infrastrukture Hrvatske Oleg Butković najavio je da će uskoro biti potpisan sporazum za rekonstrukciju mosta Dvor-Novi Grad.

“Vrlo brzo ćemo potpisati i taj sporazum. U prethodnih osam godina od kada sam u Vladi Hrvatske sudjelovao sam u realizaciji brojnih projekata između Hrvatske i BiH, prije svih most Svilaj, koji je već u prometu. Drugi značajan projekat je most na Savi kod Gradiške, a u prvoj polovini iduće godine biće završena pristupna cesta”, kazao je Butković.

Potpredsjednik Vlade Hrvatske naglasio je da je od velikog značaja i izgradnja brze ceste Mostar-Široki Brijeg-Grude, koja će se nadovezati na brzu cestu od Imotskog do Zagvozja u Hrvatskoj, na dužini od 15 kilometara.

“Naravno, kako je rekao ministar Forto, radićemo da se uspostavi željeznička linija Zagreb-Sarajevo. Unska pruga je zaista značajna, ali ta priča je jako složena, jer na granici sa Hrvatskom ta pruga čak sedam puta prelazi državnu granicu. Mi ćemo se sa naše strane uključiti u projektnu dokumentaciju”, naveo je Butković.

Zaključujući priču, Forto je dodao da je za BiH od velike važnosti ulazak u EU, jer bi na taj način država imala ogromne benefite u realizaciji svih vrsta infrastrukturnih projekata.

“Pošto Hrvatska nije samo u EU, već i Šengenu, moramo se nasloniti na sva saznanja. Evo na primjer, za vozni park u željeznicama Hrvatska će dobiti 150 miliona evra od EU, odnosno dobiće 85 odsto sredstava za zanavljanje tog voznog parka. Mi sada za najbolje projekte možemo dobiti između 45-50 odsto bespovratnih sredstava, a Hrvatska iznmeđu 85-100 odsto”, pojasnio je Forto

Nastavi čitati

BiH

SVE PO ZAKONU? Sin ministra policije postao direktor KPZ-a

Vlada Federacije BiH danas je za novog direktora Kazneno-popravnog zavoda (KPZ) Zenica imenovala Rusmira Isaka, sina federalnog ministra policije Rame Isaka.

Javljaju to federalni mediji, koji dodaju da se ministar Ramo Isak izuzeo tokom glasanja.

Rusmir je imenovan na četvorogodišnji mandat.

Porodica Isak će sada na visokim funkcijama imati Ramu kao ministra, Arnela kao poslanika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i Rusmira na čelu zeničkog KPZ-a.

Nastavi čitati

Aktuleno