Connect with us

Društvo

POČETAK KRAJA ŠENGENA Sve više zemalja EU zatvara granice i uvodi kontrole kretanja

Šengenski sporazum je jedan od stubova evropske politike i omogućava slobodu kretanja ljudi i robe u Evropi. Potpisali su ga prije 40 godina Njemačka, Francuska, Belgija, Luksemburg i Holandija, a u međuvremenu je čak 27 zemalja postalo deo Šengenskog prostora. Primjena Šengenskog sporazuma, koji omogućava slobodno kretanje unutar Evrope, sve više gubi na funkcionalnosti zbog sve češćih kontrola na granicama. Odluka Poljske da uvede granične provjere pokrenula je pitanje da li se sistem raspada?

Sporazum o slobodnom kretanju unutar Evropske unije (EU), poznat i kao Šengen, trenutno je ozbiljno doveden u pitanje jer mnoge evropske zemlje ponovo uvode privremene kontrole na unutrašnjim granicama.

Najnoviji primjer je Poljska, koja je najavila da će ponovo uvesti granične provjere na granici sa Njemačkom i Litvanijom. Ovom odlukom, broj zemalja u Šengenskoj zoni koje primenjuju privremene kontrole porašće na 12.

Premijer Poljske Donald Tusk saopštio je da će od 7. jula biti uvedene provjere na kopnenim granicama sa Njemačkom i Litvanijom. – Cilj je da se kontroliše i svede na minimum priliv iregularnih migranata – izjavio je Tusk. On je dodao da je ovaj korak postao neizbježan nakon što je Njemačka odlučila da pooštri kontrole na svojim granicama.

– Njemačka odbija ulazak migranata, što stvara napetosti – istakao je poljski premijer.

Šengenski sistem pod pritiskom Prema pravilima Evropske komisije (EK), kontrole na unutrašnjim granicama unutar Šengenske zone dozvoljene su samo pod određenim uslovima i na ograničen vremenski period.

Portparol EK Markus Lamer izjavio je da Poljska još nije zvanično obavijestila Komisiju o svojoj odluci, ali da su u kontaktu s vlastima u Varšavi, piše Dojče vele.

– U bliskom smo kontaktu sa državama članicama. Ove kontrole su moguće samo privremeno i pod određenim uslovima – rekao je on. Neki poslanici Evropskog parlamenta smatraju da bi trenutna dešavanja mogla predstavljati početak kraja Šengenskog sistema.

– Svaka kontrola koju Njemačka uvede, zbog svog centralnog položaja u Evropi, izaziva lančanu reakciju – rekla je poslanica iz redova Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD), Birgit Zipel.

Ona je dodala da se Šengen polako raspada iznutra, što, kako kaže, ne ugrožava samo privredu, već i povjerenje građana Evrope u samu Evropsku uniju.

Privremene unutrašnje granične kontrole
Trenutno 11 od 29 zemalja u Šengenu primjenjuje privremene unutrašnje granične kontrole:

Njemačka – kontrole na svim kopnenim granicama, uključujući granice sa Poljskom, Austrijom, Francuskom i Češkom

Francuska – provjere na granicama sa Belgijom, Njemačkom, Španijom i Italijom

Austrija – kontrole na granicama sa Slovenijom, Mađarskom, Slovačkom i Češkom

Holandija – kontrole na kopnenim, vazdušnim i pomorskim granicama sa Belgijom i Nemačkom

Danska – kontrole na kopnenoj granici sa Nemačkom i u trajektnim lukama

Švedska – provjere u važnim lukama i prelazima ka Norveškoj i Danskoj

Norveška – kontrole na trajektnim pristaništima i kopnenim prelazima

Italija – kontrole na granicama sa Slovenijom i delovima granice sa Austrijom i Francuskom

Bugarska – selektivne unutrašnje kontrole, posebno duž granice sa Rumunijom

Slovenija – kontrole na granicama sa Hrvatskom i Mađarskom

Slovačka – kontrole na granicama sa Mađarskom i Austrijom

Sa potezom Poljske, broj zemalja koje primenjuju kontrole porašće na 12. Takođe, Belgija je najavila da će uvesti granične provjere kasnije ovog ljeta. Kritičari tvrde da povećana ograničenja ukazuju na šire povlačenje iz principa otvorenosti i jedinstva koje Šengen predstavlja. Osim toga, kontrole ne samo da ometaju svakodnevni život zajednica koje žive uz granice i narušavaju unutrašnje tržište, već šalju i zabrinjavajuću političku poruku: da se Evropa zatvara u samu sebe.

Iako Evropska komisija nema ovlašćenja da blokira ove nacionalne mjere, može da izdaje neobavezujuća mišljenja o njihovoj neophodnosti i proporcionalnosti. Ostaje da se vidi da li će to biti dovoljno da se zaustavi postepeno, ali stalno narušavanje šengenskog modela.

Za sada je jedno jasno: putovanje bez granica unutar Evrope više se ne može uzimati zdravo za gotovo. Svi turisti koji budu išli kopnenim putem u zemlje EU ovo ljeto, spremite se za granične kontrole, prenosi Blic.
Srpskainfo

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano uz malu do umjerenu oblačnost, uveče promjena

U BiH će biti pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Krajem dana očekuje se naoblačenje sa sjeverozapada, a tokom noći kiša će zahvatiti sjever i sjeverozapad Bosne.

Vjetar slab, sjeverni i sjeveroistočni, dok će poslijepodne na jugu i jugozapadu duvati slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura od 6 do 12, na jugu do 15, a dnevna od 17 do 23, na jugu do 26 stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

VUČIĆ DOLAZI U DONJU GRADINU: Obilježavanje sjećanja na žrtve Jasenovca

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovaće sutra obilježavanju Dana sjećanja na žrtve zločina genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu u Donjoj Gradini.

Obilježavanju će prisustvovati i drugi zvaničnici Republike Srpske i Srbije.

Prema podacima Spomen-područja Donja Gradina, u zloglasnom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata stradalo je 700.000 žrtava ustaškog zločina, među kojima 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja, 127.000 antifašista. U Jasenovcu je ubijeno 20.000 djece.

Vlada Republike Srpske proglasila je 19. april Danom žalosti u Srpskoj povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu – Donjoj Gradini u NDH od 1941. do 1945. godine.

Nastavi čitati

Društvo

FZO RS UPOZORAVA: Skoro 10.000 penzionera od 1. maja ostaje bez osiguranja

Skoro 10.000 srazmjernih penzionera sa većinskim radnim stažom ostvarenim u inostranstvu koji žive u Republici Srpskoj od 1. maja ostaće bez zdravstvenog osiguranja, a iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske objasnili su šta je potrebno da urade do kraja aprila.

Ko gubi pravo na zdravstveno osiguranje

Kako navode iz FZO RS za “Nezavisne novine”, do kraja aprila ovim penzionerima neće biti osporavano pravo na zdravstveno osiguranje ovoj kategoriji.

Šta penzioneri moraju uraditi do kraja aprila

“Međutim, kako bi i nakon aprila mogli da koriste prava iz zdravstvenog osiguranja, važno je da se jave u Poresku upravu RS i regulišu svoj status, odnosno da se prijave po osnovu – ‘strani penzioner’ (prijava se podnosi na obrascu PD 3100), a potom da se jave u nadležnu poslovnicu FZO RS sa izvodom iz banke za tekuću godinu, kako bi im bila utvrđena osnovica za uplatu doprinosa”, objašnjavaju oni za “Nezavisne novine”.

Kako dodaju, Zakonom o doprinosima je za državljane Republike Srpske koji imaju ostvaren većinski staž osiguranja u inostranstvu definisana stopa doprinosa za zdravstvo koja iznosi 10,2 odsto na ostvareni iznos penzije.

“Dakle, iznos doprinosa kojeg će uplaćivati zavisi od visine inostrane penzije”, dodaju oni potcrtavajući da zakon ne predviđa izuzetke, već se ovo pravilo odnosi na sve penzionere koji imaju većinski radni staž izvan BiH.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske ističu da se ova zakonska norma koja predviđa da penzioneri koji su većinu radnog staža ostvarili u drugoj zemlji sami uplaćuju doprinose zasniva na principu pravičnosti.

“Oni su tokom većeg dijela svog radnog vijeka već izdvajali za zdravstvo u toj zemlji, pa ih nije moguće izjednačavati sa penzionerima koji su cijeli radni vijek proveli u Republici Srpskoj i u punom iznosu plaćali doprinose ovdje. Sistemska obaveza društva je da štiti penzionere koji su radni vijek proveli u Republici Srpskoj, što Fond i čini, zbog čega je doprinos za naše penzionere tek jedan odsto”, navode oni za “Nezavisne novine”.

Prema njihovim riječima, zaposleni u poslovnicama Fonda zdravstvenog osiguranja RS obavještavaju osiguranike o neophodnim koracima kako bi i dalje imali zdravstveno osiguranje.

“Zakonom je definisano da sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja funkcioniše na način da se lice prvo prijavi na zdravstveno osiguranje na jedan od predviđenih osnova, a uslov korišćenja zdravstvene zaštite je redovna uplata doprinosa (bez izuzetka). Za inostrane penzionere, kao i za sve ostale kategorije osiguranih lica treba redovno da se uplaćuju doprinosi, do 20. u mjesecu za prethodni mjesec, kako bi imali kontinuitet ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu”, navode oni.

Gdje se penzioneri mogu informisati

Iz FZO RS ističu da su radnici u svim njihovim poslovnicama upoznati sa promjenama, te da su na usluzi osiguranicima.

“Svi osiguranici koji imaju bilo kakvu dilemu mogu da se jave u naše poslovnice. Osim toga, osiguranici se za sva pitanja iz zdravstvenog osiguranja uvijek mogu informisati lično u svim našim filijalama/poslovnicama, kod naših zaštitnika prava, kontakti su dostupni na internet stranici Fonda, kao i putem besplatnog info-broja 0800 5 08 08 koji je u funkciji od ove godine”, kažu iz Fonda za “Nezavisne novine”.

Nastavi čitati

Aktuelno