Marikarmen Abaskal, 87-godišnja žena koja je 23. septembra izbačena iz svog doma u Madridu i postala simbol masovnih protesta za poboljšanje pristupa stanovanju širom Španije, preminula je u bolnici Gregorio Maranjon u Madridu, saopšteno je iz španskog Sindikata stanara.

U saopštenju Sindikata izraženo je saučešće njenoj porodici, ali i žaljenje da je sporazum koji je postignut sa kompanijom koja je vlasnik stana u kojem je živjela prije nego što je izbačena, a koji joj je omogućio da se vrati u svoj dom, došao “prekasno” za Marikarmen, prenosi španski javni servis RTVE.

“Sada, nakon njene smrti, ostaje nam primjer borbe i nasljeđe koje je Marikarmen ostavila za sobom. I, prije svega, ispunićemo ono što je ona uvijek tražila od nas: ‘Borite se, nastavite da se borite za ono što je vaše'”, navodi se u saopštenju Sindikata.

Marikarmen je odmah nakon što je izbačena iz kuće u kojoj je živjela proteklih sedam decenija, koja se nalazi u madridskom okrugu Retiro, prebačena u bolnicu.

RTVE navodi da je njeno zdravlje bilo krhko, ali da je iz bolnice uspjela da pošalje nekoliko poruka kako bi zahvalila na podršci i pozvala na društvenu mobilizaciju.

Ranije danas, sindikati i predstavnici organizacija koje predvode protest protiv stanja na tržištu nekretnina, postigli su dogovor o održavanju generalnog štrajka širom Španije 11. novembra.

🇪🇸 87-year-old Spanish woman dies two weeks after being evicted from the home where she had lived for more than 70 years

Maricarmen Abascal had lived in the same apartment in Madrid’s Retiro district since the 1950s. On September 23, after several attempts to stop the eviction, she was removed from the building on a stretcher and taken to hospital. She never returned home.

Her case sparked outrage across Spain and became a symbol of the country’s housing crisis. Protests were held in several cities, activists set up camp in Madrid’s Puerta del Sol, and calls grew for wider action over housing rights.

An agreement was eventually reached that would have allowed Maricarmen to return to her apartment after leaving hospital.

She died before she had the chance to go home. Spaniards have once again taken to the streets in protest.

— NEXTA (@nexta_tv) October 7, 2026

Generalni štrajk, prvi koji su podržali glavni sindikati u posljednjih 14 godina, biće održan samo dvije i po sedmice prije opštih izbora i dan prije zvaničnog početka izborne kampanje.

Glavna španska opoziciona partija Narodna stranka (PP) i Voks žestoko su kritikovali sindikate zbog toga što će da održavaju proteste pred izbore.

Španski premijer Pedro Sančez izjavio je u utorak da će biti održan generalni štrajk zbog pitanja za koje vjeruje da pogađa mnoge radnike i njihove porodice, a to je pristup stanovanju.

“Stoga jedino što vlada može da uradi jeste da poštuje to ustavno pravo”, naveo je Sančez.

Španska vlada je pod pritiskom javnosti usvojila uredbe Zakona o stanovanju koje su predviđale, između ostalog, zaštitu od iseljenja do 31. decembra 2030. godine, ograničenja spekulativne kupovine stanova do kraja 2028. godine, regulisanje sezonskog i izdavanja soba, PDV od deset odsto na turističke apartmane, poreske olakšice za zakupce i bonuse za male stanodavce.

Uredbe su takođe predviđale zabranu kupovine stambenih objekata od strane “lešinarskih fondova” do kraja 2028. godine po cijeni nižoj od 70 odsto procijenjene tržišne vrijednosti, kao i automatsko obavljanje zakupa nakon isteka roka od pet ili sedam godina, ukoliko zakupci žele da ostanu u stanu koji iznajmljuju, što je prošle sedmice španski parlament odbio da usvoji.

Sančez je zbog toga u ponedjeljak raspisao izbore za 29. novembar, nekoliko mjeseci prije predviđenog roka, prenosi Tanjug.

Posljednji generalni štrajk u Španiji koji je imao podršku glavnih sindikata bio je održan 14. novembra 2012. godine.

U znak protesta protiv smanjenja budžeta nastalih zbog recesije, štrajk nije bio ograničen samo na Španiju: generalni štrajkovi održani su i u Italiji, Portugaliji, na Kipru i Malti.

Nakon više mjeseci čekanja, nagađanja i špekulacija Evropska komisija je konačno objavila dokument o tome kako EU vidi proces proširenja u narednom periodu.

Ovo je prvi konkretan dokaz, osim izjava političara i diplomata koje mogu u manjoj ili većoj mjeri odražavati stvarno stanje u kojoj fazi se proširenje nalazi, da Brisel ovog puta zaista misli ozbiljno kad je u pitanju širenje EU.

EU je, naime, najavila da će u narednom periodu sprovesti konkretne korake u postepenom integrisanju kandidata za članstvo prije punopravnog članstva, a da će paralelno s tim pripremiti samu Uniju za buduće nove članice kroz reforme u procesu odlučivanja.

Veto bi ostao samo za finalnu fazu

Inače, tema donošenja odluka unutar EU i balansiranje interesa zemalja članica s jedne strane i bloka kao cjeline sa druge u procesu kroz koji se odluke formulišu jedno je od najosjetljivijih pitanja i u ovom novom kominikeu EU nije spremna reformisati taj sistem u cijelosti, već se samo fokusirati na odluke koje se odnose na proces proširenja.

Na primjer, umjesto, kao do sada, da veto može da se uloži praktično na svakom koraku u procesu pregovaranja, sada bi veto ostao kao mogućnost samo za finalnu fazu. Na primjer, za zatvaranje poglavlja bila bi potrebna kvalifikovana većina unutar tijela EU, bez mogućnosti veta, kako je sad slučaj.

Kako proširiti EU, a ne smanjiti novac sadašnjim članicama

Drugo veoma osjetljivo pitanje odnosi se na finansiranje, odnosno budžet. Iako se o tome mnogo ne govori da se Ukrajina dodatno ne opterećuje, s obzirom na to da se zemlja nalazi u egzistencijalnom ratu, neke zemlje članice, koje inače imaju simpatije prema Ukrajini, spremne su da je blokiraju ako bi to značilo značajno umanjivanje budžetskih sredstava za postojeće članice.

Pojednostavljeno rečeno, ako budžetski kolač ostane isti, a proširi se broj novih članica, svaka zemlja koja dobija više iz evropskog budžeta nego što u njega uplaćuje bi potencijalno dobijala znatno manje ako Ukrajina postane članica.

Novi prijedlog Komisije cilja na to da se nađe način da se ne umanjuju sredstva koja dobijaju sadašnje članice.

Inače, to pitanje je malo komplikovanije zato što sredstva iz budžeta EU nisu zamišljena kao stalni vid dotacija, nego kao privremena pomoć dok zemlja ne podigne svoju ekonomiju na dovoljno visok nivo da može participirati u jedinstvenom tržištu EU. Tom logikom, zemlje na istoku EU, koje su proteklih desetak godina značajno uvećale svoj bruto domaći proizvod, u jednom trenutku će se morati odreći dotacija u korist novih članica, koje bi se našle u sličnoj situaciji u kojoj su one bile kada su postale članice.

Šta novi dokument znači za BiH

Kada je riječ o BiH, uputili smo pitanje Delegaciji EU šta to konkretno znači za zemlju, a oni su nas uputili na izjavu koju je Luiđi Soreka, šef Delegacije EU, postavio na svom X nalogu, pa ćemo se tim izvorom koristiti kako bismo pokušali ocijeniti šta novi dokument znači za nas.

Soreka je u svom postu naglasio da je ova mjera praktično dokaz da je proširenje spoljnopolitički prioritet EU.

Važno je i da je Soreka pitanje proširenja povezao s evropskom bezbjednošću, što je argument koji mnogi evropski političari koriste unutar svojih zemalja kao argument da je proširenje u interesu čak i građana koji su skeptični u vezi s prijemom novih članica, posebno siromašnih zemalja zapadnog Balkana i istočne Evrope.

Soreka: BiH nije među zemljama koje će dobiti mapu puta

Soreka je, međutim, poslao vrlo jasnu poruku BiH i njenim političarima, što je nešto na šta smo i mi proteklih mjeseci upozoravali.

“Oni partneri koji su pokazali trajnu političku volju i usklađenost s evropskim standardima uskoro će dobiti indikativne mape puta s okvirnim rokovima za pristupanje. Zbog dugotrajnog političkog zastoja, BiH, nažalost, nije među njima.

Ali vrata članstva u EU ostaju širom otvorena za BiH. Nakon nedavno održanih izbora, formiranje novih vlasti predstavlja novu priliku. Ostvarivanje konkretnog napretka ka integraciji u EU trebalo bi da bude jedan od ključnih prioriteta novoformiranih vlasti.

Na EU otpada više od dvije trećine trgovinske razmjene BiH. Naši građani povezani su dubokim kulturnim, porodičnim i ekonomskim vezama. Geografski i istorijski, BiH se nalazi u srcu Evrope. Njena budućnost je u EU”, napisao je Soreka.

Vrata ostaju otvorena, ali BiH mora izaći iz političke blokade

Prevedeno na običan jezik, BiH zbog dugotrajne političke blokade neće biti među prvim zemljama koje će uživati nove benefite, ali je njeno mjesto u EU ako se politička klima u zemlji promijeni.

U Istanbulu se jutros urušila zgrada, a spasioci su evakuisali stanare i započeli potragu za preživjelima.

Jutros oko 5:40 urušila su se prva tri sprata sedmospratnice u istanbulskom kvartu Maltepe. Nesreća se dogodila u Ulici Doğu u naselju Cevizli, a uzrok se još utvrđuje. Na mjesto događaja odmah su poslate sve nadležne službe – vatrogasci, policija, timovi Uprave za vanredne situacije i hitne slučajeve (AFAD) i medicinski timovi, piše Anadolija.

Spasioci su najprije evakuisali stanare koji su ostali u stanovima na višim, neoštećenim spratovima. Istovremeno je počela potraga u ruševinama. Utvrđeno je da je tekstilna radionica u prizemlju zgrade u trenutku urušavanja bila prazna.

Uz pomoć pasa tragača, timovi su iz ruševina izvukli petoro ljudi, među kojima je dvoje djece. Povređeni su zbrinuti i prevezeni u obližnje bolnice. Tokom intervencije jednom vatrogascu je pozlilo, pa je i on prebačen u bolnicu.

Maltepe Cevizli Mahallesi Doğu Sokak’taki 6 katlı bir binanın alt 2 katında çökme meydana geldi. Ekiplerimiz olay yerinde çalışmalarını sürdürüyor. https://t.co/N0hkW9LGXv

— İstanbul İtfaiyesi (@ibbitfaiye) October 8, 2026

U akciji učestvuje veliki broj spasilaca. Vatrogasna jedinica angažovala je 175 pripadnika sa 56 vozila i psima tragačima, dok AFAD na terenu ima 25 ljudi, pet vozila i dva psa tragača. Policija je zatvorila prilazne puteve i obezbijedila šire područje oko zgrade kako bi timovi mogli nesmetano da rade. Zbog opasnosti od daljeg urušavanja, spasioci u zgradu ulaze uz stroge mjere opreza.

Guverner: Niko od spasenih nije životno ugrožen
Kancelarija guvernera Istanbula potvrdila je u saopštenju da su se oko 5:40 urušila prva tri sprata zgrade i da su na teren odmah poslate sve nadležne službe.

Mjesto nesreće obišao je istanbulski guverner Davut Gul sa načelnikom istanbulske policije Selamijem Jildizom. Gul je u izjavi medijima rekao da je zgrada izgrađena 1987. godine i da se sastoji od poslovnog prostora u prizemlju i šest stambenih spratova sa ukupno 12 stanova.

Objasnio je situaciju sa stanarima.

“Prema zvaničnim podacima, u zgradi su prijavljene 33 osobe. Urušavanjem su pogođena četiri stana na prva tri sprata. U tim stanovima je, prema našoj evidenciji, prijavljeno ukupno 14 osoba. Do sada smo utvrdili da je dvoje stanara bilo u rodnom kraju. Od preostalih 12 osoba, petoro je spaseno, sa četvoro smo uspostavili kontakt, a za troje se potraga nastavlja”, rekao je guverner.

Gul je istakao da će se uzrok urušavanja istražiti u sudskom i upravnom postupku. Dodao je da se radovi nastavljaju pod koordinacijom AFAD-a, a evakuisani stanari biće smješteni u hotel koji je obezbijedila ta agencija.

Na pitanje novinara o zdravstvenom stanju spasenih, odgovorio je: “Niko nije u životnoj opasnosti. Svima želim brz oporavak.”

Guverner je rekao kako se procjenjuje da je pod ruševinama sedam osoba, ali je napomenuo da broj nije konačan jer je u stanovima moglo biti gostiju ili su neki stanari bili van zgrade. Poručio je da je sada prioritet sigurno i brzo sprovesti akciju spasavanja, zbrinuti evakuisane i pomoći povrijeđenima. Dodao je da su iz predostrožnosti ispražnjene i okolne zgrade.

Ministarstvo unutrašnjih poslova imenovalo je dva upravna inspektora. Njihov zadatak je da istraže da li je bilo nemara, propusta ili odgovornosti javnih službenika u procesima koji su prethodili nesreći, od planiranja i izgradnje do kasnijih prepravki na zgradi.