Connect with us

Svijet

IMA LI KRAJA SUKOBU: Četiri godine od početka rata u Ukrajini borbe se nastavljaju

Četvrta godišnjica početka rata u Ukrajini navršava se danas, 24. februara, pri čemu se sukobi na bojnom polju nastavljaju uporedo sa trilateralnim mirovnim pregovorima koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp.

Rusija je napad na Ukrajinu, odnosno ono što Moskva naziva “Specijalnom vojnom operacijom”, započela zbog, kako navodi, odnosa Kijeva prema ruskom stanovništvu u Ukrajini, pri čemu je Moskva takođe insistirala da je intervencija izazvana neophodnošću denacifikacije Ukrajine.

Izvjesno je da je vojnoj intervenciji Moskve februara 2022. prethodila najava vlasti u Kijevu da Budimpeštanski sporazum iz decembra 1994. više ne obavezuje Ukrajinu, što je dalje značilo da postoji namjera razvoja atomskog programa Kijeva, nasuprot Budimpeštanskom sporazumu, prenosi Tanjug.

Janukovič smijenjen 2014.

Odnosi dvije zemlje zaoštreni su nasilnom smjenom ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča 2014. kada je i započeo sukob nižeg intenziteta.

Uslijedila je separacija Krima, na kojem Rusi čine apsolutnu većinu, a potom i bunt u oblastima Donjeck i Lugansk.

Istovremeno, teror nad ruskom populacijom u Ukrajini dobija sve oštrije oblike.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin prethodno je, barem od 2008, naglašavao i upozoravao da Rusija neće tolerisati dalje približavanje NATO-a njenim granicama.

Ukrajina zatražila pristupanje NATO-u
S druge strane, tokom bezbjednosne konferencije u Minhenu, 19. februara 2022, Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, zatražio je da se njegovoj zemlji odredi vremenski okvir za pristupanje NATO-u.

Nekoliko dana potom, 24. februara 2022. u ranim jutarnjim satima, vojna invazija Rusije na Ukrajinu je započela.

Sjeverni pravac invazije bio je sa prostora Bjelorusije ka Kijevu, pri čemu su ruske trupe dospjele do Kijeva i sjeveroistočno do Černigova.

Drugi pravac invazije, sa istoka, od Sumija, takođe je bio usmjeren ka Kijevu.

Harkov se našao pod opsadom. Paralelno, sa juga, od Krima, ruske formacije su napredovale na sjever.

Iako su invazione snage brzo dospjele do kijevskih predgrađa 5. marta, već 7. aprila uslijedilo je povlačenje.

Podrška Ukrajincima izostala
Očekivana podrška među samim Ukrajincima je izostala.

Opsade Černigova, Sumija i Harkova ispostavile su se kao neuspjeh ruskih invazionih trupa, posebno u gradskim borbama.

Na jugu, sa Krima, te jugoistoku, od pravca otcjepljenih Donbasa i Luganska, ruski prodor je bio uspješniji i nastavljen je. Herson je zauzet do 2. marta. Prodor je dalje nastavljen ka Mikolajevu, Nikopolju i Zaporožju.

Posebno teške borbe vođene su za Mariupolj, na Azovskom moru. Opsada grada započela je 26. februara, a Mariupolj je zauzet poslije teških borbi tokom maja. Pokušaj zauzimanja Mikolajeva, prve sedmice marta, bio je neuspješan.

Ubrzo je Ministarstvo odbrane Rusije 26. marta saopštilo da je prva faza vojne operacije u Ukrajini okončana, te da će se ruske snage nadalje usredsrijediti na „oslobađanje“ regiona Donbasa.

Po tadašnjim navodima, proruske snage držale su pod kontrolom 93 odsto regiona Luganska i 54 odsto Donjecka.

Rusija je u više talasa gađala ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

Samo 15. novembra 2022. sa 85 projektila. Posmatrači IAEA razjasnili su da su međusobne optužbe oko ugrožavanja nuklearne elektrane Zaporožje bile propagandne prirode.

Svijet

Strah u SAD! AMERIKANCI SVE VIŠE PRAVE ZALIHE HRANE, VODE, LIJEKOVA I GORIVA

Amerikanci sve više kupuju zalihe hrane, vode, lijekova, goriva i opreme za vanredne situacije zbog straha od mogućih tehnoloških kolapsa, sajber napada i problema u snabijdevanju električnom energijom, nakon niza velikih prekida u radu tehnoloških sistema širom zemlje, objavio je Si-En-Bi-Si.

Incidenti koji su doveli do prizemljenja aviona, prekida pristupa elektronskoj pošti i usporavanja bankarskih transakcija, podstakli su zabrinutost građana zbog mogućih sajber napada uz pomoć veštačke inteligencije i otpornosti elektroenergetske mreže.

Prema podacima kompanije “Konsumjer edž”, potrošnja u prodavnicama specijalizovanim za opremu za vanredne situacije porasla je za oko 400 odsto između 12. i 17. novembra u odnosu na isti period lani.

Broj pretraga pojma “preping”, koji označava pripremanje za krizne situacije, na “Guglu” se više nego uduplao u SAD u posljednjih mesec dana u poređenju sa istim periodom lani, dok su pretrage video-sadržaja o preživljavanju na “Jutjubu” porasle za više od 5.000 odsto.

Kompanija “Redi Amerika”, koja prodaje komplete za preživljavanje, zalihe vode i visokokalorične prehrambene proizvode, zabilježila je gotovo petostruko povećanje internet prodaje posljednjih dana.

Američko udruženje proizvođača i trgovaca vatrenim oružjem saopštilo je da je prodaja oružja u oktobru porasla za oko osam odsto u odnosu na isti mjesec lani.

Povećano interesovanje zabeležili su i trgovci plemenitim metalima, prenose američki mediji.

Predsjednik kompanije “Amerikan hartford gold” Maks Beker rekao je da su pojedini klijenti počeli više da se interesuju za zlato, koje se tradicionalno smatra sigurnim ulaganjem u kriznim vremenima.

(Agencije)

Nastavi čitati

Svijet

Zelenski otkrio detalje Trampovog poziva evropskim liderima u Berlinu “NOVAC ZA UKRAJINU MOŽETE TROŠITI NA SEBE POSLIJE MIRA”

Američki predsednik Donald Tramp poručio je evropskim liderima da izdvajaju mnogo novca za rat u Ukrajini i da bi ta sredstva mogli da preusmere na sopstvene potrebe ukoliko bude postignut mirovni sporazum sa Rusijom, izjavio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.

Zelenski je rekao da se Tramp u četvrtak telefonom uključio u sastanak evropskih saveznika Ukrajine, održan u Berlinu u okviru Koalicije voljnih.

“Rekao je da Evropa troši mnogo novca i da bi, nakon završetka rata, mogla da ga troši na sebe. To nije zvučalo kao pretnja”, rekao je Zelenski novinarima, preneo je Rojters.

Tramp je u petak, po povratku u Vašington, izjavio da je ruski predsednik Vladimir Putin tokom njihovog razgovora jasno izrazio želju da se rat u Ukrajini okonča diplomatskim putem.

Zelenski je, međutim, izrazio skepticizam u pogledu Putinove spremnosti na kompromis.

“Nešto sam skeptičniji od Amerikanaca kada je reč o tome da li je Putin spreman na kompromise. To sam, inače, rekao i američkom timu”, naveo je ukrajinski predsednik.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

Žestoke kritike iz redova AfD-a “MERC IZGUBIO DODIR SA STVARNOŠĆU, NEKA SE KANDIDUJE U UKRAJINI”

Njemački kancelar Fridrih Merc izgubio je dodir sa stvarnošću zbog svoje preokupacije Ukrajinom, u kojoj bi trebalo da se kandidauje za neku poziciju, smatra zamjenik šefa poslaničke grupe Alternative za Njemačku /AfD/ Markus Fronmajer.

“Merc bi trebalo da se kandiduje za neku poziciju u Ukrajini i da posao u Njemačkoj ostavi onima koji zaista vole zemlju”, napisao je Fronmajer na “Iksu”.

Merc je juče govorio na Njemačko-ukrajinskom ekonomskom forumu u Berlinu i u obraćanju je naglasio da će Njemačka nastaviti da povećava svoju finansijsku i vojnu podršku Kijevu.

Merc brzo gubi popularnost zbog svoje ekonomske politike. Njegova vlada daje prioritet vojnim izdacima i planira da stvori najveću vojsku u Evropi.

Kritičari upozoravaju da je ovaj pokušaj odvajanja njemačke vojske od američke odbrambene industrije osuđen na propast, navode RIA Novosti.

Nastavi čitati

Aktuelno