Connect with us

Društvo

IMA LI NADE ZA BOLJE DANE U BiH? Evropa napreduje, ali kuda mi idemo?

Prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje BiH (DEP), ove godine se očekuje rast ukupnog izvoza od 4,3 odsto u realnom smislu, navodi se u Programu ekonomskih reformi BiH od 2025. do 2027. godine.

Tako se navodi da je, prema projekcijama za ovu godinu, rast ukupnog izvoz nošen rastom izvoza robe sa očekivanom stopom rasta od četiri odsto, dok je očekivani rast izvoza usluga 4,8 odsto.

“Prema trenutno raspoloživim projekcijama, u zemljama EU se u 2025. godini očekuje nešto viši nivo ekonomske aktivnosti u odnosu na ranije godine sa očekivanom stopom ekonomskog rasta od 1,6%. U skladu sa ovim kretanjima i pretpostavkama DEP-a iz osnovnog scenarija u Bosni i Hercegovini može se očekivati postepeni oporavak spoljnotrgovinske razmjene sa svijetom”, piše u Programu ekonomskih reformi BiH.

S druge strane, s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina prilično uvozno zavisna ekonomija, te da se u 2025. godini može očekivati ekonomski rast od 2,8% koji je uglavnom nošen domaćom tražnjom, očekuje se i rast uvoza.

“Tako se, prema projekcijama DEP-a, u 2025. godini može očekivati rast ukupnog uvoza od 3%, pri čemu je očekivana stopa rasta uvoza roba 2,9%, a uvoza usluga 5,1%. Ovakva kretanja izvoza i uvoza u konačnici bi na kraju 2025. godine trebalo da rezultiraju stagnacijom trgovinskog bilansa, tako da je očekivani doprinos na ukupni ekonomski rast neutralan”, stoji u Programu.

Dodaje se da će kretanje privredne aktivnosti, odnosno ekonomskog rasta u zemlji i eksternom okruženju zasigurno predstavljati glavnu determinantu kretanja spoljnotrgovinske robne razmjene u BiH.

“U tom slučaju,  projekcija DEP-a  je da bi se u BiH u periodu 2026-2027. godina moglo očekivati realno povećanje ukupnog  izvoza sa godišnjim stopama rasta od 5,3% u 2026. i 5,8% u 2027.  godini u realnom smislu. Ovo povećanje izvoza uslovljeno je stabilnom izvoznom tražnjom, proširenjem proizvodne baze i podizanjem konkurentnosti u zemlji. U prilog ovim očekivanjima idu i projekcije povećanja uvoza u EU tokom navedenog perioda. S druge strane, povećanje ekonomske aktivnosti u zemlji, odnosno rast domaće tražnje u okviru sektora stanovništva i korporativnog sektora kroz nešto brži rast potrošnje i investicija trebalo bi da rezultiraju i povećanjem uvoza. Prema projekcijama DEP-a, očekuje se da stope rasta uvoza budu nešto niže u odnosu na izvozne i trebalo bi da se kreću od 4,0% u 2026. godini i 3,8% u 2027. godini”, piše u Programu ekonomskih reformi BiH od 2025. do 2027. godine.

Više stope rasta izvoza od uvoznih u srednjem roku, kako se dalje navodi, trebalo bi da rezultiraju povećanjem zastupljenosti izvoza u BDP-u na oko 45%, dok bi ukupni izvoz (roba +usluge) iznosio oko 54% zaključno sa 2027. godinom. Rezultat ovakvih trendova kretanja izvoza i uvoza bio bi postepena stabilizacija ukupnog spoljnotrgovinskog deficita na oko 9% BDP-a, uz blago pozitivan  doprinos ekonomskom rastu od 0,2 p.p. na godišnjem nivou  i poboljšane pokrivenosti uvoza izvozom na skoro 82% zaključno sa 2027. godinom

Ekonomista Milenko Stanić smatra da su ove projekcije preoptimistične.

“Svi nosioci planiranja prilikom usvajanja planova očekuju neki rast. Plan koji bi sadržavao pad aktivnosti, izvoza, uvoza, pa i plan budžeta koji bi imao pad prihoda i rashoda teško bi bio usvojen od organa koji to usvajaju. Realno je očekivati da svi nosioci planiranja projektuju određeni rast. Ipak, projekcije da bi rast izvoza ove godine mogao biti više od četiri odsto nisu realne, s obzirom na to da smo prošle godine imali pad izvoza od šest odsto. Mislim da će se taj trend zadržati. Možda će i izvoz imati blagi oporavak, ali sigurno da te stope neće biti četiri odsto. Trebalo bi da budemo zadovoljni ako on bude dva odsto. Ove projekcije nisu utemeljene realnim pokazateljima i zaista predstavljaju pretjerani optimizam”, naglasio je Stanić.

Related Topics:

Društvo

DA LI IH POŠTUJETE? Ovo su vjerovanja vezana za pravoslavnu Novu godinu

Mali Božić, ili pravoslavna Nova godina, Srpska pravoslavna crkva i vjernici praznuju 14. januara po julijanskom kalendaru.

Istog dana, 14. januara, obilježava se i slava Svetog Vasilija Velikog, a za ovaj dan vezuju se mnogi običaji i sujeverja.

Neki od ovih običaja imaju dublje značenje i zadržali su se još od prethrišćanskih vremena. Stari kažu da na ovaj dan nikako ne bi trebalo svađati se, jer će vas u suprotnom cijele godine “tjerati baksuz”. Zato je bolje prećutati i oprostiti svaku uvredu.

Ujutro, na Mali Božić, običaj je bio u nekim selima da domaćica uzme snijeg i, utrčavši u sobu, baci ga na djecu vičući: “Bježi vruća, gonite studena!”

Vjeruje se da se time štite djeca od vrućice ili groznice. Poslije ovoga, djeca bi skidala sa sebe odjeću i prebacivala ih preko grana šljiva ili jabuka, kako bi se “očistila od vaški“.

DOLAZAK POLOŽAJNIKA

Na ovaj dan dolazi i polaznik ili položajnik, a u nekim srpskim selima domaćica mu jednom predjom vezuje tjeme i donju vilicu, a drugim čelo i zatiljak, da zvjeri ne bi napale stoku.

PALJENJE VATRE NA RASKRŠĆIMA

U mnogim mjestima Vojvodine i danas je običaj da se na raskršćima pale vatre, što, uz čistilačko dejstvo, ima i ulogu jačanja Sunčeve svjetlosti i toplote. Iz istih razloga su u Hercegovini ostatke badnjaka od Božića spaljivali na Mali Božić.

ČUVAJTE SE I – NE DREMAJTE

U nekim krajevima vjeruje da se treba čuvati da vas neko ne prevari, piše B92.

Isto tako je bitno da se ovaj dan ne drijema, jer ćete čitave godine biti pospani i umorni.

Nastavi čitati

Društvo

ZIMA SE NE ŠALI! Snježni nanosi i vjetar stvaraju probleme na putevima

Zbog niske temperature skrećemo pažnju na poledicu, posebno na dionicama u višim predjelima gdje mjestimično ima i ugaženog snijega, a u nižim predjelima na mostovima, vijaduktima i prilazima tunelima.

Jak vjetar stvara snježne nanose na putevima: Ripač-Bosanski Petrovac-Lanište, Bosanski Petrovac-Drvar-Bosansko Grahovo, Prozor-Gornji Vakuf/Uskoplje, Priluka-Glamoč-Mlinište i Bugojno-Kupres.

Upozorenje na odrone

Jaki udari vjetra otežavaju saobraćanje i u Hercegovini. Upozoravamo i na učestale odrone na brojnim dionicama.

Apelujemo na vozače da voze opreznije i da se pridržavaju svih saobraćajnih propisa. Na put ne krećite bez odgovarajuće zimske opreme.

Na magistralnom putu Livno-Šuica (Borova glava) skrećemo pažnju na česte izlaske divljih konja na kolovoz.

Na magistralnom putu Jablanica-Blidinje zbog oštećenja kolovoza još uvijek je obustavljen saobraćaj.

Danas će se izvoditi radovi na popravci svjetlosne signalizacije na raskrsnici magistralnih puteva (M-17 i M-17.4) na Sjevernom ulazu u Mostar, zbog čega će svjetlosna signalizacija na ovoj raskrsnici biti isključena.

Na dionici autoceste A-1 Podlugovi-Visoko zbog radova na postavljanju bukobrana na mjestu izvođenja radova u funkciji je preticajna traka.

Radovi su aktuelni i na magistralnim putevima: Čevljanovići-Nišići, Pelagićevo-Srebrenik, Husino-Ljubače i Čitluk-Ljubuški.

Oštećenje mosta

Na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača, zbog oštećenja mosta, vozila do 30 tona saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 30 tona saobraćaj obustavljen.

Na graničnim prijelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila.

Zabranjen je saobraćaj za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prijelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na granične prijelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak. Teretna vozila mogu saobraćati na GP Šepak od 09 do 13 sati i od 22 do 06 sati.

Nastavi čitati

Društvo

DJECA PLAČU I IMAJU NOĆNE MORE! Roditelji prvačića prijete bojkotom

Roditelji prvačića iz jedne zagrebačke škole poslali su na više adresa dopis u kojem traže da se njihovu djecu zaštiti od problematičnog ponašanja jednog u učenika, a da su u slučaju da se problem ne riješi, spremni i na bojkot.

U dopisu navode da je učenik, nakon što je prethodno dva puta dobio odgađanje upisa, ove godine krenuo u razred s njihovom djecom. Od samog početka nastave udara druge učenike i učitelja, vrijeđa ih i psuje, a često se baca na pod i vrišti. Navode i druge incidente koji su se dogodili, poput pljuvanja, bacanja tanjira s hranom i vrištanja dok ga roditelji dovode u školu.

Učenici, navode roditelji, imaju simptome traume kao što su manjak koncentracije, otpor prema odlasku u školu, bolovi u stomaku prije škole, plakanje, noćne more, strahovi i anksioznost.

U drugoj školi u koju se pokušao upisati stručna služba škole preporučila je drugi oblik primjerenog školovanja, odnosno da učenik ne ide na nastavu u razredu s drugom djecom. Isto rješenje predložili su i iz Grada Zagreba.

Međutim, roditelji učenika su se žalili, nakon čega je Ministarstvo obrazovanja poništilo odluku gradske komisije i učenika vratilo u razred.

Ovo je treći ovakav slučaj, nakon bojkota zbog problematičnih učenika u zagrebačkoj i pulskoj školi, a iz ministarstva obrazovanja poručuju da je u sistemu više od 32.000 djece s teškoćama u razvoju, te da se zbog tri slučaja ne može reći da nešto ne funkcioniše u sistemu, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Aktuelno