Connect with us

Društvo

IMA LI NADE ZA BOLJE DANE U BiH? Evropa napreduje, ali kuda mi idemo?

Prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje BiH (DEP), ove godine se očekuje rast ukupnog izvoza od 4,3 odsto u realnom smislu, navodi se u Programu ekonomskih reformi BiH od 2025. do 2027. godine.

Tako se navodi da je, prema projekcijama za ovu godinu, rast ukupnog izvoz nošen rastom izvoza robe sa očekivanom stopom rasta od četiri odsto, dok je očekivani rast izvoza usluga 4,8 odsto.

“Prema trenutno raspoloživim projekcijama, u zemljama EU se u 2025. godini očekuje nešto viši nivo ekonomske aktivnosti u odnosu na ranije godine sa očekivanom stopom ekonomskog rasta od 1,6%. U skladu sa ovim kretanjima i pretpostavkama DEP-a iz osnovnog scenarija u Bosni i Hercegovini može se očekivati postepeni oporavak spoljnotrgovinske razmjene sa svijetom”, piše u Programu ekonomskih reformi BiH.

S druge strane, s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina prilično uvozno zavisna ekonomija, te da se u 2025. godini može očekivati ekonomski rast od 2,8% koji je uglavnom nošen domaćom tražnjom, očekuje se i rast uvoza.

“Tako se, prema projekcijama DEP-a, u 2025. godini može očekivati rast ukupnog uvoza od 3%, pri čemu je očekivana stopa rasta uvoza roba 2,9%, a uvoza usluga 5,1%. Ovakva kretanja izvoza i uvoza u konačnici bi na kraju 2025. godine trebalo da rezultiraju stagnacijom trgovinskog bilansa, tako da je očekivani doprinos na ukupni ekonomski rast neutralan”, stoji u Programu.

Dodaje se da će kretanje privredne aktivnosti, odnosno ekonomskog rasta u zemlji i eksternom okruženju zasigurno predstavljati glavnu determinantu kretanja spoljnotrgovinske robne razmjene u BiH.

“U tom slučaju,  projekcija DEP-a  je da bi se u BiH u periodu 2026-2027. godina moglo očekivati realno povećanje ukupnog  izvoza sa godišnjim stopama rasta od 5,3% u 2026. i 5,8% u 2027.  godini u realnom smislu. Ovo povećanje izvoza uslovljeno je stabilnom izvoznom tražnjom, proširenjem proizvodne baze i podizanjem konkurentnosti u zemlji. U prilog ovim očekivanjima idu i projekcije povećanja uvoza u EU tokom navedenog perioda. S druge strane, povećanje ekonomske aktivnosti u zemlji, odnosno rast domaće tražnje u okviru sektora stanovništva i korporativnog sektora kroz nešto brži rast potrošnje i investicija trebalo bi da rezultiraju i povećanjem uvoza. Prema projekcijama DEP-a, očekuje se da stope rasta uvoza budu nešto niže u odnosu na izvozne i trebalo bi da se kreću od 4,0% u 2026. godini i 3,8% u 2027. godini”, piše u Programu ekonomskih reformi BiH od 2025. do 2027. godine.

Više stope rasta izvoza od uvoznih u srednjem roku, kako se dalje navodi, trebalo bi da rezultiraju povećanjem zastupljenosti izvoza u BDP-u na oko 45%, dok bi ukupni izvoz (roba +usluge) iznosio oko 54% zaključno sa 2027. godinom. Rezultat ovakvih trendova kretanja izvoza i uvoza bio bi postepena stabilizacija ukupnog spoljnotrgovinskog deficita na oko 9% BDP-a, uz blago pozitivan  doprinos ekonomskom rastu od 0,2 p.p. na godišnjem nivou  i poboljšane pokrivenosti uvoza izvozom na skoro 82% zaključno sa 2027. godinom

Ekonomista Milenko Stanić smatra da su ove projekcije preoptimistične.

“Svi nosioci planiranja prilikom usvajanja planova očekuju neki rast. Plan koji bi sadržavao pad aktivnosti, izvoza, uvoza, pa i plan budžeta koji bi imao pad prihoda i rashoda teško bi bio usvojen od organa koji to usvajaju. Realno je očekivati da svi nosioci planiranja projektuju određeni rast. Ipak, projekcije da bi rast izvoza ove godine mogao biti više od četiri odsto nisu realne, s obzirom na to da smo prošle godine imali pad izvoza od šest odsto. Mislim da će se taj trend zadržati. Možda će i izvoz imati blagi oporavak, ali sigurno da te stope neće biti četiri odsto. Trebalo bi da budemo zadovoljni ako on bude dva odsto. Ove projekcije nisu utemeljene realnim pokazateljima i zaista predstavljaju pretjerani optimizam”, naglasio je Stanić.

Društvo

NEMA LIJEKOVA U BiH! Više od 40 trajno povučeno, POSLJEDICE OSJEĆAJU PACIJENTI!

Uzroci nestašice lijekova – od problema u proizvodnji i nabavci sirovina do odluka proizvođača da obustave isporuke. Posljedice najviše osjećaju pacijenti koji sve teže dolaze do osnovnih lijekova.

“Teška situacija što se tiče lijekova, hemoterapija, pogotovo ove imunološke terapije najnovijih lijekova koje samo određen broj pacijenata može da primi preko fonda, to su naše liste čekanja, a ostali pacijenti se snalaze kako znaju i umiju kupuju te tako strašno skupe lijekove dok čekaju da dođu na red da im finansira fond. Trenutno lijekova nema ni svih, ni onih kojih je bilo do sada”, rekla je iz Udruženja cijena oboljelih od raka dojke “Iskra” Suzana Kekić.

U udruženju ”Diši za život”, ističu da njihovi članovi za sada uspijevaju doći do potrebne terapije i da nisu na listi čekanja, ali da je glavni problem cijena. “Kad su u pitanju ovi lijekovi koje primaju pacijenti oboljeli od raka pluća to je cijena 11 do 14 000 maraka po terapiji i ako uzmete u obzir da je to na 21 dan, gdje je po protokolu da se primi po 20-30 takvih terapija onda možete misliti o kakvim količinama finansijskih sredstava se radi”, ističe predsjednik Udruženja “Diši za dušu” Seka Dželić, piše ATV.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH navode da nestašice ne pogađaju samo jednu grupu lijekova te da većina ima generičke zamjene. Ipak, prekidi u snadbijevanju i dalje otežavaju dostupnost pojedinih terapija.

-Kada su u pitanju trajni prekidi koje proizvođači prijavljuju (ukidanje dozvole i ne ulazak u postupak obnove dozvole), oni se dešavaju uglavnom iz komercijalnih razloga. -Kada su pitanju privremeni prekidi, oni se dešavaju zbog problema u samom proizvodnom procesu, zbog izmjena u proizvodnom procesu, zbog reorganizacije proizvodnje, zbog problema u nabavci sirovina, problema u nabavci pakovanog materijala, zbog globalno narušenih lanaca snabdijevanja.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS poručuju da ne mogu direktno uticati na formiranje cijena lijekova, ali kroz pravilnike i tenderske nabavke nastoje uticati na njihovu dostupnost. Kod uvrštavanja lijekova na listu, cijene se određuju tako da su generički lijekovi obavezno jeftiniji od originalnih.

-Ukoliko postoji namjera povećanja veleprodajne cijene lijeka sa PDV-om, podnosilac prijedloga je obavezan da obavijesti Fond najmanje tri mjeseca prije promjene cijene, kako bi Fon zdravstvenog osiguranja Republike Srpske razmotrio prijedlog.

-Kada su u pitanju lijekovi koji se nabavljaju putem tendera, bira se onaj ponuđač lijeka koji je ponudio ekonomski najprihvatljiviju cijenu, ukoliko ispunjava i ostale potrebne kriterijum. Nestašice lijekova sve su učestalije. Cijene iz mjeseca u mjesec rastu, dodatno otežavajući dostupnost terapije građanima.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA Sunčano vrijeme, na istoku hladnije!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra će biti sunčano vrijeme, a na istoku hladnije uz umjerenu oblačnost.

Ujutro će biti hladnije, na istoku oblačno, a u ostalim predjelima vedro. U višim dijelovima biće slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama moguća je prolazna magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na jugu se očekuje vjetrovito vrijeme tokom cijelog dana.

Duvaće slab do umjeren vjetar uglavnom sjevernih smjerova, a u Hercegovini umjerena do jaka bura.

Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do sedam, na jugu do devet, u višim predjelima od minus dva, a dnevna od 10 na istoku do 17 na jugu i zapadu, u višim predjelima šest stepeni Celzijusovih.

 

Nastavi čitati

Društvo

ŠTA KAŽE DIREKTOR ĐAJIĆ? Prije prenatalnog testiranja, trudnice moraju da uplate 1.100 KM

Trudnice kojima je preporučen prenatalni test, ovu uslugu i dalje mogu da dobiju u UKC Srpske, ali da prethodno uplate 1.100 KM.

Kako su saopštili iz UKC Srpske, nisu imali izbora nego da izmijeni način realizacije ove usluge.

– Naime, program neinvazivnog prenatalnog testiranja iz krvi trudnice, donesen od strane FZO, na osnovu kojeg smo zaključili Sporazum o zajedničkoj javnoj nabavci i uredili odnose u pogledu pružanja ovih usluga, zabranjen je za dalju primjenu na osnovu rješenja Konkurencijskog savjeta BiH. U međuvremenu, Fond zdravstvenog osiguranja Srpske je najavio izmjenu predmetnog programa, zatražio mišljenje Konkurencijskog savjeta BiH o prijedlogu za novi program, te obustavio plaćanje po ranije važećem programu. Uz napomenu da će korisnici sami plaćati uslugu, te da će “izmjenom programa morati da podnose zahtjev za refundaciju troškova za ovu uslugu po cijeni definisanoj cjenovnikom Fonda” – ističu iz UKC Srpske.

Dodaju da je, s obzirom na novonastale okolnosti, a u iščekivanju stava Konkurencijskog savjeta BiH po pitanju prijedloga FZO, UKC prinuđen da izmijeni način realizacije ove usluge.

– Zato, korisinici ovih usluga, u međuvremenu, mogu pristupiti prenatalnom testiranju uz prethodnu uplatu 1.100 KM na žiro račun UKC. S druge strane, naknadno mogu tražiti refundaciju troškova od strane FZO u punom iznosu – naglašavaju u UKC.

Ovo znači da, kako kažu, bolnice u Srpskoj, uz uzorke koje dostavljaju UKC, treba da dostave i odgovarajući dokaz o uplati.

– Takođe, bolnice u Srpskoj treba da upoznaju korisnike usluge da imaju pravo na refundaciju troškova kod FZO. Napominjemo da se radi o privremenom rješenju, dok se ne održi sjednica Konkurencijskog savjeta BiH, koja se očekuje krajem novembra. Očekujemo da bude donesena odluka o omogućavanju potpisivanja novog ugovora između UKC i FZO, na osnovu kojeg bismo nastavili testiranje po ranijem načinu, odnosno, besplatno za pacijente – poručuju iz UKC.

Nastavi čitati

Aktuelno